Rwanda: u Rwanda rukeneye umucunguzi ukora nka ministri w’intebe Ahmed Abey wa Ethiopie.

Dan MunyuzaUyu  mugabo  ABEY  Ahmed  agitorerwa  kuba  Ministri  w’intebe  wa  Ethiopie  yahise  aburira  abasirikare  abato  n’abakuru  bo  mu  gihugu  cye  harimo  abakora  mu  nzego  z’iperereza  baba  barakoze  ibyaha  by’ubwicanyi,  kurya  ruswa  no  kubangamira  uburenganzira  bwa  muntu  ko  bazabiryozwa  none  yatangiye  kubishyira  mu  bikorwa  hatabwa  muri  yombi  abasirikare  bakuru  63  kandi  ko  hari  nabandi  bagishakishwa !  hano  iwacu  mu  Rwanda  se  ho  bimeze  bite?  Pahulo  Kagame  bene  abo  nibo  bamukorera  akazi,  aho  kubashyikiriza  inkiko  agenda  abahindulira  imirimo  kugirango  naho  bataregera  bamukuburire  inzira !

Urugero  rwa  vuba  ni  aho  aherutse  kugira  uwari  umukuru  wa  police  y’u  Rwanda  Général  Emmanuel  GASANA  bahimba  Rurayi  amushinga  kuyobora  intara  y’amajyepfo  aho  mu  minsi  mike  ahamaze  hamaze  kugaragara  ishimutwa  ry’abaturage  benshi   mu  baturiye  umurenge  wa  Nyabimata  mu  baburiwe  irengero  harimo   uwitwa   Callixte  Nsengiyumva   na  Sikobizaba  Olivier  n’abandi….byongeye  afata  n’uwari  umugaba  mukuru  w’inkeragutabara  Brgdier  Général  Fred  IBINGIRA    amushingira  ikicaro  mu  mugi  wa  Butare  abo  bicanyi  bombi  nkuko  ntawe  utabavuga  bakaba  barajyanyweyo   kubera  ko  muli  iyo  ntara  haba  hihishe  bamwe  mu  ngabo  za  Major  Sankara  wo  muli  MRCD   n’ibyitso  byazo.

U Rwanda  narwo  rero  rukaba  rwari  rukeneye  umuyobozi  nka  AHMED  Abey  wa  Ethiopie   kuko  mu  gihe  gito  abereye  Ministri  w’intebe  amaze  guhindura  byinshi  bibereye  igihugu  cye  harimo  n’inzira  y’ibiganiro  by’amahoro  yamugejeje  ku  ntsinzi   y’ubwiyunge  bw’igihugu  cye  na  ERITHREE  binyuze  mu  gushyikirana   nyuma   y’igihe  kigera  ku  myaka  10  ibyo  bihugu  bidacana  uwaka  aliko  ubu  ifungurwa  ry’imipaka  n’ubuhahirane  ntako  bisa  byabaye  nyabagendwa.

None  se  banyarwanda,  Prezida  Kagame  nk’uhagaraliye  afrika  yunze  ubumwe  muli  uyu mwaka  2018  ukaba  ugeze  hafi  ku  iherezo  hari  ikizere  cy’amahoro  n’ubwiyunge  ku  gihugu  cyacu  akidusigiye ?  ngo  yafunguye  bamwe  mu  banyepolitiki  batavugarumwe  nawe  barimo    Mme  Ingabire  Victoire  UMUHOZA  na  Diane  RWIGARA  aliko  dusanga  nabyo  ari  ibya nyirarureshywa  kuko  kugeza   ubu  nta  bwisanzure  bafite  bwo  gukomeza  ibikorwa  byabo  bya  politiki  bigamije  gufatanya   n’abandi  banyarwanda  mu  gutanga  umusanzu  wo  kubaka    igihugu  nkuko  babyifuza.  Abandi  nabo  b’impunzi  hanze  y’igihugu  barimo  Général  KAYUMBA  Nyamwasa  na  bagenzi  be  ngo  nibohererezwe  za  mandats  d’arrêt  kandi  mu  byukuri  nabo  ari  abanyarwanda  batifuriza  ikibi  igihugu  cyacu  ahubwo  nta gihe  batasabye  ibiganiro  by’amahoro  byabageza  ku  bumwe   n’ubwiyunge  abanyarwanda  bose  bakongera  gufatana  urunana  nkuko  nahandi  hose  ku  isi  bisigaye  bikorwa  muli  iki  gihe  cya  none.

Ngo  bakoze  ibyaha  nkaho  FPR  ari  miseke  igoroye !  ubu  se  dusubiye  inyuma  gato  ku  inama  iherutse  kubera  mu  gihugu  cy’ubufransa ‘’  Forum  mondial  pour  la  paix ‘’  Prezida  Kagame  yari  yitabiriye  ubwe  twasanga  yaramumariye  iki ?  jye  rero  nsanga  ariho bishyira  bigana  ko  hagomba  ibiganiro  byimakaza  amahoro  mu  banyarwanda  b’ingeri  zose  bigamije    ubumwe   n’ubwiyunge  kandi  bigakorwa  muli  iki  gihe  nyacyo  kuko  ntawundi  muvuno  mbona  leta  y’agatsiko  yaba  irekerejeho.  Mugire  Amahoro.

Byanditswe  ku  14/11/2018 , na :
A.BEN  NTUYENABO, KIGALI-RWANDA.

 

 

Mu Bubiligi bizihije imyaka 75 Musenyeri Servilien Nzakamwita amaze avutse

rubwejanga

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Kuwa gatandatu taliki 3/11/2018 muri kiliziya iherereye Gijzegem mu gice kivuga igifurama habereye misa yo kwizihiza imyaka 75 Musenyeri Servilien Nzakamwita amaze avutse.

Iyo misa yari yateguwe n’abandimwe ba Musenyeri Nzakamwita batuye mu Bubiligi bafatanije n’inshuti n’abavandimwe.

Missa yasomwe na Musenyeri Nzakamwita ubwe akikijwe na Musenyeri Frédéric Rubwejanga uri mu kiruhuko cy’izabukuru akaba aba muri abbaye ya Scourmont mu Bubiligi na Musenyeri Vénuste Linguyeneza uba Waterloo naho ni mu Bubiligi. Hari n’abapadiri batandatu harimo abavuye mu Budage.

Nzakwita-RubwejangaMusenyeri Linguyeneza niwe wavuze ubuzima n’imibereho ya Musenyeri Nzakamwita. Yavuze ko yamusanze mw’iseminari nkuru ya Nyakibanda amukuriye. Yashumangiye ko ari umugabo w’ukuri, utica umugambi ngo akaba yubahiriza isaha cyane. Ibyo byagaragaye aho yabaye hose.

Mw’ijambo rye Musenyeri Nzakamwita yavuze ko ashimira imana kuba yaramuhaye imbaraga zo gusohoza inshingano ze mu myaka 47 amaze mu busasardoti. Yavuze ko ananiwe akaba yarandikiye Papa ko yamuha uruhushya rwo kujya mu kiruhuko agashaka undi umusimbura.

Musenyeri Rubwejanga nawe yashimye Nzakamwita uburyo yitangiye imirimo imana yamushinze avuga ko baziranye cyane kuko ari we wamusezeranije aba Musenyeri.

Missa yari yitabiriwe n’abakristu baturutse imihanda yose : abakomoka muri paruwasi ya Rushaki aho Musenyeri avuka, abo muri

lingparuwasi ya Janja aho Mgr Nzakamwita yabaye imyaka 12, avuye mu Ruhengeri aho yari amaze imyaka 5, abize mw’iseminari nto yo ku Rwesero nayo yategetse imyaka myinshi, abize mw’iseminari nkuru ya Rutongo aho yigishije, abo muri diyosezi ya Byumba abereye umushumba imyaka 22 n’abandi bakristu benshi.

Twibutse ko Musenyeri Nzakamwita yavukiye muri Komini Kiyombe ya kera, Perefegitura ya Byumba ubu iri mu karere ka Nyagatare, tariki 20 Mata 1943.

Yize amashuri abanza kuva  muri 1952 kugeza 1957, akomereza mw’iseminari nto ya Rwesero yinjira mw’iseminari nkuru ya Nyakibanda mu mwaka wa 1965, ahabwa ubupadiri tariki 11 nyakanga 1971.

Yabaye muri paruwasi zitandukanye :  Ruhengeri (imyaka 5), Janja (imyaka 12). Muri 1989 yagiye kwiga mu Bubiligi muri Lumen Vitae agaruka mu 1991 ajya kwigisha mw’iseminari nkuru ya Rutongo. Yahawe ubwepiskopi tariki 25 werurwe 1996, aba umushumba wa Diyosezi ya Byumba kugeza ubu.

Gaspard Musabyimana

 

 

Ministri Soraya Hakuziyaremye nawe yatangiye kuvugishwa

soraya twitter2Minisitiri w’Ubucuruzi n’inganda, Madamu Soraya Hakuziyaremye yasabye abakozi ba leta kujya bambara ibikorerwa mu Rwanda. Yabitangaje tariki ya 25 Ukwakira 2018 mu gikorwa cyo gutangiza ku mugaragaro gahunda yo guteza imbere ibikorerwa mu Rwanda. Asaba ko iyi myambaro yazajya yambarwa ku wa Gatanu wa nyuma wa buri kwezi.

Ndetse mu binyamakuru bimwe, babona icyo cyifuzo ari itegeko. Muri hose.rw, handitse ngo : « Abakozi ba leta bategetswe kwambara imyenda n’inkweto bikorerwa mu Rwanda buri wa gatanu wa nyuma w’ukwezi mu rwego rwo guteza imbere ibikorerwa mu Rwanda ».

Urebye neza koko, si icyifuzo ahubwo ni itegeko kuko yavuze n’umunsi bagomba kwambara iyo mwambaro.

Ibyo ari byose, ariya magambo aracuramye ntiyagombye kuvugwa n’impuguke yaminuje mu by’ubucuruzi. Twibutse ko Soraya yize mw’ ishuri rizwi cyane ry’ubucuruzi rya Solvay mu Bubiligi no mu rindi rya Thunderbird muri Leta Zunze Ubumwe za Amerika. Yabaye umukozi mukuru muri za Banki nka ING i Londres mu Bwongereza, muri BNP Paribas i Paris no muri Bank of New York i Bruxelles mu Bubiligi.

Ariya magambo rero ni ayo bamuvugisha kuko nkuko tubivuze haruguru, akurikije ubwenge yize ntiyayavuga. Ariko nyine, ni ukwibuka ko FPR-Inkotanyi ntacyo ikora itareba inyungu zayo. Mwibuke ko leta y’u Rwanda yaciye Caguwa kubera ko nyine ya masosiyete ya FPR afite inganda ngo zikora imyenda, ariko ikaba yarabuze isoko kubera guhenda ndetse no kuba itanoze, nta muderi ifite. Mbese ni imyenda ikojonjoye.

Biriya bintu murumva ko birimo itekinika rihanitse.

Ministri Soraya Hakuziyaremye rero nawe atangiye kuvugishwa nkuko ba Evode Uwizeyimana, ba Bamporiki, n’abandi bavugishwa.

None se nawe uyu mwanya ubwenge bwe abushyize mu gifu ? Ariko kuko ari muri rwa rubyiruko rwabaye intore kuva hambere, azi Inkotanyi uko zikora, niba hari uwabimwongoreye kandi amukuriye mw’ishyaka, ntiyari kuvuga ibitandukanye.

Soraya Hakuziyaremye amenye ko itabi ry’i Bugoyi ari kaburabuza.

Jean-Michel Manirafasha

Incike y’Ishyaka irica

185_carte_vignette_RWInyandiko iri hasi aha ni iya Nsabimana Evariste. Irasesengura, ku buryo buhanitse, incike y’ishyaka. Ifite amapagi 13. Tubashishikarije kuyisoma yose uko yakabaye. Irimo ireme n’amasomo byafasha benshi muri twe. Dore agace gato twabahitiyemo.

 

1. Gucika

Ngo ibijya gucika bica amarenga! Amashyaka avuka mu Rwanda mu nkubili ya Revolisiyo yo mu 1959, yavukanye Ubwiko abuminjiliyemo ubwenge bw’Abanyrwanda u Rwanda rwuzuramo ibico maze ibintu biracika ibindi biradogera !

Yavukanye Ubukenya, agenda akenyuka ruhongohongo kugeza ubwo hasigaye rimwe ry’Intungarutoki. Mwibuke rero ko inkingi imwe itagera inzu.

Limwe reo ryaratanganitse, rirasanya ndetse ririyasira ryigarurira u Rwanda.

Ryumva ko nta rindi; riba ikinege muri urwo rwego u Rwanda ruba ruragumbashye, ruba Ingumba. Andi mashyaka ntiyagwingiye gusa yaragwengeye, aragwangara na bene yo rurabokama ; ntiyabaye incike gusa yabaye incibwa kuko ntaho yari agihagaze.

Umuntu yakwumva rero ko ba nyirayo babaye ba Mbuzamamenero, no kurya iminwa ntibyari bikibashokoye, basigara batunzwe no guhekenya amenyo.

Kandi uhekenya amenyo ntaba ayahekenyera Nyirukumubangamira gusa ahubwo burya ni we aba ahekenya. Ku Munsi wa Simusiga akamumira bunguri.

Abadahekenye amenyo kuko bumvaga batabangamiwe bari ahabo nka rwa Ruheri. Nta n’ubwo biriwe baruca ngo barumire kuko urwabo rusanzwe mu nda niho ndaro yarwo. Nguwo umuvumo wavumbukanye n’Amashyaka; aho gutekereza cyane ngo batobore batikure ijambo, bahitamo Guha amashyi Nyirurwanda.

Twumve gusa ko rimwe na rimwe muri ayo mashyi haba havanzemo Inshyi ; mu Mpundu harimo Induru naho mu Masengesho ahanini huzuyemo Guhinza.

Ngurwo urupfu rw’u Rwanda! Ukuboko kumwe kurya bihora

Ngo ntawe utira uwo batongana ! Ubundi uwo mutongana ni uwawe !

Ishyaka rero ritagira andi biva inda imwe riba aho nta kwa gutongana maze bikariviramo kwitonganya. Byanze bikunze muri rimwe hiremamo menshi, aho kubyara intonganya hakavukamo amahari agenda akagusha ku Mahano.

Hikubitamo Ubutoni buturanye n’Ubutiriganya bigahita bivumbura Ubwindura ; bwandura kurusha Macinya. Bishya rero bishyira kugagara, n’uko umugogo w’ishyaka ukagarama. Nguko gucika kw’ishyaka ariko akenshi ntibicira aho kuko bishobora no kubyara kwicuza.

2. Kwica

Ishyaka ni ryo ryica ariko ntiricika gusa kuko iyo ryikunkumura ntiribura gukumbanya abaryo. Hari n’ubwo rirarira nk’umunyamutwe rigatwara ingenzi ziba zigendera hafi aho .Uretse ko n’ubusanzwe aho Inzovu zirwaniye ibyatsi biruma.

Gucika byo kuba incike;ari byo kubyara umwe ; udakurikira ntakurikirwe kandi bisa n’umwaku mu muco wa Kinyarwanda byabaye umurage mu mashyaka uko yagiye asimburana ku Ngoma.

Uwo muco wa Nyakamwe mu Ngoma waje gutaha mu Ngoro ukahaba akaramata none ukaba uzirambanyije zose wabanje mu Ishyaka lyimakaje Ubugumba kandi kubyara kwaryo bitagombye no kuragurizwa. Abana baryo bariho ndetse bakagira n’izina libakwiye litabatandukanya n’abandi kuko bose bitwa Abarwanashyaka.

Kuki havamo umwe rukumbi akaba Ntambahagali, akaba imbere n’inyuma, iburyo n’ibumoso maze yategeka hakabura utigatiga !

Kuki ugeze ku isonga ry’Ishyaka agasimbizwa ku isonga ry’Igihugu, Inteko ya mbere atayizibukira kandi abaziba icyuho batabuze ?

Aho se mama ntiyaba yaravukanye imbuto ? N’uwavukanaga imbuto mu gihe cyabyo, iyo yimaga Abiru bahitaga bashimikira, bakaraguriza ubwoko buzavamo umugore uzabyara umwana wo gusimbura se.

Ndetse umwana w’umwami uganje barabanaga kuko yagendaga agera ikirenge mu cya se ! Maze umunsi byabaye mahwi umwami akabona gutanga ; agaha umuhungu we na we akima. Twumve aho hantu, aho si aho gushakirwa inzira nzima ?

Aho muri Repubulika ntihabuze Abiru b’igihugu ngo basimbure abiru b’ingoma ? Habuze Abiru habura n’Abere babereye kuboneza ingingo z’Inkamatabugingo bagira ngo bazakure umugiga mu Rwanda.

Ngo mu ngazo y’Ishyaka haganje ba Nikozitamba baba basa. Harya ngo Basabose ni umwana w’Umwanyanda ? Urwo rujijo rutaramyemo injiji ni rwo rwajunjuye u Rwanda ! Intekerezo y’intungarutoki ikata inkoni za Nkomamashyi ; gutekereza bihinduka gusobanya aho kugira ngo bibe umusoto w’Ingengarwanda.

Soma umwandiko woseIncike_Nsabimana

Abahezanguni bongeye gushoza intambara kuri Victoire Ingabire nk’iyo bakoze mbere y’uko afatwa agafungwa muri 2010

Tom-Ndahiro--The rwandanKuva aho prezidante wa FDU Inkingi asohokeye muri gereza, abahezanguni baberewe kw’isonga na Tom Ndahiro bashoje indi ntambara yo kumusiga ibara, bamwangisha rubanda, ndetse basaba ko asubizwa mu buroko. Biratangaje kubona ko hashobora kuba hari agatsiko gafite ingufu zo kuba zagira Prezida Kagame ingwate, kakamukoresha ibyo gashatse. Ibi bikibutsa ibyabaye muri 1959 igihe abahezanguni barwanije umwami Mutara Rudahigwa, igihe yaratangiye impinduramatwara mu butegetsi (réforme socio-politique). Hakaba hari n’abavuga ko ako gatsiko k’abahezanguni ari ko kamugambaniye.

Ariko igikorwa cya Tom Ndahiro kirimo ukwibeshya gukabije, kuko abanyarwanda barasobanukiwe bihagije, ndetse dutekereza ko na Prezida Kagame atazagwa mu mutego w’ako gatsiko akurikiza ibyifuzo byako. Twibutse ko muri diskuru ye Prezida Paul Kagame yivugiye ko abantu bagomba kuzuzanya. Ntabwo mwakuzuzanya musubira mu ntero imwe, ahubwo hakwiye imiyoboro itandukanye y’ibitekerezo.

Urebye neza, aka gatsiko gakora politiki yo gutandukanya abanyarwanda, kuko batinya ko imyanya barishaga ishobora kuvaho. Umuntu nka Tom Ndahiro ntacyo bimubwiye n’ubwo imyiryane yakongera kuba mu Rwanda, yakwisubirira muri Tanzania ku kazi ke muri Ministeri y’ubuhinzi.

Inyandiko ze z’ubuhezanguni zirarushaho gufungura amaso n’ubwenge by’abanyarwanda, ndetse zikagaragaza bamwe mu bacurabwenge b’ubugome bari muri FPR-Inkotanyi.

Inyandiko za rutwitsi zikomeje gusohoka

Abahezanguni bahawe rugari maze barinigura :

Iyo nyandiko twagize icyo tuyivugaho twerekana ko : « Madame INGABIRE Victoire Umuhoza n’ishyaka FDU-INKINGI biyemeje gukora politiki y’ubwubahane, ubwumvikane, gufatanya no guca akarengane bizira guhembera jenoside ».

  • Hakurikiraho inyandiko ya Albert Rudatsimburwa yo muri News Times ati : « Victoire Ingabire – Le Déni dans l’ADN » nayo isesereza Mme Victoire INGABIRE Umuhoza.
  • None Tom Ndahiro yongeye gusohora indi nyandiko y’ubuhezanguni mu kinyamakuru cye « Umuvugizi » ayita ngo: “Victoire Ingabire si umunyapolitiki, na FDU-Inkingi ikwiye gucibwa vuba”. Iyi nyandiko iteye isoni ku gihugu nk’u Rwanda, niyo tugiye kwibandaho. Irimo henshi imvugo ishobora guhanwa n’amategeko y’u Rwanda arebana no kubiba urwango mu banyarwanda. Ariko Tom Ndahiro asa n’ufite ubudahangarwa, asa n’aho yabitsindiye kubera gutinya ubuhezanguni bwe. Hari n’amakuru avuga ko umutima w’ubuhezanguni yawerekanye akiri mu gisirikare cya FPR-Inkotanyi.
  • Nyuma, Tom Ndahiro yongeyeho indi nyandiko ngo :Menya Abaharanira Kwimika Umuco wo Kudahana Abicanyi», nabwo yikoma FDU-INKINGI n’abandi bantu benshi.

Ukuri kunyura mu ziko ntigushye, ibinyoma Tom Ndahiro ahimba bizafata ikibiribiri

Amagambo ya Tom Ndahiro yo gusakuma ibyo hirya no hino akavangavanga, ntabwo abuza ukuri kuba ukuri. Tom Ndahiro n’abandi bahezanguni nka we bazi neza ko babajije abaturage mu bwisanzure, ishyaka FPR-Inkotanyi ritapima n’ishyaka FDU-INKINGI rikuriwe na Mme Victoire INGABIRE. Niyo mpamvu abahezanguni basizoye bashyushya imitwe, bazi neza ko batakaza umwanya mu Rwanda rutarimo amacakubiri. Biragaragara ko bafite ubudahangarwa bahabwa na FPR, bwo gukora ibyaha mu nyandiko n’imvugo ntibakurikiranwe n’amategeko. Nta wundi wabikora atari uwo mu gatsiko gakomeje gukandamiza abanyarwanda no gutsindagira akarengane.

Ariko abanyarwanda aho bava bakagera ubu barasobanukiwe, ari abacikacumu cyangwa abandi, ko jenoside ari urwitwazo agatsiko k’abahezanguni gakoresha kugira ngo gakomeze igitugu n’akarengane byibasiye abenegihugu. Abacicacumu barimo kwamburwa utwabo, gufungwa no guhunga, igihe ba rutemayeze barimo abiturukiye hanze nka Tom Ndahiro ari bo barimo kubacira imanza. Aba ba rutemayeze, ishavu n’agahinda by’abanyarwanda babigize igicuruzwa cyo kubahahira.

Mme Victoire INGABIRE we bamwibasiye kuva kare, bamuhimbira ibinyoma byose bashoboye kuva muri 2010 agishinga ibirenge mu Rwanda. Ariko ibyo bakoze byose na n’ubu ntibirabaha amahoro, ku buryo magingo aya, bumva bagomba gukomeza kumuhimbira no kumuharabika. Mme Victoire INGABIRE amaze imyaka umunani (8 ans) atuma batagoheka. Urubanza kuri ibyo binyoma rwarenze inkiko z’u Rwanda rugera muri “Cour Africaine des Droits de l’Homme et des Peuples (CADHP, Arusha, Tanzanie)” kandi  Mme Victoire INGABIRE atsinda Leta iyobowe na Kagame na FPR ye.

Abahezanguni ba FPR barabiba urwango n’amacakubiri.

Barigaragaza mu mvugo no mu nyandiko zabo, kandi bagamije guhishira ubugome n’akarengane bituruka ku bitekerezo by’abahezanguni bo muri FPR-Inkotanyi. Ni nde wahaye Tom Ndahiro ububasha bwo kwaka abandi banyarwanda uburenganzira bwabo ? Araterura ngo Mme Victoire INGABIRE si umunyapolitiki cyangwa ngo FDU-INKINGI nicibwe!! Mme Victoire INGABIRE ni umunyapolitiki, arabikunze, arabishaka, arabishoboye kandi yarabigaragaje. Ishyaka rye n’abo bafatanije bateye ubwoba abahezanguni, none bivuyemo nk’inopfu. Ntibazongere kubeshya ngo baharanira ubumwe n’ubwiyunge mu banyarwanda, kandi birirwa babateranya. Bareruye bavuga akabari ku mutima no mu bwonko, kandi ngo igiti ukibwirwa n’imbuto zacyo. Abanyarwanda nta kindi kimenyetso bakeneye ngo bamenye ubifuriza icyiza.

Abahezanguni ba FPR-Inkotanyi rero nibakenyere bakomeze kuko FDU-INKINGI itazemera politiki itanya abanyarwanda, politiki y’ibitutsi n’agasuzuguro.

Leta iyobowe na FPR-Inkotanyi ntishobora kubeshya ngo irahesha abanyarwanda agaciro mu gihe yemera ko inyandiko z’abahezanguni bayo (Tom Ndahiro na Albert Rudatsimburwa) zisohoka, zigakwirakwizwa nta nkomyi. FPR n’abayobozi ba Leta, uhereye kuri Prezida Paul Kagame, niberure babyamagane, bitabaye ibyo ni ikimeneyetso simusiga ko bashyigikiye urwango n’amacakubiri mu banyarwanda. Amateka azababaza inkurikizi zabyo. Kandi ubwo buhezanguni nibukomeza, buzagira ingaruka no kuri FPR-Inkotanyi ubwayo.

Iyo abahezanguni nka Tom Ndahiro na Albert Rudatsimburwa basakuza, bibwira ko isi izibagirwa ibibi byose FPR-Inkotanyi yagiriye abanyarwanda n’abanyamahanga, kandi ikibikomeza na n’ubu. Gusakuza cyane ntibihisha akarengane, ntibikuraho ukuri, kuko abababaye n’abashonje bazi ubahejeje mu bukene, bazi uwabahonyoye ejo, n’ubu akaba akibahonyora.

Ako karengane ni ko politiki ya Mme Victoire INGABIRE na FDU-INKINGI yiyemeje guca mu rwatubyaye. “Gutinya ko akarengane gacika” ngiyo impamvu ituma abahezanguni basakuza kurusha inyombya, kuko batinya gusubizwa mu myanya yabo, aho gukomeza kwigira ibitangaza, no kurebera abandi hejuru y’urutugu.

Mme Victoire INGABIRE ni umunyapolitiki uhamye, kandi ishyaka riba ku mutima.

Ishyaka FDU-INKINGI ryarangije gutaha mu mitima y’abanyarwanda benshi, mu Rwanda imbere no mu mahanga hanze. Ntawe ushobora kurica mu mitima yabo, Tom Ndahiro araruhira ubusa, iyo asaba ko ricibwa. Ese barica bate kandi kugeza ubu batarigeze bemera ko ryandikwa ?

Ariko ribateye ubwoba kuko baryemera bataryemera, ririho, ibyo ntawabihakana. Mme Victoire INGABIRE rero ni umunyapolitiki uhamye, kandi birigaragaza.

Victoire_Ingabire_UmuhozaAbanyarwanda twese duhaguruke dushyigikire Mme Victoire INGABIRE n’ishyaka ayoboye, maze hakorwe politiki FPR itinya : iyo gufatanya, iyo kumvikana no gusabana mu moko yose duturukamo, no guca akarengane.

Hari abahezanguni n’ibyegera byabo batunzwe n’akarengane bashyira ku bandi, niyo mpamvu batifuza icyatuma umunyarwanda uwariwe wese yisanzura. Akarengane nigacika bazasonza, tubizirikane kuko ni wo muti. Umunyapolitiki Victoire INGABIRE yagaragaje kenshi ko urubuga rwa politiki rugomba gufungurwa, maze abarengana nabo bakabona uko bavuga akabari ku mutima. Ngicyo ikibabaza Tom Ndahiro n’abo basangiye ubuhezanguni.

Amagambure ya Tom Ndahiro ni ikimenyetso cy’intege nke.

Tom Ndahiro afata abantu bose basobanukiwe n’ibinyoma n’ubugome bya FPR nk’aho ari abajenosideri cyangwa abashyigikiye ingengabitekerezo ya jenoside. Baba abahutu, baba abatutsi, baba abacitse kw’icumu, baba abarokotse jenoside y’abatutsi, baba abahoze ari ingabo za FPR, baba abanyamahanga, ntawe acira akari urutega.

Iyo urebye umubare w’abantu n’imiryango ashyira kuri urwo rutonde rwe, usanga ntaho FPR izamenera mu bihe biri imbere. Abagitsimbaraye kuri FPR rero, musome uko Tom Ndahiro ateza ubwega, akerekana ko mu barwanya FPR (abo yita indyarya n’abirengagiza ukuri) harimo : « Umunyakanadakazi witwa Judi Rever, Ababiligi Filip Reyntjens na Peter Verlinden, Umuholandikazi witwa Anneke Vebraeken n’Umunyamerikakazi Ann Garrison », imiryango nka Réseau International des Femmes pour la Démocratie et la Paix (RIFDP), «  Human Rights Watch, Amnesty International, Medicins Sans Frontieres n’ibinyamakuru byinshi », abadepite b’i Burayi ndetse ngo n’umugabane wose, amashyirahamwe CLIIR na JAMBO Asbl. Niba FPR na Tom Ndahiro bahanganye n’abo bantu bose, ni FPR yari ikwiriye kwisuzuma, ikamenya ko ntawe uzemera akarengane kayiturukaho. Nguko uko Tom Ndahiro arimo kwandagaza FPR, agaragaza ko FPR iri kwamaganwa hirya no hino, ko iminsi iri imbere ishobora kuyibera insobe, kandi uku gusakuza kw’abahezanguni kurabyerekana.

Ibitutsi bya Tom Ndahiro: ikimenyetso cy’uburere buke, agasuzuguro no kutiyubaha. 

Kwemera ko umuntu nk’uyu agira umwanya mu butegetsi bw’igihugu ni agahomamunwa, kandi biratanga isura mbi y’ubutegetsi. Kera mu Rwanda kugira ikinyabupfura byari kimwe mu nkingi z’indangagaciro z’abanyarwanda. Ntawahamya ko abikomora aho yavukiye, kuko no muri Tanzania bazwiho kugira ikinyabupfura.

Ahubwo yaba abiterwa n’uko ashobora kuba hari icyo ahisha. Musome mwihere amaso ibyo yandika ku bantu: 

  • Tom Ndahiro yandika amafuti ngo Mme Victoire INGABIRE yamamaza cyangwa ahembera jenoside, kubera ko avuze ko abantu bose bareshya, ko amategeko atagomba kubogama, ko agahinda ka buri wese kakumvikana. Iyo myumviye ya Tom Ndahiro yo kwitiranya “gusaba ubutabera” no “guhembera jenocide” yarangiranye n’igihe.
  • Tom Ndahiro yita abandi « ibiboze », « umunuko ukurura amasazi » ndetse abo yanze akavuga ko bafitanye ubumwe bw’umunuko. Nguko uko abona abatavuga rumwe na Leta;
  • Tom Ndahiro ati : «  kuyoboka FDU-Inkingi bikwiye kuba icyaha », ngiyo imyumvire imuri mu mutwe;
  • Abandi batabona ibintu kimwe na Leta ariko ari abanyamahanga, Tom Ndahiro abita «inkoramutima z’Interahamwe n’Impuzamugambi »;
  • Tom Ndahiro ati : « Kugeza ubu, nta muntu n’umwe urahabwa Prix Victoire Ingabire/Victoire Ingabire Prize atari mu bazwi ko bashyigikira abajenosideri uhereye kuwo cyitiriwe akanabanza kugihabwa »
  • Tom Ndahiro yongeraho ngo Mme INGABIRE « Icyo akwiye kwitwa ni umugore ukunda ubugome »;
  • Tom Ndahiro arerura akavuga ko abatabona ibintu kimwe na Leta ya FPR-Inkotanyi bamwe ari abafite « ubujiji », abandi ngo ni abafite « uburyarya no kwirengagiza ukuri», abandi ngo ni abafite «ubugome»;
  • Iyo bikomeye abuze icyo avuga, Tom Ndahiro asohora iturufu iruta izindi ngo «ni uguhakana no gupfobya jenoside». Jenocide yabaye urwitwazo rw’abahezanguni.

Ibi byose birerekana uko Tom Ndahiro na bagenzi be bumva ko bazarokora ubutegetsi bwa FPR-Inkotanyi bakoresheje iterabwoba ririmo : gutukana, gusuzugura, guhimba ibyaha n’indi migirire izira kwiyubaha no kugira isoni.

Tom Ndahiro yigize umushinjacyaha w’umushinja-binyoma utavuguruzwa, kuko atera akiyikiriza

Tom Ndahiro afata uwo abonye wese akamugerekaho ibyaha. Kuri we, ntabwo akeneye kugaragaza impamvu n’ibimenyetso by’ibyo avuga. Yibwira ko abazabisoma bazabyemera gusa. Arica agakiza uko ashaka, aharabika uko ashatse mu nyandiko ze. Ndetse arasabira uwo ashatse ngo : « nabambwe ».

Nyamara u Rwanda rufite amategeko ahana bene ibyo byaha byo guharabika no kugereka ku bandi jenoside ya buri kanya. Ayo mategeko ntakurikizwa kuri bamwe kuko Tom Ndahiro na bagenzi be bishingikirije FPR. Ngo uhagarikiwe n’ingwe aravoma.

Tom Ndahiro arakora ibya Kanjogera byo gufata inkota (ikaramu ye) agahagurukira ku wo ashatse.

Tom Ndahiro ni umuhezanguni utareba kure

Iyo Tom Ndahiro agereka ku bandi ibyaha ngo ni uko babaye muri RDR cyangwa FDU-INKINGI, yiyibagiza ko ayo mashyirahamwe yabayeho kugira ngo avugire abantu bahohoterwaga (kugeza na n’ubu bagihohoterwa) na FPR. None se abantu bazahanirwa inkomoko y’amashyaka barimo? Twibuke ko na FPR ifite aho ikomoka, ikagira n’imitwe yayibanjirije.

Tom Ndahiro yari akwiye gusubiza amaso inyuma akareba amateka, akumva ko akarengane buri gihe gakurura amakimbirane, ko kandi birangira habaye impinduramatwara. Ntabwo rero abanyarwanda bazemera akarengane gahoraho ngo ni ukugira ngo bashimishe Tom Ndahiro n’abandi bahezanguni hamwe n’agatsiko kabakuriye.

Tom Ndahiro nafungure amaso arebe kure, ashire ubwoba n’igihunga, yemere ko u Rwanda ari urwa twese, kandi abone ko FDU-INKINGI iharanira ko tuzarubanamo twese mu mahoro n’urukundo rwa kimuntu mu bantu.

Umwanzuro : FDU-INKINGI na Prezidante wayo barakunzwe kandi barashyigikiwe.

Prezidante wa FDU-Inkingi arashaka guhuza abanyarwanda bose, arashaka gutegura u Rwanda rw’ejo abantu bazabanamo nta mwiryane, umuntu akubahirwa ko ari umuntu. Ubuzima bw’umuntu bukabumbatirwa, bukarindwa nk’imboni y’ijisho. Arashaka ko abanyarwanda b’amoko yose n’uturere twose babana ntawishisha undi.

Mu gushaka kwangisha FDU-INKINGI ayivuga nabi, Tom Ndahiro ari kuyamamaza, kuko arerekana neza ko iryo shyaka rihanganye n’igitugu kirangwa n’ubuhezanguni bw’abari mu gatsiko. Abanyarwanda ahubwo baravaho bayikunda kurushaho kuko ibavugira akababaro.

Tom Ndahiro rero yigaragaje uko ari, nuko abandi bahezanguni bo muri FPR bameze : barangwa n’urwango, agasuzuguro, ubugome n’imvugo igamije kuryanisha abanyarwanda.

Ariko abanyarwanda twese twarabimenye : tuzi aho akarengane gaturuka.

Tom Ndahiro arakajwe n’uko FDU-INKINGI itazakora politiki ipfukirana ukuri, ahubwo izakora politiki ikosora ibibi bikorerwa abanyarwanda kugeza ubu.

Tom Ndahiro akunze gukoresha ijambo « uburozi ». Abutekerezaho cyane kuko abufite mu nyandiko ze. Niyo mpamvu uko agenda yandika mu mvugo mbi y’uburozi, aragenda yishyira hanze. Abanyarwanda bamureke akomeze yishyire hanze, igihe kizagera aho azisobanura akaburana n’inyandiko ze.

Ahubwo twagira inama FPR-Inkotanyi kwigizaho abahezanguni nka Tom Ndahiro bazwiho kuba ba nyamujya iyo bijya, batagira isoni zo guhemuka igihe bakurikiye inyungu zabo, maze FPR igafatanya n’amashyaka yose ashaka kubaka u Rwanda rubereye buri munyarwanda.  Abantu nka Tom Ndahiro biramutse bikomeye ntiwamenya aho banyuze, ntabwo ari abo kwishinga, ashobora kuba akifitiye ubwenegihugu bwa Tanzania.

Naho Mme Victoire INGABIRE Umuhoza n’ishyaka FDU-INKINGI bo bakomeje kurwanira icyazanira abanyarwanda amahoro, ubumwe n’ituze, hanze no mu mitima ya bose.

Bikorewe i Rouen kuwa 02 Ukwakira 2018.

Théophile MPOZEMBIZI
Komiseri wa FDU ushinzwe itangazamakuru

 

Tom Ndahiro wamugereranya n’inkotsa. Arakungurira nde mu rugo rwa FPR-Inkotanyi ?

Tom ndahiro kigali todayKera mu myumvire ya kinyarwanda iyo inyoni yitwa « Inkotsa » yagwaga ku bikingi by’irembo igatangira gukokoza, ababyumvise bavugaga ko muri urwo rugo hari ugiye gupfa bidatinze. Bityo mu ngo zose iyo babonaga inkotsa itamba bayiteraga imijugujugu itaragwa ku ruzitiro ngo itabakungurira.

Muri ino minsi rero Inkotanyi yitwa Tom Ndahiro ikaba  kandi iri mu gatsiko gacura kakanagena ibyemezo bifatwa byo gucinyiza rubanda no kubuza amahoro yewe n’ubuzima abatavuga rumwe na FPR,  yacitse ururondogoro yifata mu gahanga atera hejuru ngo uyu n’uyu bagomba gucibwa mu Rwanda cyangwa ngo iki n’iki bigomba kwitwa icyaha.

Kuva aho Madame Victoire Ingabire Umukuru w’ishyaka FDU-Inkingi aviriye mu gihome, Tom Ndahiro yakuye agahu kunnyo kuko noneho asakuza hose ko uwo Victoire Ingabire atari kandi atagomba kwemererwa kuba umunyapolitike mu Rwanda. Ko ahubwo n’ishyaka rye FDU-Inkingi  rigomba gucibwa ku mugaragaro mu Rwanda nk’uko byagendekeye MRND na MDR Inkotanyi zimaze kugera ku butegetsi muri 1994, ngo no kwitwa umuyoboke waryo bigafatwa nk’icyaha. Ibi yabitangaje mu nyandiko yasohotse mu binyamakuru « Umuvugizi » n’« Igihe ».

Iyo usomye witonze iyo nyandiko, uravuga uti :« Uyu Tom Ndahiro nk’umucurabwenge wo munda y’ingoma ya FPR kuba avuga biriya ubu Nyirurugo yari adohoreye uwo yari amaze imyaka umunani akingiranye ku kamama, arakungura ». Nicyo cyatumye mwita inkotsa***.

Tom Ndahiro aragerageza gutanga impamvu ariko zidafashe ngo zituma Ingabire n’ishyaka rye bigomba gucibwa mu Rwanda. Impamvu yambere : ngo agisohoka muli gereza mu bamwakiriye harimo Me Bernard Ntaganda ngo ukorera FDLR ! Twese tuzi ariko ko Me Ntaganda  ntaho ahuriye na FDLR ahubwo ko ari Président- Fondateur wa PS-Imberakuri, ishyaka FPR yashimuse ikariragiza  uwitwa Mukabunane. Akongera ngo hari n’umukobwa wa Rwigara  ngo n’abandi biswe abayoboke ba FDU-Inkingi. Ngo kandi abo bose ni abanyabyaha kuko kuyoboka FDU kuli we ari icyaha.

Akongera ati : mu bo hanze banditse bishimira iryo rekurwa  bose ni abashyigikiye Interahamwe bakaba banahakana Jenoocide yakorewe abatutsi. Muli abo yavuze Filip Reyntjens, Judi Rever, Anneke Verbraeck, Peter Verlinden na Ann Garrisson. Muli abo bose ntawe tuzi wigeze ashyigikira interahamwe cyangwa ngo ahakane Genocide. Kandi  Tom Ndahiro nta kimenyetso na kimwe yabitangiye. Amahirwe Tom Ndahiro agira nuko wenda kubera kudasoma ikinyarwanda, bariya banyamahanga bari kuzamurega kubera kubateza urubwa kariya kageni.

Akongera ati : Abanyrwanda banditse bishimira ifungurwa rya Ingabire ngo ni abakoze genocide cyangwa bakorana na FDLR cyangwa se bapfobya Genocide. Ariko icyo Tom Ndahiro atavuga ni uko abo bose bari mu buyobozi bukuru bw’ishyaka FDU-Ikingi. Kwishimira ko Présidente wabo yarekuwe se biratangaje ? Ibirego byose abahundagazaho nta shingiro bifite kuko FPR imaze imyaka hafi 25 ibisubiramo ariko byanze gufata. Yongeyeho kandi ngo hari n’amashyirahamwe yavuze ko yishimiye irekurwa rya Victoire Ingabire  ariko ngo kuko agizwe n’abakomoka ku bateguye Genocide, ngo cyangwa abayihakana ngo ni impamvu ihagije yo guca burundu ishyaka FDU-Inkingi mu Rwanda. Muli ayo mashyirahamwe avugamo Jambo asbl, RiFDP, CLIIR ihagariwe na Joseph Matata ndetse na SOS Rwanda-Burundi. Abazi ayo mashyirahamwe n’ibikorwa byayo bose ntawakwiyumvisha impamvu, kuko nta nizo Tom Ndahiro atanga,  ko gushyigikirwa na yo ari icyaha gikomeye kuri FPR.

Arangiza avuga ko FDU ari  UFDR nayo yari RDR yagiye ihindura amazina bityo ngo imyumvire cyangwa ibikorwa by’ayo mashyaka, cyangwa impuzamashyaka  atakibaho bigomba kwitirirwa FDU-Inkingi. Akongeraho ko bamwe mu bari muli FDU-Inkingi bigeze kuba muri ayo mashyaka atakibaho.

Nyamara Inkotanyi zitera muli 1990, hari abavuze ko ari za Nyenzi zateraga u Rwanda kugeza muri 1968. Kandi ko iyo FPR ikomoka kuli RANU yariho muli 1987 nayo ikaba l’UNAR ya 1959, bityo ko itagomba gukorera mu Rwanda kuko yaciwe. Iyo myumvire ariko FPR –Inkotanyi yayamaganye yivuye inyuma kuva imishyikiraro igitangira. Ku buryo Arusha (Moniteur agri Tom Ndahiro yabaga ahari rimwe na rimwe kuko yari umutanzaniya kandi aje gutanga rapport ) uwashakaga kubaza isano Inyenzi zifitanye n’Inkotanyi cyangwa FPR ifitanye na LUNARI (UNAR), bamufataga nk’umusazi. None ubu Tom Ndahiro we iyo myumvire niyo ashingiraho acisha Victoire Ingabire umutwe asabira n’ishyaka rye FDU-Inkingi gucibwa burundu mu Rwanda!

Twizere ko iyi nkotsa ba nyiri urugo barayigurutsa ntikomeze gukungura kuko burya nabyo bihuhura umurwayi wari ukirimo akuka.

Jean-Michel Manirafasha

 


*** « Inkotsa ni inyoni igira santimetero 60 z’uburebure. Ni ibihogo. Ifite isunzu. Umunwa urirabura kandi ni mugari mu imerero. Ikunda kuba hafi y’amazi muri Afurika yose. Yarika icyari kinini gishobora kugera kuri metero ebyiri z’umurambararo ». « Iyo inkotsa ikokereje ku rugo isurira umwe mu barurimo gupfa ». Inkotsa bishobora kuvuga « umuntu w’umunyarusaku » [Inkoranya y’ ikinyarwaanda – Dictionnaire rwanda-rwanda et rwanda-français, Ed. IRST de Butare – Rwanda et Musée royal d’Afrique centrale, 2005].

Ishyaka FDU-Inkingi rirabeshyuza umuhezanguni Tom Ndahiro

Tom Ndahiro

Tom Ndahiro

Madame INGABIRE Victoire Umuhoza n’ishyaka FDU-INKINGI biyemeje gukora politiki y’ubwubahane, ubwumvikane, gufatanya no guca akarengane bizira guhembera jenoside.

Ku italiki ya 20 Nzeri 2018, ikinyamakuru Igihe.com cyasohoye inyandiko yuzuye urwango, ibitutsi n’ubuhezanguni yanditswe na Tom Ndahiro wayise: « Kwemerera Ingabire gukora politiki ye ni uguhembera Jenoside». Icyo kinyamakuru cyayisohoye gisa n’aho cyitandukanya nayo mu magambo yo kwigengesera yanditse hasi ngo «Icyitonderwa: Ibikubiye muri iyi nyandiko ni ibitekerezo bwite by’umwanditsi» 

Ibyo bitekerezo by’urwango ni ibyo kwamaganwa kandi tukamenya n’ikibimutera.

Mme INGABIRE Victoire Umuhoza akomeje politiki kuko niyo yatumye ataha mu Rwanda

Kuva yafungurwa taliki ya 15/09/2018, Mme INGABIRE Victoire Umuhoza yabwiye itangazamakuru ko agiye gukomeza politiki mu Rwanda. Yerekanye icyerekezo yifuza ko igihugu cyayoborwamo :

  • gukorera hamwe mu bitekerezo binyuranye n’amashyaka atandukanye kuko ari bwo buryo bwiza bwo kugera kuri byinshi mu bufatanye
  • kubaka igihugu mu mahoro, twese tukumva ko kutabona ibintu kimwe n’ubutegetsi atari ukuba umwanzi, ko ahubwo aba ari izindi mbaraga ziba zije, zigomba gushyirwa hamwe mu kubaka igihugu.
  • guha buri wese kuvuga icyo atekereza nta nkomyi mu gushyigikira iterambere rirambye, hakoreshejwe gahunda za politiki zinyuranye.Mme INGABIRE Victoire Umuhoza yavuze ko prison ari ishuri yakomerejemo gutekereza ibya politiki no gukurikirana imibereho y’igihugu.
  •  Yasabye ko abafungiwe ibya politiki bose bafungurwa kuko biha isura mbi igihugu.
  • Yemeje ko azaharanira kwandikisha ishyaka FDU-INKINGI, ariko amarembo n’urubuga bya politiki bigomba kubanza gufungurwa.

Mme INGABIRE Victoire Umuhoza yagaragaje ko ikimushishikaje atari ukujya mu butegetsi, ko ahubwo ari ukugira ngo urubuga rwa politiki rufungurwe, inzitizi zose ziveho.

Mme INGABIRE Victoire Umuhoza yasabye izihe mbabazi?

Mme INGABIRE Victoire Umuhoza yasobanuye ko atasabye imbabazi (pardon) ku byaha, kuko ntabyo yakoze ; agaragaza ahubwo ko yasabye imbabazi (grâce présidentielle) ku gifungo yari arimo nta mpamvu, ko ndetse urukiko nyafrika rushinzwe uburenganzira bwa muntu (Cour Africaine des Droits de l’Homme et des Peuples) rwemeje ko yari afungiye ubusa. Imbabazi yagiriwe ntizimubuza gukora politiki afatanije n’Ishyaka rye mu gufatanya n’abandi kubaka igihugu.

Ni kuki rero Tom Ndahiro amwibasiye ? Ubwoba bwa Tom Ndahiro buraturuka he ? Ese uburyo abikoramo si uguhamagarira rubanda kwinjira mu rwango rusenya ? Ese byaba biterwa no kubura ibindi bitekerezo bizima Tom Ndahiro yashyira imbere muri politiki ? Byaba bituruka se ku ishyari ryo kubona umunyapolitiki nka Ingabire utarya iminwa ku bibazo by’igihugu kandi ugaragaza inzira zo kubikemura? Ni iki gituma Tom Ndahiro ahimba ibirego bitari ikosa cyangwa bitagira gihamya?

Ibirego bya Tom Ndahiro bidafite ishingiro

Tom Ndahiro arihanukira agatura hasi ibirego ahimbye, ndetse bimwe biteye kwibaza ukuntu urwango rushobora gutesha umuntu ubwenge:

  • Ngo Mme INGABIRE Victoire yambara imyenda ifite amabara y’Ishyaka rye. Ndetse ngo abamwakiye bamuhaye indabyo zifite ayo mabara. Ese koko icyo ni icyaha ? Ibyo se bihuriye he no kugaragaza ingengabitekerezo ya jenoside ? Kuki igikozwe n’uwo adashaka akibonera mu ndorerwamo ya jenoside ? None se ubwo ni nde wasaritswe na jenoside ?
  • Ngo Mme INGABIRE Victoire ari «ku isonga ry’ubuyobozi bw’Ihuriro ry’abateguye bakanashyira mu bikorwa umugambi wa Jenoside yakorewe Abatutsi mu Rwanda ».
    Tom Ndahiro amenye ko Ishyaka FDU-INKINGI rifite programme politique ihamye, kandi uwayisoma wese yanyurwa. Aratinya ibitekerezo bishya, akihindira inyuma yo kuvuga jenoside gusa. Azasome ibyerekeye FDU INKINGI hano, maze ashire ubwoba.
  • Ngo Mme INGABIRE Victoire agisohoka muri gereza ya Mageragere aba mbere yashimiye ni “abarwanashyaka ba FDU-INKINGI” avuga ko bakomeje kumwitaho “uko bashoboye kose.”
    Iki kirego nta shingiro gifite kuko nta kosa ryo gushimira uwagufashije, kandi ibikorwa by’abarwanashyaka byo gushyigikira Présidente no kumusura byose byagiye bikorwa ku mugaragaro, kandi nta kosa ririmo, yewe nta n’icyaha. Kuba Tom Ndahiro abibonamo ikibazo bituruka ku myumvire ye icuramye, kandi yarangiza iyo myumvire akaba ariyo yitirira abandi.
  • Ngo Mme INGABIRE Victoire ahakana imbabazi yasabye. Usibye ubuhezanguni bugamije gutsindagira abandi ibyaha, Tom Ndahiro azi neza itandukaniro ry’imbabazi bita « pardon » n’imbabazi bita « grâce présidentielle ». Ariko arabyirengagiza, kandi Mme INGABIRE Victoire yarabisobanuye bihagije (reba hejuru aha). Icyo Tom Ndahiro agamije ngo ni ukwerekana ko Mme INGABIRE Victoire yemeye ibyaha bamutsindagiye, nyamara nta kwirengagiza ko urubanza rwageze no mu rukiko nyafrika ruri muri Tanzaniya, ko Mme INGABIRE basanze yararenganye bategeka u Rwanda kumusubiza uburenganzira bwe no kumugenera indishyi z’akababaro. Niba Tom Ndahiro atabizi, azegere Prezida Kagame, niwe utegeka Union Africaine, we arabizi.
  • Ngo Mme INGABIRE Victoire afite ubwonko bwaguye ikinya kubera ubuhezanguni. Iki kirego kirimo gutukana kandi nta kimenyetso na kimwe Tom Ndahiro atanga kerekana ubuhezanguni. Wagira rero ngo Tom Ndahiro ari kwireba mu ndorerwamo akibona kuko ari we wasaritswe n’ubuhezanguni nk’uko bigaragarira mu nyandiko ze nyinshi ziri kuri internet.

Ntawarondora amagambo mabi, ibirego n’ibitutsi bya Tom ndahiro, abifitemo ubuhanga, uburambe n’ubunararibonye. Ariko Abanyarwanda bazi ububi bwo guhembera urwango, ntibazagwa muri uwo mutego.

None iyo myitwarire ya Tom Ndahiro izamugeza ku ki ?

      • Tom Ndahiro arateza ubwega ngo « turugarijwe », ngo « abashinzwe Umutekano n’Ubutabera nimutabare ». Nyamara nta cyaha na kimwe agaragaza gihanwa n’amategeko cyaba cyakozwe na Mme INGABIRE. Ndahiro arahamagarira rubanda ko bagereka kuri Mme INGABIRE Victoire ibyaha bidafite ishingiro nk’uko babikoze kuva muri 2010, nyamara byarangiye urukiko mpuzamahanga rw’Afurika CADHP ruri Arusha, Tanzaniya, rwemeje ko yarenganye, ko agomba gusubizwa uburenganzira bwe, ndetse agahabwa na Leta y’u Rwanda indishyi z’akababaro. Gushaka kwongera kumuhimbira ngo afite ingengabitekerezo ya jenoside nta gishya bizanye ugereranije n’uko yahimbiwe ibyaha atakoze kuva muri 2010.
      • Ariko Tom Ndahiro n’abandi nka we bafite ikibibatera :

v bifuzaga ko gufungwa kwa Mme INGABIRE Victoire bimucecekesha, ariyo mpamvu Ndahiro amurega ngo ko yavuze ko gufungwa muri prison ari ishuri, ko iyo ufunzwe uri umunyapolitiki iyo politiki idahagarara;
v  ubushake n’ubwitange bya Mme INGABIRE Victoire byateye ubwoba abahezanguni ba FPR nka Tom Ndahiro kuko Mme INGABIRE afite politiki y’ubwumvikane no gushakira icyiza buri wese.
v  bari bizeye ko nafungurwa azahita ajya mu Buholandi kureba umuryango we, bityo akaba abaviriye aho. Si ko byagenze, kuba ataragiye byabateye ipfunwe, none ni cyo bari kumuziza.

Ndetse ni politiki ijyanye n’amwe mu magambo Perezida Kagame yavugiye mu muhango wo kurahiza abadepite bashya kuwa kane kuri 19/09/2018 agira ati :

«… Rero, uwashaka yacisha make ; uwashaka yakora neza, yakorana n’abandi, ndetse mu gihugu cyacu twifuza gukorana n’abandi neza, neza, cooperation. N’amasomo ku isi hose, uko bimaze kugaragara, biratwereka ko gukorana, kuzuzanya, kumvikana, gushakisha inyungu za buri wese aricyo cyonyine gisigaye twakoresha. Uwashaka twabana, twagirana inyungu, twatera imbere hamwe».

Ibi Perezida Kagame abishyize mu bikorwa ntibibe amagambo gusa byaba ari byiza.Tom Ndahiro n’abandi batekereza kimwe na we bakwiye gukurikira aya magambo ya Prezida Kagame, maze hakubakwa u Rwanda rw’ituze n’amahoro. Mu kubaka urwo Rwanda rutunogeye twese, Mme INGABIRE Victoire Umuhoza n’ishyaka FDU-INKINGI ayoboye bazabigiramo uruhare, nta kabuza.

Théophile MPOZEMBIZI
Commissaire wa Information FDU-INKINGI

 

Ese amacumu ya Amiel Nkuliza n’aya Paul Kagame arasiga amahoro Victoire Ingabire ?

Amiel Nkuliza

Amiel Nkuliza

Muri iyi minsi ibigembe by’amacumu y’abo bagabo bombi byatunzwe kuri Victoire Ingabire ubona bisa naho bimukanira nkaho kuba yarafunguwe bibabangamiye. Kuri Paul Kagame byakwumvikana, ariko ku munyamakuru Nkuliza, ntibisanzwe.

Ingabire yasabye imbabazi

Amiel Nkuliza, mu nyandiko ye yise ngo « Madamu Ingabire arimo gukina mukino bwoko ki? » yatangaje mu kinyamakuru « Ikinyamakuru » cyo kuri 19/09/2018 yihutiye gushyiraho ibaruwa Victoire Ingabire yanditse yo gusaba imbabazi za prezida wa Republika (grâce présidentielle). Yirengagije ko Ingabire Victoire yakulikizaga itegeko n°30/2013 ryo kuwa 24/05/2013.

Gusaba imbazi (grâce présidentielle) si ukwemera icyaha. Ingabire yarekanye ko arengana mu nkiko, ko ibyo bamurega atabyemera, ndetse no mu rukiko rwa Afruka rw’uburenganzira bw’ikiremwa muntu yatsinze Leta y’u Rwanda bidasubirwaho. Uru rukiko rwanzuye ko umutwe w’ingabo bavuga ko Ingabire yaba afite ntawubaho, bavuga ko amagambo yavugiye ku Gisozi afite ishingiro kuko yayavuze nk’umyapolitiki. Prezida Paul Kagame nawe yateye mu rya Nkuliza agaruka kuri ibyo byo gusaba imbabazi mw’ijambo rye yavugiye imbere y’inteko ishinga amategeko ku 19/09/2018.

Aho mbona Amiel Nkuliza arengera, agasesezera ni aho yandika ngo Victoire Ingabire yihagararaho, ngo abarwanashyaka baracyamufiteho inyungu, ngo bamuriraho,…

Ingabire ni umukuru w’Ishyaka FDU-Inkingi kandi asangiye ibitekerezo bye n’abarwanashyaka ndetse n’abandi banyarwanda bamuri inyuma. None se koko, Ingabire atihagazeho, azahagararwaho nande ? Na Amiel Nkuliza umujomba ibikwasi ? Ngo abarwanashyaka « bakimufiteho inyungu ». Nibyo rwose. Ingabire tumuri inyuma. Tumufiteho inyungu kuko yiyemeje kujya kubohora Abanyarwanda. Naho « kumuriraho » nabyo nibyo. Iyo ahagaze hariya i Kigali akabwira Prezida Paul Kagame ko mu bushishozi bwe yakwagura amarembo ya politiki, ko yakagombye gufungura abandi bose bafungiye politiki ; ko kuba utavuga rumwe na Leta atari ukuba umwanzi ahubwo ari undi muyoboro wo guteza igihugu imbere,… kuki ayo magambo akomeye utayashyira imbere ahubwo ukajya mu budode. None se hari undi muntu wigeze ayavuga ari mu Rwanda ? None se iyo atinyutse akavuga kariya kageni wibwira ko nta Banyarwanda benshi bavuga bati « Ingabire atuvugiye ibintu ». Abo se ntibamuriraho ? Ariko wowe nabonye mu nyandiko yawe wasiritse. Hagomba kuba hari ibindi bitari byiza ushaka gukurura muri rya sezezera navuze iyo uvuga ibyo kumuriraho.

Amiel Nkuliza araguza ifuro kandi aranivanga

Ngo : « Ingabire we ntashaka kwiruka, kuko afite ibyo yizeye, cyangwa yijejwe ». None se koko izi ndagu za Nkuliza nizo ? Nta shingiro zifite.

Ngo Ingabire yatangaje ko « adakeneye no kujya gusura umuryango we, abana n’umugabo we, ubu usigaye agendera muri ka kagare bacunga mo ibimuga (fauteuil roulant) ». Niba yarabivuze azi icyo avuga. Naho kumugara k’umugabo we, singombwa kubyasasa kuko umubiri ubyara udahatse, nawe Nkuliza ejo caricature kagame 19-9-2018 - Copiebyakugeraho. Simbikwifuriza.Victoire Ingabire yabwiye ikinyamakuru cy’abafurama ko aramutse, asohohotse akeka ko Leta ya Paul Kagame itatuma agaruka. None se muri diskuri ye yo kuri 19/09/2018 Kagame ntiyabivuze atera mu rya Nkuliza. Ngo azafungwa cyanga azasohoke hanze ajye kuba inzererezi.

Ngo : « Ntibyumvikana ukuntu umuntu umaze imyaka irenga umunani muri gereza adashobora gukumbura abana n’umugabo we, unarwaye ngo arashaka mbere na mbere kubohoza rubanda. Wabohoza rubanda ute, utarabohoza abagize umuryango wawe? »

Ngira ngo abasomye iyi nkuru ya Nkuliza baramugaye kuko Victoire Ingabire ajya mu Rwanda yari azi ko asize umuryango we. Icyo yiyemeje agenda, azataha akigezeho. Afite imigambi itari iyi ibigwari. Ni Imenagitero azataha acyuye intego (uzumve ako karirimbo ka Rugamba). Amarangamutima ya Nkuliza yatumye yivanga mu by’umuryango wa Victoire Ingabire kandi ntazi uko bigenda. Wabanje akamenya iby’umuryango we (niba hari uwo afite) mbere yo kumenya iby’abandi.

Amiel Nkuliza arondora imyanya ngo bashobora guha Ingabire, afindafinda ko ngo ashobora kugirwa ministri, deputé,… Nta nubwo Nkuliza akurikira. Ingabire akiri hano i Buraya bohereje Professeur Karangwa Chrysologue ngo amubwire ko aza akaba ministri w’intebe. Ingabire yaramubwiye ati : « Nshaka uriya mwanya prezida Kagame yicayemo ». Si ubu rero agiye kwisubiraho. Erega Nkuliza byerekana ko utazi Victoire Ingabire uwo ariwe. Ni Ndabaga nkuko bamwe bamwita.

Nyamara Nkuliza, ufite mukushi ku mutima

None nawe, utagize mu kushi, wababazwa ni uko Ingabire yavuye muri gereza yambaye neza. Yashokoje neza. Kuki mbere yo kuva muri gereza atabwira abamugemuriraga ngo bamuzanire imyambaro ye ? Ese hari Fundrising ikorerwa Ingabire mu mpande zose z’isi. Ayo mafranga yatumye bamugemurira muri iyi myaka 8 ndetse n’inzu ye ikomeza gukodeshwa kandi iranarindwa, n’ibindi. Imisatsi se ntuwumvise ko n’iteka ryo kutugosha abagororwa b’abagore ryasohotse ?

Rwandan politician of the unregistered FDU-Inkingi opposition party, Victoire Ingabire, is seen at the Mageragere Prison in Kigali, Rwanda September 15, 2018. REUTERS/Jean Bizimana

Victoire Ingabire avuye muri gereza ya Mageragere

Ibyo wifuriza Ingabire ngo aba yaravuye muri gereza yarataye isura, siko byagenze kuko  imana n’abarwanashyaka n’abakunzi bamubaye hafi.

Umuhezanguni w’ingengabitekerezo Tom Ndahiro yatewe mu ryawe kuri iyo myambarire ya Victoire Ingabire. Aho navuze ntangira nti amacumu ya Nkuliza n’aya Kagame arasobetse, ni uko perezida Kagame nawe yavuze ko abafunguwe ari aba « star ». Nkuliza rero asigaye afite imvugo yegereye iy’intore izirusha intambwe ! Bravo !

Ngo Ingabire yahawe urubuga (protocole) rudasanzwe rwo kuvugana n’itangazamakuru. Ko yari yarekuwe se hagomba urundi ruhushya ruhe ? Kizito se we ntiyavuze ? Kandi ngo amagambo ye yari abaze neza (le langage et les mots pesés). Nicyo kikwereka ko Ingabire ari umunyapolitiki uzi ko icyo avuze cyose ashobora kugisubiramo.

Urangiza wongera kwemeza, udashidikanya ugira uti : « Ingabire namese kamwe avuge ko Kagame yamwemereye imyanya mu butegetsi bwe, ariko ye gukomeza kubeshya rubanda ko ari mu barwanya ubutegetsi bwe ».

Ngira ngo nagize icyo mbivugaho. Imyanya yanze mbere ubu siho yayemera. Hanyuma, reka nanjye ndaguze ifuro nkawe, ko wavuze ko wafunzwe, wafungurwa ukavugana na Gacinya Rugumya ko niwongera kwandika ibibangamiye batazagufunga ahubwo bazakunyuza mu ryoya, none se tuvuge ko abo bagufunze noneho ubu bagusabye kubasha kurwanya abatavuga rumwe nabo nka Victoire Ingabire ? Kuko kuri wowe abafunze Ingabire ubu agiye kubakorera ? None se nawe ko bagufunze twemeze tudashidikanya ko ubu watangiye kubakorera ?

Undi mwanzuro wawe uravuga uti : « Abamenyereye kuntera imijugujugu nababwira iki ». Urivamo nk’inopfu. Nawe uzi ko inyandiko yawe icuramye, ko igamije gusesereza uriya mudamu abantu benshi bemera ko ari intwari, ko rero hari abatazihanganira kutakuvuguruza.

Ugire amahoro mu mwambaro wawe mushya.

Gaspard Musabyimana

Rwanda : Mukabunani  Christine  yashyikirije  komosiyo  y’igihugu  y’amatora urutonde  rw’abakandida  batari  abayoboke  b’ishyaka.

Christine Mukabunani

Christine Mukabunani

Ni  muli  iyi  nkubiri  ya  bucece  y’ingirwamatora  y’abadepite  mu  Rwanda  aho  ishyaka  P.S  Imberakuri  rya  Mukabunani  Christine,  igice  kiyomoye  kuri  Me  Bernard  NTAGANDA , ubwo  cyashyiraga  ahagaragara  urutonde  rw’abo  kifuza  ko  bazagihagaralira  mu  nteko  ishinga  amategeko  y’u  Rwanda  mu  matora  azaba  ku  wa  03/09/2018  hagaragaye  urutonde  rw’abantu  65  aliko  haza  kwemerwa  45  nkuko  byatangajwe  na  Komisiyo  y’igihugu  y’amatora.

Aliko  nkuko  byarabuwe  n’umwe  muli  abo  bakandida  Bwana  Louis  NZABAKENGA  usanzwe  n’ubundi  abarizwa  muli  iryo  shyaka  kuva  ryashingwa  muli  2009  akaba  ari  numwe  mu  bahagaraliye  iryo  shyaka  muli  forum  y’amashyaka  mu   Rwanda  yadutangarije  ko  Ishyaka  PS  Imberakuri  ryabeshye  Komisiyo  y’igihugu  y’amatora  riyishyikiriza  amazina  y’abakandida  benshi  muribo  batabarizwa  mu  ishyaka  PS  Imberakuri  yewe  batigeze  banarikozamo  ikirenge !  ati  uretse  jyewe  n’abandi  batanu  dusanzwe  turi  abayoboke  b’ishyaka  abandi  bose  n’urubyiruko  rw’abashomeri  b’insoresore  n’inkumi    MUKABUNANI  yagiye  atoragura  hirya  no  hino  mu  mugi  wa  Kigali no  mu  ntara  y’iburasirazuba  aho  akomoka   nyuma  yuko  yisanze  wenyine  abarwanashyaka  bamaze  kumushiraho  akabura  abo  ashyira  ku  rutonde  nibwo  yatangiye  gukoresha  ku  mafranga  yari  yahawe  na  NFPO  mu  rwego  rwa  campain  nkuko  biri  mu  nshingano  za  Leta  y’agatsiko  ngo  hatazagira  ishyaka  rijya  gusabiriza  hanze  rikazatuzanira  kabutindi!  ati  si  ibyo  gusa  kuko  uyu  Mukabunani  yaniguriyemo  amasambu  abili  mu  Karere  ka  Bugesera  , inzu  itaruzura  neza  mu  Karere  ka  Kicukiro  n’ivatiri  Toyota  Corolla  yo  kuryohamo.  Abo  basore  n’inkumi  bakaba  barijejwe  gusezera  ku  bushomeri  n’ubukene  mu gihe  ishyaka  PS  imberakuri   rizaba  ribonye  intebe  mu   nteko  ishinga  amategeko ,nguko  reka  tubitege  amaso !

Twari  dusanzwe  tuzi  ko  kwiyitirira  abantu  batari  abayoboke  bawe  mu nyungu  z’umutwe  wa  politiki  ari  icyaha  ndetse  kinahanirwa  none  ubwo  zavuyeho  ndumva  bafungura  na  Diane  Shimwa  Rwigara  wigeze  kuregwa  n’uyu   Mukabunani  ko  yamutwariye  abayoboke  mu  matora  aherutse  y’umukuru   w’igihugu  cg  bakamuhanaguraho  icyo  cyaha  cy’uburiganya !  byongeye  aba  bakandida  ba  Mukabunani  nubwo  yabanje  kubaha  kuri  izo ndonke  yahawe  na  NFPO  mu  kumufasha  mu  bikorwa  by’amatora  na  Campain  kuri  ubu  baramushinja  kuba  ntacyo  abamariye  mu  kwiyamamaza  kuko  abagenera  intica  ntikize  y’ibihumbi   bibili  gusa  umunsi  wose  biriwe  babyina  nta  n’amazi  bahawe  mu  gihe  indi  mitwe  ya  politiki  buri  wese  yandikirwa  bitanu  ku  munsi  amazi  yo  kunywa  atabariwemo.

Kandida  Nzabakenga  Louis  akomeza  yemeza  ko  ishyaka  PS  IMBERAKURI  risa  niriyoborwa  na  FPR  uretse  guhora  rijijisha  ko  ritavugarumwe  nayo.

Muriyumvira rero  iby’iyo   demokrasi  bita   ngo  ni  ubudasa  bw’u  Rwanda  kandi  ahubwo  ari  agahomamunwa !  ubu  se  uyu  Mukabunani  usambira  ibyinshi  n’udukeya  twose  aramutse  ashyizwe  mu  nteko  dore  ko  amatora  mu  mucyo  yo  ari  nk’inzozi  mu  gihugu  cyacu,  yazamalira  iki  abaturage  koko ?  Gusa  nta  gahora  gahanze !   ibi  byose  bigombe  bihinduke,  tubiteze  amaso !

Byanditswe  ku  wa  31/08/2018, na :
A.BEN  NTUYENABO, KIGALI-RWANDA.

 

Rwanda. Umushahara wa mwarimu bawukaseho ku ngufu amafranga yo gushyigikira FPR

foto/bwiza.com

foto/bwiza.com

FPR aho kongeza umushahara wa mwarimu uhembwa intica ntikize ahubwo iramwaka nutwo yaririragaho.

Biramenyerewe cyane ko mu gihe FPR yitegura ya kinamico yayo ngo ni amatora ikwiza amaliste mu barimu n’abandi bakozi bose baba aba Leta cyangwa abigenga ndetse n’abikorera ku giti cyabo n’abaturage ba ntaho nikora.

Siko byagenze ariko muri aya matora y’abadepite 2018 kuko bwo byabaye agahomamunwa. Aha ho FPR yinjiye mu ma compte y’abakozi ba Leta muri banki cyane cyane abarimu bakataho ayo bashaka. Ku buryo nk’umwarimu uhembwa ibihumbi mirongo ine 40.000 rf bamukase ibihumbi bitanu 5000 rf rwihishwa na banyiri amakonte (compte) batabizi kandi ayo niyo make bakase. Ntituzi uko mubandi bakozi ba Leta uko byagenze ariko birashoboka ko bo, kuko banahembwa agatubutse, bakaswe menshi cyane.

Impamvu yibi ni uko imyiteguro y’amatora yabaye abarimu bari mu biruhuko batabona uko babasinyisha ya ma liste yabo ku ngufu.

Tubibutse ko 40.000 rf mwarimu wo mu primaire ahembwa atagura n’ihene nziza yo kworora. Tubibutse kandi ko mwarimu ariwe uhora mu myenda yabuze ayo kwishyura. Mwibuke ko abana be badashobora kwiga kuko ntiyabona amafaranga yo kubarihira. Yigisha abana b’igihugu ariko abe badashobora kwiga kubera amikoro.

FPR nta kintu na kimwe ishaka kuvuga ku bijyanye n’umushahara wa mwarimu. Numvishe hari bamwe mu biyamamariza ubudepite(nubwo bikinira) beruye bakavuga ku bibazo bya mwarimu nubwo bashobora kubizira. Aba barimo Green Party ya Habineza Frank. Ibi bigaragaza ko ikibazo cya mwarimu abantu bose bakibona ariko amabandi yo muri fpr ntashaka kugira icyo abivugaho.

Kwibohora ni ngombwa kuko abanyarwanda barushye kuba muri ubu buzima.

J.Jules Rugero
Kigali-Rawnda