http://www.musabyimana.net/20190527-umugani-wa-gashyende-ninshinzi/
Mwalimu wo mu Rwanda arutwa n’umunyonzi
Gukandamiza no gusuzuguza mwalimu mu Rwanda biri muli gahunda mbisha y’agatsiko kashimuse ubutegetsi muli 1994 yo gushaka kuzabugumana ubuziraherezo gaheza abatakagize.
Ku tariki ya 17 /4/2019 Radio Inkingi yagiranye ikiganiro na bamwe mu balimu bo mu Rwanda ( mettre le lien). Muli icyo kiganiro bagaragaje ko umwalimu asuzuguritse , ahembwa intica-ntikize kandi nayo ishyaka riri ku butegetsi ariryo FPR-Inkotanyi rikayimwambura ribinyujije mu misanzu itegeka gutanga ngo bigure,kandi ari nako basaba mwalimu gukora amasaha y’umurengera n’akazi kenshi ushize mu gaciro atashobora, kandi ngo atange uburere mw’ishuli ku buryo bukwiye.
Twibutse ko umwalimu mu Rwanda ahemba ku kwezi ibihumbi mirongo ine by’amafaranga y’u Rwanda: 40.000 Frw. Ayo akaba angana n’ama dollars gusa mirongo itanu: 50 Dollars. Ababa mu bihugu bya Bulaya kandi na Amerika bazi ko ayo mafaranga angana n’umushahara w’umuntu ku munsi muri ibyo bihugu: nyakabyizi! Ariko umupagasi w’i Bulaya cg Amerika ukorera ayo ma dollars 50 ku munsi ntabwo Leta igaruka ngo imusabe kuyagabana nawe ikoreshesje gusaba imisanzu… Uwo mushahara (50 dollars /jour) witwa ahubwo “ Salaire minimum” aribyo kuvuga “ Intica-Ntikize”. Iyo rero ubabwiye ko mwalimu wo mu Rwanda ariyo ahembwa ku kwezi kandi bakamusaba imisanzu no gukora andi masaha arengeje…. noneho bakaba barasomye ko u Rwanda rwa FPR rwateye imbere cyane ku buryo barufata nka Singapour d’Afrique, ntibabyumva.
Twibutse kandi ko mbere yuko Inkotanyi zitera u Rwanda muli za 80 mwalimu yahembwaga nk’ibihumbi cumi na bitanu by’amafaranga y’u Rwanda: 15 000FRw.
Icyo gihe yanganaga na hafi amadollars ijana na mirongo itanu: 150 dollars. Icyo gihe Mwalimu yafatwaga nk’umuntu wubashywe kandi wifashije ku musozi no mu karere kuko yakoraga akazi ke ko kwigisha abana kandi agatunga urugo rwe atanga urugero.
Icyo abanyarwanda n’abanyamahanga bagomba kumenya ni uko gupyinagaza mwalimu no kumutesha agaciro mu Rwanda biri muli gahunda-mbisha ya FPR yo kugumisha abo yagize ingaruzwamuheto muli 1994 mu cyiciro kitabaha kugera ku byiza by’igihugu haba mu bukungu cyangwa mu nzego z’ubutegetsi cyane cyane. Mu gihe nta mwana wo mu gatsiko ka FPR n’umwe ushobora kwiga muli ayo mashuli ya Leta yigishwamo na mwalimu wacupijwe, amashuli yitwa aya Leta azigwamo gusa n’abo twita “ bene Ngofero” ba Rubanda Rugufi. Abayigamo rero niba ntacyo biga ntibazahigana na bene Indobanure za FPR zize mu mashuli privées bakurikira programmes nk’izo muli USA, GB , Belgique etc…
Birumvikana rero ko nta mwana uzaba yarize muli biriya bibeho ngo ni amashuli ( primaires barangiza batazi gusoma no kwandika, secondaires barangiza batazi ishami bakurikiye cyangwa andi abaho, Kaminuza barangiza batazi kwandika urwandiko rwo gusaba akazi…) ntaho azapimira na mwene Afande warangije muli Carnegy Melon University akajya kuminuza muli Massachussett. Bityo, abana b’Inkotanyi nibo bazibona aribo bonyine bikubiye byose (ubutegetsi, ubukungu…) mu Rwanda bizanaborohera kubisobanura (justifier) kuko abize muli ariya mashuli ya Leta bazagumya kuba inkandagirabitabo ku buryo bugaragara. Hakurikijwe principe ngo : kureba ubushobozi n’ubumenyi.
Gukandamiza Mwalimu mu Rwanda rero ni Politique ndende kandi mbisha ahubwo twagombye gutangira kwamagana, kuko uwayita Apartheid cyangwa plannification du genocide culturel ntiyaba yibeshye.
Ibi biri mu mpamvu za mbere ubutegetsi bwa FPR Inkotanyi bwagombye kwamaganwa no kurwanwa na Rubanda.
Jean-Michel Manirafasha
Nkumbuye iwacu
Ilibuliro
Nje kubalibulira inzira Nzima, inzira ihunzemo Ubumuntu bw’isugi bukagira isa y’igisoryo ari nawo musemburo w’Ubugingo bugira umuntu mwene Muntu.
Ndavuga ya nzira Nyabagendwa, igenda abayizi nka Nyarugenge, igenda abasirikare n’abazungu, ikagenda abadage na ba madamu.
Nje kubabwira Inzira y’Itaha kuko ab’i Iwacu barabatashya, ngo nimutahe murupyisure ; mwubure u Rwanda muruhe ibambe, mwahire imambo zarubambye kuko mwitwa Abagiramana, ari rwo Rumuli rwanyu ruzabamurikira inzira yose.
Inzira y’Imana
Inzira y’Imana ubu ndayireba kandi Iyandemye irandeba ; nimucyo twanzike twokere umuseke weye tugeze iwacu, turi mu misango duseka twese nk’abitsamuye.
Mbivuge mu Izina ry’Imana ntibingoye mbigize ibyayo kandi na twe turi abayo ; muze twigabize aho itujyanye ; n’agatsinda hitwa Iwayo ari ho iwacu ha Gakondo.
Nje kugusenga Mana yanjye, Mana y’i Rwanda, ngusenze u Rwanda rw’Amabondo n’Ibitama bitera ababyeyi ubwuzu bagatamba ineza batitangiye itama ; nje kugusenga inka n’abana, uri Imana ushobora byose, terura u Rwanda urutereke mu Gituza cyawe nuko urwumve umuhumeko, uruhe Amararo uruhe Amaramuko, urutuze mu mitima y’abarutuye, uhite ubahindura Abatabazi barutabare rucurukuke, nawe urabizi rwaracuramye ; rugenda igicuri.
Ndakuramya Mana yanjye ndetse ndatakamba nshyizeho umwete ngusabye imbabazi kandi uzimpe, impuhwe zawe uzimpe zose nuko umbwire ayo usengwa nze nyagusenge, nihanukire nyaguhunde, ndagira ngo nkuture nkuturanye nibiba ngombwa ngukutirize kugira ngo uhindukire ururebe ; uruzikure maze ruzuke, abaruri mu nda bagire indaro, abaramutse ubahe kuramukanya.
Nje guhara amavi ari wowe nganyira Nyagasani ; dore nanamije ku rutare rweguriwe urutarangwe rukaba ruteye nk’urutare rwa Ngarama, ndagira ngo ugirire n’uwo nguwo kuko uruta kure Rukatuzanyundo ukaba witwa Nyirububasha, none rero basha u Rwanda, rukature mu mikwego rwahezemo, rwaratanazwe, rurizinga ruba uruzingo, rusigaye rusa n’urwasubiye mu nda yarubyaye.
Nje kukwambaza Mana Nzima, nje ndi muzima ariko n’abazimu basizoye kandi bo barakwegereye ngo bahe ituze, batuze iyo kwa Nyamuzinda kuko uri Umuremyi, u Rwanda urusakazemo impuhwe zawe.
Baranga isubira ryabasukamo abarokotse i Kuzimu hagasigara ari isibaniro.
Uri Umuremyi waremye u Rwanda none rwararemaye ni ikimuga, rwamugaye mutwe wose kugeza ubwo urubana Umutwaro, none rusigaye rugaburira inkongoro n’ibisiga abo rwabyaye.
Urabibona ko mu mivukire yarwo rwakitse none Mana rukikure.
Kora mu Nganzo yawe ururemure ibiremu byarwo ubyuhagire urwamba rwarusabitse; nibimara kwera wongere ubiremekanye, urugire rushya rudashya, urwime umwanzi uruhe umukunzi; uruhe ituze abarutuye batuze batureze, batunge batunganirwe.
Rubatize Nyagasani urusigasire urusige Agakiza, urwinjizemo Agahuza, urugire Ingoro yawe itaramwamo n’Intungane kuko ugiye kurutuzamo Ubutungane.
Rubatize Mana y’i Rwanda kandi utubwire uko warwise n’uko warubatuye ngo urwereze, uruhe kwera gushyira kera cyeza Imana, urukure mu manga Mana nzima. Hagurutsa Abanyarwanda ubahe ingabire ibaha igaburo rizima kuko baragusonzeye kandi basonzeye Kubaho; bicire ijisho ubajishure amaso yabo yose bose ahumuke; bakurebere kutaguhaga ari byo bizabaha kwireba no kurebana nta kwibona, baterure Ubumuntu babutuze mu gituza kuko ari bwo buzabatuza mu Rwanda rwa mwene Muntu.
Inzira ya Muntu
Inzira ya Muntu irimo Ubumuntu, ireme ryabwo riraremereye, ni umuremera Ndengakamere, umera kwa Kamezamiryango; umuryango wayo ubu uruguruye ngo impabe twese aho turi hose tuyigabize; mu rugendo rw’imfura ntiduhinda nk’imvura; tukazira kwandagara, kwenderanya no kwanduranya; tukazayigenda iyo nzira nziza nuko ikazadushyitsa mu Rwanda; Iwacu.
Inzira ya Muntu izira ubwiko, na ba bwinyo ntibakunda, ntigira abanzi igira abakunzi; inkoramaraso ntiziyigenda kuko yatsiritse ubwandu bwose ngo ejo butayanduza ikaba icyavu ikahava yitwa Impimabagenzi.
Iyi Nzirantambara tuyigende ndetse tuyigende turi ingenzi zizira intambara zikayica.
Nimucyo twambare tuyicoce nka nyirancoce y’uburo muzi, dutazure mu mizi yayo, duturukire tuyesure, dushaka kugusha ku kiyitera ni uko umunsi twakibonye twihanukire tukibonerane, imizi yacyo izikuke, ihite yanikwa ku gahinga aho izagwengezwa n’izuba.
Hazaza igitwiko cy’inkekwe yaka, kizayirembuza nk’umukunzi, kiyicire ijisho giseka cyane, gitangare gitanganike maze cyiyahuranye cyiyotse.
Izashya igitutu iyo Mburagasani, izatutubikana iturutumbe, izatumba ipfe butumbi, izahirimbukira mu rwobo; se aho si rumwe rwa Bayanga? Abanyarwanda b’ingeri zose, bagiye kuyanga Ubuziraherezo!
Inzira itujyana itunze byinshi, mu nkengero ifite imicyuro ikazacyura Ubuhoro Iwacu, hari umwishywa uri ku Murinzi hari n’Umurembe uri mu bishanga ntaretse Umuharakuku n’Ururengarutare; ngicyo Icyuhagiro gikwiye tuzashyikiriza wa mukurambere uzira mbereka ari we Cyilima yo Karama, mu Muterekero utagira uko usa twibuka wa Murage ugiye kuturagira maze natwe tukawuvuvuriza: U Rwanda ntiruterwa. Tugiye kuzawugumbira uko bikwiye, tuwusokoza Amasunzu asize amavuta ya Kirazira!
Abavumantamara turatashye, abavugantambara ntibatinye kuko dutunze Gitinyura, ejo bazumva twayihuse, tuyihe umuhambizo ihambire ubutazubura umutwe i Rwanda.
Igeze ku rwandiko rw’Imana, ibuze uko yagira iragirijwe, amacumu namarirwe mu ziko; imyambi iyasangemo ibe umuyonga, ukazayorwa na ya mihoro izahita ihobera za mbunda bigahita bigataha urwa Bayanga, bijya kuyaga n’abahatuye maze babyambike Urubikwiye.
Ni urwo ikwiye iyo Mburagasani, ni uguhobera urupfu ikwiye ruyihombanya imisaya yombi ikaba agahinage ikihinanga, ikatuva mu nzira tukagenda, turi Imanzi tugana Iwacu.
Inzira y’Imanzi
Inzira y’Imanzi ibanza Imana, ihabwa ibanze maze ikabanza; Urumuri rwayo rukabonesha. Ni rwa Rukesha dukesha Imana ndetse n‘Imandwa zirarukunda rukazimurikira iyo zisenga.
Ntabwo tuzayoba ndabiruzi dore Umuyobozi ari ku Isonga tumwisunge, twatanye twamagire tugende; guseta ibirenge bisezererwe ahubwo duhate inzira ibirenge.
Bana b’Imanzi tugira Imana kuko twambariye gutaha, nimucyo twahuke aya matage, tuyature tuyahe akato twiha Umugambi ntagamburuzwa; ndavuga uyu nguyu twita Ngombwa uzagombora kwa Bisabo; Iwacu.
Kwitwa Imanzi turabisenga kuko ni Agasani gasengwa; kandi Imana ntigundira; Ubuntu bwayo ni Igisaga kubudusiga ntibiyigora ari ho dukura bwa bumanzi buduha kwambarira kuganza.
Kwitwa imanzi biradukwiye bisa n’umwambaro twakaniwe; umukannyi wacu akitwa Imana, nta kumwiteba ngo ejo tudateba, aradutwara ni we umutware; igeno ryacu ni ukubanza kuko ritamirije ubumanzi; ntabwo tugenda nk’abakera kuko twitumye kwokera ngo twotse igitutu icyishi cyose n’urupfu twige uko twarwica abambari barwo bakabarubaga, bakarwinjira mu biranga ngo bizahige ibyana byarwo kugeza ubwo byuzura mu nyenga na rwo rugahita runyembura ubutazubura umutwe i Rwanda.
Inzira y’imanzi izira kwica, kwica umuntu ni ukubyica, intwaro zica nazo zikicwa, imyambi yose igakaturwa, amacumu azacurika ibigembe, imiheto yose izaheturwa, imihoro igende ihondobera, ikitwa inkota gishye ibikota maze gikongoke ubudatuza, naho za mbunda zizabunda aha Bundabutama waratamiye.
Mu nzira nziza tuvuga ineza, kandi tugenda turombereje, mureke dutekerere ku muzibwe tuziburire ku mugendo nta munsi wa nta gisibye aka wa musindi warenze Akarwa, Zere dutahe zirabure dutahe Iwacu.
Inzira y’Ukuri
Ukuri kubaka inzira yakwo kukayigenda kugurima kuko ntikwigura, ntikugorama.
Kamere yako ni umwimerere igasa nimera ku Mana yo Kuri nyako mu kuri kwose; mu mutimanama niho gutuye n’abawutaye baragutizwa kuko si ukw’abanyabugugu, ntikugugara abagutoye ahubwo gutoteza abatakuzi, aho guhunga kwo kurahuza n’impigi yako ni Agahuza kaje guhuza bene Muntu.
Aho gutuye haba umutuzo ni ko Mutoza utoza Igihugu ugahita ucyimuramo igihunga umuco ugihunga ugahita ucika ndetse ugacika urukendero, Abenegihugu bakigimba ibyo kwinginga bakabyirenza kuko ari Abaziraguhunga.
Ntabwo guhakwa ntiguhakirizwa, iyo kwitonze guca amarenga kuko iwako ni kwa Ndeshyo, ireme ry’umuntu ni nk’iry’undi; umuntu si nk’undi ahubwo ni undi, ni Magarantusige; ni yo Nkingi, ni imwe ya Mwamba igera igisenge kikazasezera Nyamatanga cyikayisigasira ikarumbarara; nguwo umuntu wo kwa Muntu, ugomba kubaho mu Kuri kwose akazabyara akarumbuka Ubuziraherezo.
Ukuri kurombera ntigusenya kandi akenshi kuromboka ntabwo kwatanya ngo kumashe, kumare abantu kumene ibintu kuko kugendana n’Imana; kuzira kwica no guca hasi kuko akenshi guhora kwemye; ntabwo kwuhanya ngo guhwanye, guhora kwifashe mu gituza ari byo bikwuzuzamo umutuzo; gushakira abantu ubutungane; ngo uwo mutungo uhore ubatunze, ntabwo gukunda gusinzira ngo kudacikwa kukaba incike ejo kugacika.
Ukuri kuzura n’urukundo, kukagira ihumure n’urugwiro gushaka kugwiza muri Rubanda ngo rubandanye rwige kwigira ari ko kwiha kuko bijyana no kwihaza, ngo ntawiha ngo yihende, ntabwo ari uguhenda ubwenge, ntabwo ari uguhendahenda ngo uziheze undi yihereze; ni uguheraheza ugahebuza mbese ukazimiza ugaca ikibungo ndetse ukanikaraga butore ingabo yawe ari Ukuri Nyako kuko uri mu nzira igana Iwacu.
Ni ukuri ni kuri ndababwiye, umunsi w’ejo ni wo wa none, igeno ry’iminsi ryaje rero, nimureke kuzindara ahubwo mwende umuzindaro n’uko mwurire Muhabura maze mushoze ab’Impabe bose intego ari iyo Kubahabura.
Ukuri kuraje ntigukumirwa, none iryavuzwe riratashye, cyo nimutahe Imitara yose musakazemo Inkuru nziza musamburire cya Cyago nuko Ukuri kucyadukire, cya Gihunga gihungabane, imburiragihugu ubwo zihaguruke zihambadike hanyuma zambarire Urugendo.
Inzira tuzanyura turayizi kimwe n’Akabando tuzitwaza, ni kwa Kuri kwuzuye mu gituza kukanatura mu mutwe wose gushaka gusaba umubiri wose; nguwo Umusango tuzasangira inzira yose, ari nawo murage turaga abo tubyara ngo bawubyaze inka n’abana, banawutere gukataza nuko utahe mu buzukuru uhizimbe uhabwe itetu ndetse uteteshwe uvugane ivogonyo, ubone ubasanga abuzukuruza no buvivi uhavogere; mu buvivure uvugane ishinjo; ushinge inteko uhatekanye bundi buhe kuva mu Rwanda; nguru urwandikoa rw’Imana kuko yongeye Kuhateka.
Inzira ijya Iwacu
Iwacu, iwacu, iwacu weeeeee? Iwa nde? Ntibakoma kuko bakomeretse, bakomeretse mu mutwe hose nuko utwara inda y’indaro aho kuba imvutsi ivuka ibihembo nk’aho mvugiye iba yahirimye, iba umutwaro kitayegayezwa ugahora uhindamo imidugararo iyi irusha ishakwe kurangira, mu matwi huzura urwikwekwe aho kubakebura rurabakebanya ni bwo babaye ingumba z’amatwi; ziratabaza ngo dutabare; none nimwanzike twokere ngiri itabaza ryo kwa Muntu.
Muntu mwumva ni umubyeyi; yaratubyaye twese, twese, twese! Twese nk’abitsamuye!
Avuka i Bumuntu akitwa Muntu akagira Ubuntu.
Nguyu rero Kamere kacu, Kamezaryango ni uyu nguyu, ni nawe ubyara Muzi w’abantu aho dukomoka ni ahangaha kuko twitwa bene Muntu.
Nguyu Sekuru w’Amoko akazira ubwiko no kwokora ndetse arakonda ntakokora kuko ari inshuti ya Gakondo; ni wo Mukondo w’Abanyagihugu ukagira inkondo umuganaziko abana bazajya bataho inkonda, yurira urwango akarwahuranya, urwimo rwica akarwangiza, yanga gukotana nk’abatindi cyangwa gukembana nk’ibikoko kandi ari kwa Kazi ka Muntu.
Ntabwo ari ya Nyabutatu mwumva, ihora itutumba igatumbagira ndetse igatumba ikaba umugunda igira ngo igundagure Rubanda, igahora irwesa ikarwesura, ikaruvuyanga, ikarucogoza ikarucoga, igacogacoga ikagira ishingwe igasiga intere zitereye aho.
Ntawe uzi aho iva n’aho ivuka, urebye neza nta nkomoko ariko igahinda nk’inkuba zesa, irimo Gatanya itanya bantu bakaza guhangana nk’abakeba, ikizwi ikunda gutatanya; ntaho ihuriye n’ubwoko bumwe bwo kwa Kazi ka Muntu.
Iyi ni yo isano isana Ubumuntu bukaza kurenga Igisanira kugira ngo dusananirane ari byo bibyara gusabana, gusabana amazi bikaba itetu, guteta iwacu bikatubera; umuntu agatuza agahumeka, akazatura mu bamubyara n’abo abyara, akaba umwana akaba umubyeyi, akaba mu be kandi ari n‘iwe.
Si ndi mu banjye si ndi iwanjye; nsanze nta reme ntaremereye kuko, n‘aho nciye ntawe unca iryera; byaba biterwa n’uko ntera ?
N’abo duhuje ntiduhura, baradidibuza bikambinga ngahita nikorera amabinga; nareba mu cyoko cy’inkomoko inkomyi zikaza zisukiranya; amaso akuzura amansonza nkwumva nshonje umubiri wose.
Urupfu nk’uru ruragatsindwa; urupfu rukwica ntiruguhwanye; ukavira mu nda ukavuna intambi, ukagera aho wumva ko wiyanze, nimucyo twambare turutsinde tunarutsindagire mu rwobo rusa na ruriya rwa Bayanga.
Urwo ku icumbi turaruciye; urwo mu gicumbi ruraca ibintu; ubu rurakumbanya biracika, rwenze inteko ruhaba umwami utunze abambari n’abahinza, ufite abashengenzi n’abahinzi bakamuhingira ubudatuza n’uko akiha akihaza.
Kuruhangara ni wo mugambi, muze tubanze tururagurize umunsi zeze tubandure, ariko twafashe uyu mugambi; Zere dutahe Zirabure dutahe, wa musindi uzira gusiba azahita atwereka Akarwa kacu kabone n’iyo kaba ari ake duhite twatanya tukarenge!
Ubwo tugomba kubandanya, tubanze twicare duce iteka, ndavuga iritekeyemo Ubumuntu rifite ibanga ryo kwa Muntu ari bwo bwa Busugi bw’umuntu bumwe butunze Kameremuntu.
Inzira yacu ni iy’Ingenzi, tugiye kwimakaza Imigenzo izatwereka uko tugenza kugira ngo dukunde tugere iwacu.
Irimo Ubuhanga buhambaye, buzahana kandi bugahanura ndetste hazaza no guhabura impabe zose zitahuke.
Ni imihango y’impingane, izamena impinga zibe imisizi naho ibisiza bizamuke, izaharamba bya birunga nuko ibitere kurungurirwa bize kurwara ikirungurira.
Inyanja zizurira mu kirere imigezi yose izifate mu nda ibyoganyanja byiyegeranye maze bihure n’ibyogajuru; hazaza Umwuka ushyushye cyane n’abakonje bakonjoroke; uzaba uhumura bihebuje, umubavu wawo utamira bwa Bumuntu bwo kwa Muntu, hazaza abana badaragariza bari n‘abadiriga bagana iwacu; basanya cyane biyamirira ngo Gihanga nahangurwe, umuco yimitse uhangarwe.
Barimo uwitwa Ruhangara ugiye kuzaba igihanganjye, hakaza uwitwa Nyinawamuntu ugira ngo umuntu agire agaciro yime aganze ndetse abe umwami , hari Ruhanga ruharaze amaraba, Rudahangarwa ni inshuti ya Gihanga; asa n’umutahira w’Insanga uje gusanganira Gihanga mu muterekero w’Inkuramahano urimo Umuhannyi uturuka i Butangambuto; ntahagahaga yambaye uruhago rwuje Imana yeze, mu ndiba rukuyengewe n‘ Urumirantambra; igiti cyameze imitwe ibiri, umwe uzabirundura intambara ukayimaramo intongo zose, undi ukayikora mu nkoro igakakara, gakonko ikayikanika ku gahinga , ikwuma ikagwengera, ikagwangara, ikirya ikimara igasigara ari bwa busabusa bumwe barondreza bukimara.
Rutanagisha uzarutanaga azenda Uruhangarabagome agamije kubagomora ngo ubugome n’urugomo bibe ingumba maze byibumbe nka Nyamabumaba bihondobere nk’inyana yabuze umuhondo; nuko ikimungu cy’Inshegeshakibi kibishegeshe, ishingwe ryabyo rishye ritokombere, umuyonga waryo ube inyongobera.
Ngo kwica bizapfa ariko abicanyi ntibazapfe kuko bazumva inzira ya Muntu, ikaba inzira izira kwangana no kuryana, ikazira kwica, kwica umuntu ntibikabe iwacu, Ubuziraherezo.
Kwa Gihanga ntituhatinda kuko tuzahagaruka ubundi, reka turebe muri Gakondo ari wo Mukondo utugeza Iwacu; mu Gihugu cyacu, Iwacu.
Mu Gihugu
Igihugu cyacu kiri Iwacu; ubu ndahareba ariko ho hankebuka hakagimanwa.
Data wambyaye, mama wampetse nimuhaguruke niyo mwaba mutuye kwa Nyamuzinda, mushire amazinda y’iyo ngiyo maze mushirukanye mundebe n’ubwo naba ndi kure cyane ariko ntabwo ndi kure yanyu.
Mana y‘i Rwanda, ndambiwe kuba inkeho kandi mfite umuryango, reka ngusenge ngusaba kugurura imiryango ya kiriya gihugu cyanjye; ngusabye guhera kuri Gakondo kakonzwe n’Abakurambere bambyara, babyawe nawe Mana y’i Rwanda; warahatuye uhazi neza, mbese hagaruke tuzajyane; uri Umutware si ibya none maze udutware tugane iwawe ariho iwacu; Mana yanjye.
Ntuye ahaga ubu urahareba ntacyo nguhishe kandi uranzi neza ntabwo nitwa Ntuyahaga! Mbaye Mbuzamamenero kuko aho ngira ngo menere hahindutse umuriro w’inkekwe! Ntaho ntuye kuko ndahagamye nkaba mpagamwe n’u Rwanda rwanduye, umwandu rukwese ukaba wikwegura ukansanga iyo gihera nkwumva ndagirijwe. Nabaye Rwagahenge ariko ngasa n’uhetse inyonjo kuko uko mpengetse umusaya nibambura ndi iwacu kandi haranteye ubutaka nkabura n’ubutaka.
Ubutaka bwanjye buranyicira ijisho, burandembuza nkarebera aho kwumva nkwumvirana maze ipfunwe rikampfukirana mu bwoba bu gera no mu bworo bw’ibirenge. Nta kirengera nkigira akarengane karambaga umutima, umutuzo wuje umutima waranyitaje, nsigaye ntunzwe n’irungu risarisa. Ndetse narunguriwe ikirungurira ari nacyo Kinyabahutu kigiye kumputa.
Gakondo iranga ikandembuza, nkaba ngusaba Mana yanjye ngo ujye ku mukondo abawe twamuze ku mpembe; Urumuli rwawe turwegere, ruduhumure tururangamire nirugera Iwacu bicure bacurange, baruhe impundu ndetse n’Impanda zizorome.
Ngiyi Gakondo nyifashe mu nda nayihobeye byahuye najya ndumva ko mbaye umuntu, none rero Mana yanjye; igihugu cyawe ari nacyo cyanjye ubu nacyinjiye nkiri mu nda; dore Umukurambere w’Umukonde, ari mu itongo aho yatuye ubu niho atetse
Nkaba nifuza kumwegera; bizantera kumwenyura kuko nzumva ko ndi iwacu, ahacu ku Musozi wacu.
Ku Musozi
Umusozi wanjye ni wo Musumba ukazasumba iyindi yose; impinga yawo isa n’impinga igatuma ndeba ahantu hose; aka wa mupfumu w‘ Impinga, waziteye maze zikera nkahava nkunze Benimpnga; ngo Amahoro agiye kwesa amahano; na njye uvuka Ibutangambuto nkazatanga iyitwa Imbaturamuntu.
Ngo Umuntu ahabwe ibanze tureke abanze; ni we tuyireberamo iyo Mana, ni we Nganzo iremeramo, ikamutunga ishaka no kumutunganya, iyo umukenyuye uba uyiremye uruguma rurenze iguriro, rukaba rurenze rumwe Karema karemajwe n’ibyuma byo kurasanira bene Ndahiro yaremye Gogo; ari ku isonga umuntu, ntasogotwa, Nyiragaciro azira gucirwa, ntavogerwa ntavegetwa, ni indashyikirwa ndahangarwa.
Umuntu w’ingenzi uzira Icabiranya, ntabe umugome akanga urugomo, ni Imana y’i Rwanda; ngurwo rero Urumuli rwa Muntu.
Aho mu mpinga nzahanyanyaza maze ndebe imitara yose, inzira zose nzaziziguruka, urebye neza nse n’uguruka, ndebe hakurya mu Barera, mfate umurambi w’Abaremera, ngira ngo nzagere ku Muzizi maze mpashinge umuzindaro, nzaba nturutse iya Nyakabungo mbungira abantu bo mu Matyazo ngo bazumvikane mu Mataba ntaretse abegereye ibishanga n’iyo biteretse ibishango; nshinge umurindi maze mbashoze.
Nzababwira ko nje guca agahigo kuko ngiye kugera iwacu; ntibizatinda bazanyumva
Nzabanza kwiyasira ngira ngo nasanye nshaririye; nzashira amanga niyamirire mvuge amabango agana amabanga; imisozi ibyumve ihe n’ibikombe, ibisiza bisizane n’imisizi muri urwo rusizi njye ku Murenge.
Ku Murenge
Ku Murenge ni ku muremure w’Imana ukaba umurengera urengera ba nyirawo, ari bo Benumurenge; ba Nyirumurenge; Abanyamurenge, bawugumbira nk’umubyeyi wugumbira ikibondo.
Nta shiti rero mfite Umurenge kuko nitwa Nyirumurenge ukitwa uwajnye, njyewe ubwanjye kabone n’iyo naba i Shyanga! Untuyemo nkawuturaho; ntabwo dutana dutahanamo, ubutaka bwawo nabutamije amatama yombi, mbushyira mu ijigo ndabutapfuna; mvumata cyane nshyizeho umwete n’uyu munsi nkinovora.
Ngiki Igicumbi, ni aha ntuye ni ku ivuko, hitwa iwacu kuva na cyera; ndavuga cyera cyeza Imana.
Kugira Imana ariko kubaho ni ugutura ukagira iwanyu, ukavuga iwacu ijoro n’umunsi, ukajya urota uti ndi iwacu. Ugira uti iwacu nkwumva iwanyu, navuga iwacu ukavuga iwanyu; iwacu twembi ni ho haganje; nimucyo twitwe Abagiriwabo, Tugiriwacu na ryo turyitwe maze bibyare Inyangaguhaba; bishye bishyira Tuganiwacu.
Abazirantambara twokere, iyo Mburamana yamaze abantu tuyesure tuyicukurire, ikuzimu munsi Ibuziraherezo maze ihahurire na Nyamunsi nuko iyahuke iyesure mu gihe isamba iyisuke munsi; ni mu rusumbye urwa Bayanga ngo ijye kuyaga n’abo yishe.
Mu buzimu bwayo ari na bwo bwabo, bazayanga bayizironde, bazingazinge bagire intere, izomongane i Butazimura nguko uko izazimira, izime burundu ubutazubura umutwe i Rwanda.
Ngeze ku Gicumbi ndahimbarwa nambaza Imana nshyizeho umwete, ndakuturanya ndakutiriza, nkora iyo bwabaga ngo ize Imane, Imane cyane ibigire icyenda; icyenda cyeza inka n’abana.
Ireza u Rwanda Imana yacu, nta gushidikanya iri iwacu ni yo yatweretse inzira yacu. Urumuli rwayo ruradutwara none yiyemeje Kumana igira ngo imanga zibe imisizi imango zose zishinguke, Abanyarwanda batekanye.
Reka ntekanye ubwo ndi iwacu, ncinye igikaka njye mu gikari ngaruke mu nzu nihe icyo nshaka, njye mu nkike nisihinge, mu y‘epfo nicare ntigunze, mu ya ruguru niguragure numve, njye mu marembo no ku irembo amaboko yombi nyarambure nuko mpobere Urwambyaye.
Mana yanjye, Mana yacu ngusabye imbaraga z’imbangikane ngira ngo mbambure Abanyarwanda, ibakwe ryawe ribahagurutse ribahagarike, ribapyisure, bashire ubwoba kuva mu bwonko kugeza mu bworo bwo bw‘ibirenge, bakandagire, batambuke, batinyuke batumburuke, basire biyesure maze bahinde nk’inkuba zesa, bese amahano, bayahane, bayahamye bayahanure, bayahinahine, bayahinage; bayohere mu isenga itagwa imvura ntive izuba, hamwe umwana arira nyina ntiyumve.
Nguyu Umukamo uzira gukama no gukamuka, ukaba umukangara ukenya umuvumo wavumbitse u Rwanda mu magomerane; uje kurwubura ngo rwuburuke ariko gutaha Amahindura ngo akure amahindu muri rubanda, rubandanye rugana Inteko kwimika umuntu ngo ahabe umwami kabone n‘iyo yaba umwana ukiri mu nda; nabe Umwami, Utetse Agatekanya, ahimbazwe kuko ari umuntu; mwene Muntu.
None mpa Imbaraga Mana yanjye nuko mbarabare Muhabura, imbaraga umpaye zirute iz’imbarabara, ngamije guhabura impabe zose; aho ku isonga simpatinde nkazatimbira ngana iya Muhungwe, ngira ngo impunzi zitahuke; nzahave nigaba iya Karongi nshaka gutaha Cyamudongo.
Ni ugutangira kwidoga ariko kwerekeza Suti ya Banega; kugana iya Huye ntibintonda kuko uhoberana na Ndiza, mpamare umwanya nk’uwonsa umwana kugira ngo nigabe mu Mapfundo hamwe wapfundikiye Amagambo; Mana yanjye yapfundure, umpe iyo Simbo apfundikiye na njye nyipfunyire nyitware n’i Kigali ku Nunga; Umubavu wayo utamire, ube Gisaga usage u Rwanda hafi ni mu Ngoma za Kimenyi, ugira ngo umenyekane n’iyo bigwa, aho nkazahava ntaraka no mu Bushingamuheto bwawe, nti: Agandi? Bati ni Marungi sebu!
Ntabwo nshoje ahubwo ndashonje, ndacyasonzeye Muhabura ngo nayo izakore ku isimbo, impabe zumve Umubavu wayo n‘uko zitangire guhabuka, ziyasire Amahindura ngo rwahindutse rwa Rwanda; ruhambye urwamba rwarusabye, ndetse ruzutse ruzuye Umugara, rwafashe umugambi wo kutazonger gupfa i Rwanda.
Iwacu hazaduka umwuzure w’Amahirwe, Amahoro yinjire avuna sambwe, ijuru ry’iwacu risamire; mu gihugu cyose habe imisango nuko dusangire uwo Muhango; twese, twese, turi iwacu, tuvuga iwacu, kandi Imana iri kumwe na twe.
Evariste Nsabimana
Rwanda : muri ibi bihe abayobozi b’u Rwanda nta mahitamo bafite barimo kuvugishwa amangambure
Ni muli iki gihe abayobozi b’igihugu cyacu amagambo yababanye menshi kuruta kuvugisha ukuri cyangwa kugaragaza ibikorwa. Bacitse ururondogoro rudafite aho rushingiye mu gukemura ibibazo byugarije abanyarwanda bityo umuntu akaba yibaza ahejo hazaza h’igihugu cyacu.
Nawe se ku isonga Pahulo Kagame ati abashakira u Rwanda ibibi nibasubize amerwe mu isaho kuko batazapfa barubonye! bazarukura he? ( yaba abwirwa niki se ko barushakira ibibi ? inyungu baba babifitemo se yaba ari iyihe ? ) ati ibyo mwumva hirya no hino bizarangirira mu bitekerezo gusa kuko badateze kudutsinda ! akomeza agira ati : » Ngabo zanjye mugomba ubumenyi buhagije bwo guhashya umwanzi cyane cyane mudapfushije ubusa amasasu makeya mwahawe ahubwo mukagambirira gusambura no gufata bunyago ibikoresho by’umwanzi kugira ngo abe aribyo mukoresha kuko nta mategeko mpuzamahanga y’intambara abihanira ati nibwo kuba ingabo yuzuye ! ati nibaramuka baguhaye amasasu 10 yose akagushirana ni wowe uzaba usigaje gupfa ! » nguko ! ibyo hari mu isoza ry’imyitozo y’ingabo yo guhangana n’umwanzi mu kiswe Exercise Hard Punch III FTX 2018 yari imaze amezi atatu mu kigo cya gisirikare i Gabiro. Aliko tubibutse ko akagabo gahimba akandi kataraza !
Undi nawe Bwana Nduhungirehe dore ko bavuga ko wa mugani izina ariryo muntu, umunyamabanga wa Leta muli Minaffet ushinzwe ububanyi n’amahanga na Africa y’uburasirazuba asobanura kubimaze iminsi bimuvugwaho ko ntacyo ashoboye, ko atazi uwo akorera neza , ko ari ayanda nka ba bahutu bandi bayobotse ingoma ya FPR bibeshya ngo baracinya inkoro kandi ejo izabajugunya muli Rweru; kuri twitter ye akaba yasubije ko adatewe ipfunwe nibyo bamuvugaho kuko ngo ibyo avuga ari position ya gouvernement ahagaraliye akomeza avuga ko uwumva ko ari ibitutsi atamubuza kubifata uko abishaka ati « u Rwanda ntiruteze kuzagirana imishyikirano na Général Kayumba Nyamwasa n’abandi babanyabyaha nkawe bose ». Nguko !
Bwana Major Sezibera akaba na Ministri w’ububanyi n’amahanga nawe ati u Rwanda ntirwishimiye itumizwa rya hato na hato rya Ambassadeur wacu muli South Africa mu gutanga ibisobanuro bijyanye n’ibitutsi bya Nduhungirehe yaba anyuza kuri twitter. Ni nyuma yuko ikinyamakuru Rushyashya gikorera Leta y’agatsiko kise indaya Ministri SISULU w’ububanyi n’amahanga wa South Africa Republic kubera ko yasabye ko habaho ibiganiro hagati ya Gén. Kayumba Nyamwasa na Leta y’u Rwanda kugira ngo ibiganiro by’ibihugu byombi biteganijwe mu minsi iri imbere nkuko abakuru b’ibihugu byombi babyumvikanyeho bizarusheho kugenda neza.
Bwana Mutangana akaba umushinjacyaha mukuru wa republika nawe ati ibihugu bya Ouganda na Congo niho habarizwa ½ cy’abakekwaho kugira uruhare muli Jenoside ati kandi ni bamwe mu bateza umutekano muke igihugu cyacu akomeza avuga ko bitumvikana ! Afatanije na Ministri w’ubutabera akaba anatangaza ko atemeranya n’urukiko rwagize abere Diane Rwigara na Mama we kuko ubushinjachaha bwatanze ibimenyetso bihagije by’ibyaha baregwa bityo tukaba tugiye kubisubiramo ku buryo bwimbitse tubijuririra ! nguko.
Banyarwanda nubwo ntawe uravuga no ku buryo butomoye ku mwanzuro w’indishyi Urukiko Nyafrika ruharanira uburenganzira bwa muntu rwategetse Leta ya FPR kwishyura Mme Victoire Ingabire UMUHOZA umunyapolitiki utavugarumwe na Leta mu rubanza yayitsindiyemo ku mugaragaro ntawashidikanya ko nabyo bikiri mu itechnika ! ni ukubitega amaso . Ibi byose bikaba bigaragarira mu bushobozi buke bwa Leta y’agatsiko bisa no gutsinda iy’amasasu utumva iy’amategeko ! ni agahomamunwa.
Ndareba rero ngasanga aba bayobozi bakweguriye abashoboye kubaka ubumwe bw’inyabutatu no gutsura umubano utazira amakemwa w’igihugu cyacu n’amahanga aho gukomeza gutsimbarara babyinisha inzirakarengane muzunga, biragaragara ko nta mahitamo bafite! birababaje aliko nta gahora gahanze .
Byanditswe ku wa 13 ukuboza 2018, na :
A.BEN NTUYENABO, KIGALI-RWANDA.
Umwaka wa 2018 usize uburenganzira bw’imfungwa buhagaze bute mu Rwanda?
Hagiye humvikana abantu bamwe na bamwe bashima abandi banenga uko infungwa mu Rwanda zifatwa , hari bamwe bemeza ko zifatwa neza abandi nabo bakavuga ko zikorerwa iyicarubuzo. Reka turebe uko ibibazo bimwe na bimwe byari byifashe uyu umwaka mu magereza atandukanye yo mu Rwanda.
Rwanda/Ngoma. Imisanzu y’umutekano yazambije abaturage
Ngoma: Abaturage batishoboye nabo leta iri kubaka amafaranga y’umutekano. Biraterwa niki? Kuwa gatanu tariki ya 7/12/2018 mu gitondo cya kare abayobozi b’ umudugudu wa Nyarugenge, akagari ka Kinunga, umurenge wa Remera,akarere ka Ngoma, intaray’Uburasirazuba, babyukiye mu baturage babaka amafaranga yiswe ay’umutekano.
Ikibabaje ariko nuko mubayatswe harimo abasaza n’abakecuru rukukuri,abapfakazi n’abatishoboye bo mu cyiciro cya mbere cy’ubudehe, ubusanzwe baba barasonewe batagomba gutanga amafaranga y’umutekano n’andi anyuranye, ahubwo leta niyo iba igomba kubagoboka ibaha inkunga y’ingoboka.
Muri abo baturage bayatswe harimo: 1) Umukecuru uzwi nka maman Bunani akaba ari umutindi nyakurya utagira inzu ye bwite kuko iyabamo yatijwe ayitangira umubyizi buri cyumweru. 2) Mukantagara w’imyaka 75 akaba abarizwa mucy’iciro cya mbere cy’ubudehe aherutse no kwisanga yarakuwe muri gahunda ya VUP 3) Baribeshya félecien n’abandi.
Umuturage utayabonye bamwirirwana k’umurenge akoreshwa imirimo inyuranye . ikindi kandi aba baturage batishoboye bahabwaga imirimo muri gahunda ya VUP (vision umurenge program) ndetse bagahabwa n’inkunga y’ingoboka. Abaturage benshi bari bazi ko bafashwa na VUP bisanze k’urutonde rw’abarimo leta ibararane by’amafaranga y’umutekano.
Haribazwa impamvu aya mafaranga ari kwakwa abaturage muri iki gihe byongeye kandi batishoboye basanzwe banafashwa na leta.
Byakiriwe na Gaspard Musabyimana
Admin/Amakuru ki
Rwanda: igihugu ntigikeneye ingufu kirimbuzi (centrale nucléaire) kandi Abanyarwanda bicwa n’inzara
Twavuze kenshi ko leta ya FPR ihora yisumbukuruza kandi abaturage bayo rukinga babili muli rusange. Mu rwego rwo gushyira mu bikorwa rero ibiganiro byabaye mu mezi aherutse hagati y’abakuru b’ibihugu by’uburusiya n’u Rwanda igihe Prezida Kagame asura uw’u Burusiya Mr. Putin V. bakabonana imbonankubone; taliki ya 05/12/2018 i Moscow mu gihugu cya Russie hasinywe amasezerano ku bufatanye bw’ibihugu byombi mu kubaka no gukoresha ingufu kirimbuzi (centrale nucléaire) bavuga ko zizifashishwa ahanini mu kubungabunga amahoro n’iterambere.
Nkuko bitangazwa na Ambassadeur Claver GATETE Ministri w’u Rwanda ushinzwe ibikorwa remezo avuga ko aya masezerano ari ishyirwa mu bikorwa ryo kubaka Center for Nuclear Science and Technology mu Rwanda akaba ariyo masezerano ya mbere u Rwanda rusinyanye n’ikindi guhugu mu gukoresha ingufu kirimbuzi mu bikorwa by’amahoro.
Banyarwanda, ese koko u Rwanda rwaba rukeneye ingufu kirimbuzi muri ibi bihe rwugarijwe n’ubukene impande zose yaba mu buhinzi, mu bucuruzi no mu miyoborere yarwo idasobanutse ? n’ibindi….. izi ndoto z’aba bayobozi b’agatsiko zirahulirahe n’ibibazo abanyarwanda bikoreye mu byukuri ? ndareba ngasanga ari ukwikoreza umutwaro abazukuru bacu kuko ikiguzi cy’uyu mushinga dore ko ari n’inguzanyo, kitazishyurwa mu gihe kingana no munsi y’imyaka 100 mu gihe cyagashowe mu birebana n’imibereho myiza y’abaturage aho kubazanira kabutindi y’umwanda ba nyirawo babuze aho bawujugunya hirya no hino ku isi bitewe n’ingaruka zawo.
Niba u Rwanda rukeneye umuliro uhagije w’amashanyarazi rwatsuye umubano mwiza na DRC aho buri muturage w’icyo gihugu yemerewe umuliro wo kumurika mu nzu ku buntu ! aho kugira ngo twinjire mu madeni y’ibitadufitiye umumaro aka kanya ! keretse niba twifuza gukora Bomb atomic ! ngo izatumalire iki se mu gihe ibihugu byabanjemo izo nganda zizikora byatangiye inzira yo kwivana muri uwo murongo kubera ibihumanya bizirimo ibindi nk’ubufransa bwibaza aho buzerekeza déchets ziva muli izo nganda!
Aliko rero banyarwanda ibyo ntibikaturangaze kuko usinya siwe usinyura ariyo mpamvu aya masezerano yose cyangwa amategeko ashyirwaho na leta y’agatsiko ka FPR muli iki gihe atagakwiye kudutesha igihe uretse kuyitondera kugirango tutazisanga mu ruzi turwita ikiziba.
Mugire amahoro.
Byanditswe ku wa 10/12/2018, na :
A.BEN NTUYENABO, KIGALI-RWANDA.
Rwanda : Ubucamanza buhanganye n’igitutu cy’Abanyamerika kuri dosiye ya Diane Rwigara
Ni muli urwo rwego kubera induru yo gutabariza abanyepolitiki batavugarumwe na Leta ya FPR amahanga akomeje gusaba abagifungiye mu bihome byayo cyangwa abacyagirizwa n’inkiko bose kurekurwa vuba na bwangu nkuko byakorewe Mme Victoire INGABIRE UMUHOZA nyuma y’imyaka 8 yose y’akamama.
Ni kuri uyu 2/12/2018 aho Ministri w’ubutabera akaba n’intumwa nkuru ya Leta Bwana BUSINGYE ubwo yikomaga bamwe mu basénateurs b’amerika abagiriza kuba bamaze iminsi basaba leta y’u Rwanda kurekura Diane RWIGARA n’umubyeyi we Adeline kuko basanga ibyaha bashinjwa bidasobanutse. Uyu mu Ministri akaba nta kindi gisobanuro atanga uretse mu kunga mu rya shebuja Pahulo Kagame avuga ko yamaganye ubusabe bw’abo ba Sénateurs b’abanyamerika ati bamenye ko ubutabera bw’u Rwanda bufite amategeko abugenga ku buryo butandukanye n’ubwabo ati bagomba kureka bugakora akazi kabwo mu bwisanzure ! nguko.
Abo basénateurs b’amerika barimo Mr. Dick Durbin wa Leta ya Illinois, Ann Louise wo muri Missouri, Patrick Leahy na Barbara Jean Lee hamwe na commission y’umutwe w’abadepite ishinzwe uburenganzira bwa muntu muli Leta zunze ubumwe z’amerika bakaba bari baherutse gutabariza umunyepolitiki Diane RWIGARA n’umubyeyi we Adeline basaba ko Leta y’u Rwanda yabarekura kubera ko politiki iyo ikorwa mu mahoro atari icyaha , bakongeraho kandi ko gutinyuka kuba Diane yaragerageje kwiyamamariza umwanya w’umukuru w’igihugu no kuvuga kuri ruswa n’igitugu biri mu Rwanda bitamuviramo kubizira nk’umwenegihugu cyangwa yaba umunyamahanga bahohoterwa n’ubutegetsi buriho, bityo bakaba bahamya ko bahangayikishijwe n’imikirize y’urwo rubanza basanga ari urwitwazo, barasaba ko bagirwa abere nyuma yuko umushinjacyaha wa republika abasabiye igifungo cy’imyaka 22 buri wese.
Banyarwanda rero birabe ibyuya ! kubera icyo gitutu mwiyumvira ndasanga nubwo ubu busabe budakozwa Ministri BUSINGYE akaba ari n’intumwa ya Leta y’agatsiko , yabuze ayo acira n’ayo amira aliko amaherezo y’inzira ni mu nzu ! ko ntakabuza iyi leta igiye kwongera igasa nirekurira igitonyanga mu Nyanja iva ku izima rya buriya busabe. Tubiteze amaso ,butinze gucya ngo urubanza rusomwe nubwo ibibazo by’umutungo wuriya muryango wasahuwe bikiri byinshi .
Mugire amahoro.
Byanditswe ku 03/12/2018, na:
A.BEN NTUYENABO, KIGALI-RWANDA.
Igisirikare cy’u Rwanda gikeneye umucunguzi ukora nka Ahmed Abey, ministri w’intebe wa Ethiopie
Uyu mugabo ABEY Ahmed agitorerwa kuba Ministri w’intebe wa Ethiopie yahise aburira abasirikare abato n’abakuru bo mu gihugu cye harimo abakora mu nzego z’iperereza baba barakoze ibyaha by’ubwicanyi, kurya ruswa no kubangamira uburenganzira bwa muntu ko bazabiryozwa none yatangiye kubishyira mu bikorwa hatabwa muri yombi abasirikare bakuru 63 kandi ko hari nabandi bagishakishwa ! hano iwacu mu Rwanda se ho bimeze bite? Pahulo Kagame bene abo nibo bamukorera akazi, aho kubashyikiriza inkiko agenda abahindulira imirimo kugirango naho bataregera bamukuburire inzira ! urugero rwa vuba ni aho aherutse kugira uwari umukuru wa police y’u Rwanda Général Emmanuel GASANA bahimba Rurayi amushinga kuyobora intara y’amajyepfo aho mu minsi mike ahamaze hamaze kugaragara ishimutwa ry’abaturage benshi mu baturiye umurenge wa Nyabimata mu baburiwe irengero harimo uwitwa Callixte Nsengiyumva na Sikobizaba Olivier n’abandi….byongeye afata n’uwari umugaba mukuru w’inkeragutabara Brgdier Général Fred IBINGIRA amushingira ikicaro mu mugi wa Butare abo bicanyi bombi nkuko ntawe utabavuga bakaba barajyanyweyo kubera ko muli iyo ntara haba hihishe bamwe mu ngabo za Major Sankara wo muli MRCD n’ibyitso byazo.
U Rwanda narwo rero rukaba rwari rukeneye umuyobozi nka AHMED Abey wa Ethiopie kuko mu gihe gito abereye Ministri w’intebe amaze guhindura byinshi bibereye igihugu cye harimo n’inzira y’ibiganiro by’amahoro yamugejeje ku ntsinzi y’ubwiyunge bw’igihugu cye na ERITHREE binyuze mu gushyikirana nyuma y’igihe kigera ku myaka 10 ibyo bihugu bidacana uwaka aliko ubu ifungurwa ry’imipaka n’ubuhahirane ntako bisa byabaye nyabagendwa.
None se banyarwanda, Prezida Kagame nk’uhagaraliye afrika yunze ubumwe muli uyu mwaka 2018 ukaba ugeze hafi ku iherezo hari ikizere cy’amahoro n’ubwiyunge ku gihugu cyacu akidusigiye ? ngo yafunguye bamwe mu banyepolitiki batavugarumwe nawe barimo Mme Ingabire Victoire UMUHOZA na Diane RWIGARA aliko dusanga nabyo ari ibya nyirarureshywa kuko kugeza ubu nta bwisanzure bafite bwo gukomeza ibikorwa byabo bya politiki bigamije gufatanya n’abandi banyarwanda mu gutanga umusanzu wo kubaka igihugu nkuko babyifuza. Abandi nabo b’impunzi hanze y’igihugu barimo Général KAYUMBA Nyamwasa na bagenzi be ngo nibohererezwe za mandats d’arrêt kandi mu byukuri nabo ari abanyarwanda batifuriza ikibi igihugu cyacu ahubwo nta gihe batasabye ibiganiro by’amahoro byabageza ku bumwe n’ubwiyunge abanyarwanda bose bakongera gufatana urunana nkuko nahandi hose ku isi bisigaye bikorwa muli iki gihe cya none. Ngo bakoze ibyaha nkaho FPR ari miseke igoroye ! ubu se dusubiye inyuma gato ku inama iherutse kubera mu gihugu cy’ubufransa ‘’ Forum mondial pour la paix ‘’ Prezida Kagame yari yitabiriye ubwe twasanga yaramumariye iki ? jye rero nsanga ariho bishyira bigana ko hagomba ibiganiro byimakaza amahoro mu banyarwanda b’ingeri zose bigamije ubumwe n’ubwiyunge kandi bigakorwa muli iki gihe nyacyo kuko ntawundi muvuno mbona leta y’agatsiko yaba irekerejeho. Mugire Amahoro.
Byanditswe ku 14/11/2018 , na :
A.BEN NTUYENABO, KIGALI-RWANDA.
Rwanda: Dr. Richard Sezibera, ministri w’ububanyi n’amahanga w’u Rwanda, ari mu gihirahiro
Quand un diplomate dit ˂˂ oui ˃˃ , cela signifie ˂˂ peut-être ˃˃, quand il dit ˂˂ peut-être ˃˃ , cela veut dire ˂˂ non ˃˃ ; et quand il dit ˂˂ non ˃˃, ce n’est pas un diplomate. H.-L. MENCKEN, Dictionary of quotations (1946).
Ni kuri uyu wa 20/11/2018 mu kiganiro cye cya mbere n’itangazamakuru aho asimburiye Louise Mushikiwabo ku mwanya wa Ministri w’ububanyi n’amahanga w’u Rwanda Bwana Dr. Richard SEZIBERA yagize icyo atangaza ku bibazo byugarije igihugu cyacu.
Abajijwe ku byerekeye ububanyi n’amahanga butifashe neza ku bihugu by’ibituranyi yashimangiye ko igitotsi gihari hagati y’ibihugu bya Ouganda n’u Burundi by’umwihariko ati aliko uwo mwuka mubi ukaba udaterwa nigihugu cyacu ahubwo ko uturuka ku bandi bantu bifuza guhungabanya umutekano w’u Rwanda bari muli ibyo bihugu ati bityo ibyo bihugu bikaba byaradanangiye inzugi ku Rwanda ruhora rukomanga !
Uyu mudiplomate abajijwe ku busabe bw’ibiganiro hagati ya leta y’u Rwanda , South Africa na Général KAYUMBA NYAMWASA wibumbiye mu mpuzamashyaka agize opposition nyarwanda bise P5 yahakanye yivuye inyuma ko atabizi ko niyo P5 atayizi ahubwo ko yumvamo PS IMBERAKURI rimwe mu mashyaka ya opposition yemewe n’amategeko hano mu Rwanda kandi akaba afite n’intebe mu nteko ishinga amategeko y’u Rwanda ati naho ayo bavuga niba ari za associations niba ari nyarwanda …..ntabyo nzi.. yakomeje ahakana ko nta biganiro leta y’u Rwanda ihuriyemo na South Africa na Kayumba Nyamwasa kandi ko nta muntu wakora ibyaha atera amagrenades mu Rwanda yitwaje politiki ngo yo kutabihanirwa ati niyo mpamvu abanyabyaha ibyabo bikemurwa n’ubutabera; yatsembye avuga ko niba hari abifuza ibiganiro bazitabira umushyikirano cyangwa bagashaka abandi banyarwanda mu bihugu barimo bakaganira , yongeraho kandi ko nta gitugu kigomba gukoreshwa k’ushatse kubana n’undi akabyanga ati kuko ukomanze bakanga kugukingulira nta burenganzira ufite bwo kumena umuryango w’uwanze kugukingulira ! nguko… yakomeje avuga ko ibiganiro bihari ari ibizakorwa na South Africa bihuriyeho n’u Rwanda nkuko ngo byasabwe na ba prezida Kagame na Ramaphosa bikazakorwa gusa mu rwego rwo kunoza umubano w’ibihugu byombi ati kandi nabyo ntibiratangira.
Banyarwanda rero nkurikije ibi bisobanuro by’uyu mu diplomate ndasanga prezida Kagame yagarura uriya mugore yohereje muli OIF kuko niwe wenyine wari ushoboye gutukana no kurya iminwa yishongora naho ubundi imibanire ye n’amahanga yaba isubiye muli bya bihe aho Dr. Charles MULIGANDE wayoboraga Minaffet icyo gihe yajyaga yirirwa yumvikanisha ikinyoma cy’uko nta ngabo z’u Rwanda zavogereye igihugu cya CONGO akemera no kubirahirira ku maradio y’amahanga nk’umukozi w’Imana dore ko yari azwiho nk’umukristo w’umurokore ! aliko ibyo byose byaje kurangira ikinyoma kimushyize ku karubanda nuko inkotanyi zitagira isoni ! muzamumbarize ! ijoro ribara uwariraye koko !
Mugire amahoro.
Byanditswe ku wa 21/11/2018, na :
A.BEN NTUYENABO, KIGALI-RWANDA.





