Archives de l’auteur : Amakuru ki ?

Rwanda : Leta ya FPR irimo kuvana abaturage mu manegeka ibarunda mu nsengero nkuko yabikoraga nyuma y’intambara ishaka kubatikiza

Paul Kagame et Edouard Ngirente

Paul Kagame et Edouard Ngirente

Ubwo  yihanganishaga  imiryango  18   y’abaturage   babuze  ababo  mu  Karere  ka  Karongi  intara  y’iburengerazuba   kubera  guhitanwa   n’ibiza,  Ministri  w’intebe  Dr.  NGIRENTE  Edouard  yagize  ati :  Gouvernement  yababajwe   n’ibiza   byabagwiririye   ikaba  yampaye  ubutumwa  bubihanganisha  ati  kandi  ikaba  yongeye  gusaba  abaturage  muri  rusange  ubufasha  mu  gukumira  ibi  biza  kugirango  bidakomeza  kutumaraho  abantu . ngaho  rero !    aho  kuba  abazaniye  inkunga  yihuse  ahubwo  nawe  ayibategerejeho !  nanone   ubwo    yahuraga  n’itangazamakuru  rya  hano  mu  gihugu  kuri  uyu  wa  11/05/2018  akaba  yashimangiye  ko  Leta  idafite  ubushobozi  bwo  kwita  kubagezweho  n’ibiza  bose  aka  kanya  nubwo  bwose  imaze  gutanga  asaga   miliyoni  300 ,   ko  hari  gahunda  ndende  izafata  imyaka   irenga  ibili  ngo  bose  babe  bashoboye  kubona  aho  bikinga.  Tubibutse  ko  kugeza  ubu  abantu  barenga  215  bamaze  kwicwa  n’ibyo  biza  wongeyeho  amazu  arenga  ibihumbi  10  yasenyutse  burundu  na  hegitari  zirenga  ibihumbi 5000 Ha   z’ubutaka  buhinzeho  imyaka  yangiritse  ku buryo  hategerejwe  indi  nzara  mu  minsi  iri mbere.

Banyarwanda  burya  koko  izina  niryo  muntu !  Ministri  w’intebe  Dr. NGIRENTE  SE ?  uyu   mugabo  akibereye  muli  FMI  nta  bibazo  by’amatiku  n’ubutiriganya  yahuraga  nabyo  aliko   ubu  akaba   amaze  guhitamo  kugendana   n’ikinyoma   cya  Semuhanuka   igihugu  cyubakiyeho  kandi  aziko  ahagaraliye  abanyarwanda  bose.  Birababaje !

Bamwe  mu  baturage  ba  Karongi  basigaye  iheruheru  naganiriye  nabo   n’agahinda  kenshi  nibo  bagize  bati :   aliko  gouverinoma  yacu  izahora  mu  magambo  yo  kutwihanganisha  gusa  nkaho  igifu  kiyasya !  abandi  nabo  bati  ngiyo  guvernoma  y’ubumwe  bw’abanyarwanda  duhora  turirimba   isigaye  ibunza  amagambo  gusa  ku  itabaro  imbere  y’abakomeje  guhitanwa   n’ibiza  hirya  no  hino  mu  gihugu  cyacu.  Ibyo  akaba  ari  bimwe  mu  byiyumviro   by’abaturage.

Si  i  Karongi  gusa  rero  kuko   umugi  wa  Kigali  nawo  umaze  gufata  icyemezo  gikarihiye  abaturage  cyo  kubavana  ku  ngufu  za  Leta  aho bise  amanegeka  hose  ukaba  urimo    kubarundanyiriza   mu  nsengero  Leta  yari  iherutse  gufunga  kubera  kutagira  ibyangombwa  nk’ibigega  by’amazi,  parking , za  toilettes  zihagije  n’ibindi…. Ibyo  ngo  mu gihe  bategereje  aho  bazaberekeza.  Ikibabaje  nuko  ari  izo  nsengero  ahanini  zari  zubakishijwe  ibiti  n’ibyondo   ari  nutwo  tuzu  twa  banyagucibwa  mu  gihugu  cyabo  kuko  bakennye  cyane   usanga  ntaho  bitaniye!  byose   wabifata  nk’amanegeka !  Icyo  gikorwa   kikaba  cyarahereye  mu  Karere  ka  Nyarugenge  mu  Murenge  wa  Kimisagara   ahamaze  kubarurwa  ingo  zigera  kuri  90  zatangiye  gucumbikirwa  muli  izo  nsengero  ari  nako  bahita  bafungisha  soudure  amazu  babagamo.  Ubuyobozi  bw’umugi  wa  Kigali  bukaba  butangaza  ko  icyo  gikorwa  kigomba  gukomeza  no  mu  yindi  mirenge.

Umwe  mu  baturage  bimuwe  yabajije   Gitifu  w’umurenge   wa  Kimisagara  ati  aho  kudushyira  muli  izi  nsengero  namwe  muziko  mwazifunze  kubera  ko  ntaho  zitaniye  n’amanegeka  mwabaye   mutujyanye   muli  stade  ya  Kigali  ko  nibura  ho  hisanzuye  umuntu  akajya  abona  uko  yinyagambura  ku  manywa  ashakisha  imibereho  noneho  agataha  hano  ku  mugoroba ?  Gitifu  yamusubije  ko  byatera   ubuzererezi  n’umwanda  mu  mugi.

Undi  nawe  ati  aliko   muli   uyu  mugi  harimo  imidugudu  ihagije  yubatswe  ku  bufatanye  na  Leta  mwita   iy’icyerekezo  kandi  akaba   nta  bantu  bayibamo  yewe  habuze  nuyikodesha  cyangwa  ngo  agure  hafi  imyaka  itanu  irashize  mwadusabiye  bakaba  bayiducumbikiyemo  niba  koko  mu  gihe  gito  muzaba  mutuboneye  aho  kuba?  (baramwirengagije  ntacyo  yasubijwe).

Banyarwanda  rero  muriyumvira  abwirwa  benshi  akumva   bene yo !  niyo mpamvu  nkurikije  ibyiyumviro  by’aba  baturage  ndasanga  kiriya  gikorwa  nta  mpuhwe  zikirangwa   ahubwo  cyagereranywa    na  za  camps  de  concentration (voir  NAZI) ,  kuko  si  ubwa  mbere  si  n’ubwa  nyuma  FPR   imenyereye   kuragira   abanyarwanda  mu   bwonko   nk’amatungo  ngaho  ngo  ni  impuhwe  ibagirira  kandi  hari  andi  matekinike  ishaka  gukorera  kuri  aba  baturage  ibasaruliraho!  none  se   wasobanura  ute  ukuntu  nka  Leta  ushinzwe  abaturage  usohora   umuntu  mu  kazu  ke  ugashyiraho  ingufuri  na  soudure  ntaho  ufite  umwerekeza  ako  kanya!   Ibiza  biruta  ibyo  se  ni  ibihe ?  aho  kubimukiza  birahumira  ku murari   bivuga  ngo  nta  rupfu  rwaruta  urwo. Nguko!

Byanditswe  ku wa  16/05/2018,  na  :
A.BEN  NTUYENABO,  KIGALI-RWANDA.

Rwanda:Leta ya FPR igiye gushyiraho umusoro mushyashya w’ubukode ku nzu zo guturamo, iz’ubucuruzi niz’inganda.

Convention center

Mu gihe  abanyarwanda  batari  bake  binubira  imisoro  y’urudaca  igamije  kubacuza  utwabo yinjizwa  mu  mifuka  y’abagize  Leta  y’agatsiko  ka  FPR-INKOTANYI, kwambura  ubutaka abaturage  ari  nako  ibarandulira  imyaka  abandi  nabo  ngo  ntibakwiye  guhinga  ibyo  bishakiye mu  mirima  yabo  bitajyanye  na  gahunda  ya  gouvernement  ubundi  ngo hagenewe  ibikorwa-remezo ;  ni  muli  urwo  rwego  kuwa  06/04/2018  mu  mpera  z’icyumweru  gishize  mu  nteko nshingamategeko  y’u  Rwanda  habereye  impaka  mu  badepite  bagize  commission  ya  politike n’ubukungu   ubwo  bahabwaga   ibisobanuro  n’intumwa  za  gouvernement  ku  byerekeranye n’uwo  mushinga  zikaba  zari  zigizwe  na  Ministri  Gatete  w’igenamigambi  atarahindurirwa imirimo, Richard  Tumusabe  w’ikigo  k’igihugu  gishinzwe  imisoro  n’amahöro  bakaba barasobanuriye  abadepite  ko  uwo  mushinga  mushya  w’ubukode  ku  nzu  zo  guturamo, iz’ubucuruzi  niz’inganda  atari  umwihariko  w’u  Rwanda  ko  ahubwo  no mu bindi  bihugu by’amahanga  ubarizwayo  kandi  ko  u  Rwanda  nk’igihugu  gito  ku  isi  ugereranije  n’ibindi  nta wundi  mutungo  w’ibanze  rufite  uretse  ubutaka  n’ibiwubarizwaho. Nguko!

 

Mu  gusobanurirwa  abadepite  byagaragaye  ko  babigizeho  impungenge  ubwo  babazaga Ministri  Gatete  niba  bitazabera  abaturage  umugogo  bikaba  byabyara  amakimbirane  bati  dore ko  abaturage  bananiwe  no  gutanga  umusoro  usanzwe  w’ubutaka ?  Ministri  Gatete  yasubije ko  nubwo  haba  hari  abaturage  bigometse  ku  misoro  isanzwe  cyangwa  bayibuze    bitavanaho kuba  hashyirwaho  indi  misoro  hakurikijwe  amategeko !  ati  nta  gihugu  kidaca  imisoro  kandi nta  n’ibyubusa  bihari  twese  tugomba  gosora !  ngaho  rero !

 

Ministri  Gatete  yakomeje  avuga  ko  uwo  musoro  mushya  uzafata  imugongo  iterambere ry’igihugu  harebwa  cyane  cyane  umusoro  ku mazu  y’ubucuruzi  afite  agaciro  kari  hejuru  ya Miliyoni  30  kuko  azajya  asoreshwa  hafi  110/100%  bivuga  ko  zizasoreshwa  agaciro  kayo havanywemo  izo  miliyoni  30. Ati  naho  inzu  ziri  munsi  ya  miliyoni  30  zikazajya  zisoreshwa hakurikijwe  agaciro  k’inzu  mu  ibarura  rizakorwa  n’ikigo  cy’igihugu  gishinzwe  ibarurishamibare.

 

Uwo  mubonano  ukaba  warasubitswe  mu  gihe  abadepite  n’abahagaraliye  guvernement bumvikanyeko  umusoro  ku  nzu  zo  guturamo  by’umwihariko  uzabanza  gushyirwa  ku  0.5% ukazajya  kuri  1%  nyuma  y’imyaka  4.

 

Banyarwanda  rero  muribonera ko  ntacyo  tutabwirwa ! jye  ndabona  ya  mavuta  y’inka  Pahulo Kagame  aherutse  gucaho  umugani  avuga  ko  utayakandira  mu  kiganza  ngo  uyaherane  abure aho  anyura  ari  twebwe  abanyarwanda  yashakaga  kwigirizaho  nkana  nubwo tutumvaga  ibyo atubwira  ahubwo  tukamukomera  amashyi twishimye  ko twakiriye  impanuro  z’umubyeyi ! mbega akaga !  ngaho  rero  niduhaguruke  dushake  aho  dupfumurira  ha  hagati  y’intoke  ze  naho ubundi  araduheranye, aratunize  impande  zose  haba  amajyaruguru  amajyepfo  iburasirazuba cg  iburengerazuba.

Byanditswe  ku wa  10/04/2018, na :
A.BEN  NTUYENABO,  KIGALI-RWANDA.

Rwanda :  Toni 14 z’ibitabo bya QOR-AN z’Abayisilamu zigiye gutezwa cyamunara

Coran

 

 

 

 

 

 

 

 
FPR-Inkotanyi  se  yaba  yatangiye  gushyira  mu  bikorwa  itegeko  ryo  kujya  imulikirwa  imvano  y’imitungo  n’impano  z’amatolero  n’amadini  kandi  ritaremezwa  n’inteko  imitwe  yombi?  byaba  ari  agahomamunwa !

Ni  muli iyi minsi  aho  ikigo  k’igihugu  cy’imisoro  n’amahôro  gitangarije  ko  kigiye  guteza  cyamunara  Tonnes  14  na  kg  470  z’ibitabo  bitagatifu  bya  kisilamu  aribyo  QOR-AN  n’amacartons  1444  apima  Tonnes  22  na   kg 100  by’imbuto  z’imizabibu  bita  ‘Itende’  abayisilamu  bakunze  kurya  mu  gisibo  cya  Ramadhan,  bikaba  bimaze  hafi  imyaka  ibili  mu  bubiko  bwa  MAGERWA ( Magasins  généraux  du  Rwanda )  aho  byafatiriwe  n’ikigo  cy’imisoro  n’amahôro (RRA). Cyamunara   iteganijwe  ku wa  28/01/2018.

Umuryango  w’abayisilamu  mu  Rwanda  ukaba  uvuga  ko  nta  bushobozi  ufite  wo  kwishyura  miliyoni  30  zose  z’amanyarwanda  usoreshwa  nicyo  kigo  kuri  uwo  muzigo.

Nkuko  tubikesha  Sheikh  Mbarushimana   Suleyman  akaba  n’umujyanama  wa  Mufti  w’u  Rwanda   yadutangarije  ko  ibyo  bikoresho  byose  byari  impano  yatanzwe  n’igihugu  cya  Arabie  Saoudite  ku  bayisilamu  bo  mu  Rwanda,  ati  ntibyumvikana  kuba  byishyuzwa  umusoro  kandi  atari  iby’ubucuruzi  cyangwa   iby’umuntu  ku  giti cye  ahubwo  ari  ibintu  birebana  n’idini  gusa  ubusanzwe  bidasora.

Sheikh  Mbarushimana  Suleyman  akomeza  avuga ko  nubundi  ibyo  bitabo  ari  ibyabayisilamu  gusa  kuko  aribo  bigenewe   ati  naho  iyo  cyamunara  yashyirwa  mu  bikorwa  ntitwakwemera  ko  byandagara  kuko  mu  bayisilamu  igitabo  cy’Imana  tugiha  agaciro  gakwiye  bityo  bikazaba  ngombwa  ko  ari  twe  tunabigura  mu  gihe  ibiganiro  twasabye  na  Leta  kuri  icyo  kibazo  bitagize  icyo  bigezeho.

Banyarwanda,   bakristu,  bayisilamu,  kimwe  na  Bibiliya  ku   bakristu,  QOR-AN   nayo  ni  igitabo  gitagatifu  cyubahwa  cyane  n’abayisilamu  n’abandi  batari  bo  ku  isi  hose  bityo  kikaba  kitari  gikwiye  gutezwa  cyamunara  kuko  byaba  ari  igikorwa  kidahesha  Imana  icyubahiro  yo  idakorera  mu  muvundo  cyangwa  muli  ba  Rusahuliramunduru  nk’ikigo  cy’imisoro  n’amahôro  cya  Pahulo  Kagame (RRA).

Bayisilamu  nshuti  z’Imana ,  ASSALAM  ALAIKUM,  nimuhaguruke  muharanire  uburenganzira  bwanyu  kuko  igihe  kirageze  dore  aho  mwaherewe  rimwe  ngo  mufatanije  na  wa  mutwe  w’iterabwoba   Islamic  state  ubundi  ngo  nimuraswe  ku  manywa  y’ihangu  none  ngo  nibabasenyereho  n’imisigiti !  (burya  igitabo  cy’amagambo  y’ubutumwa  bw’Imana   nicyo    musigiti  cyangwa  urusengero  rwacu).

Byanditswe  ku wa  12/01/2018,  na :
A.BEN  NTUYENABO,  KIGALI-RWANDA.

 

 

Rwanda: General James Kabarebe arabiba ingengabitekerezo y’ubugome mu rubyiruko

Kabarebe2 - CopieNyuma  yo  gutinya  kwitaba  convocation  y’abacamanza  b’abafransa  ku  ihanurwa  ry’indege  ya  prezida  Habyarimana   Jenerali  KABAREBE  arimo  guta  ibitabapfu  kubera  ubwoba  butagereranywa  afite  muli  iki  gihe  aho  uyu  mujenerali  w’ingabo  za  RDF  ahora  mu  ndoto  z’urugamba  rwa  1994  we  na  Shebuja  Giti  mu  jisho  Pahulo  Kagame  nawe  wibera  mu  kirere  ashakisha  aho  asaza  imigeri  atareka  akarenge  karuhuka  ngo  arashakira  imibereho  abanyarwanda;  bakaba  bibwira  ko  techniques  stratégiques  bakoresheje  mu  kuvanaho  ubutegetsi  mu  ntambara  ya  1990  zikiri  actives  ndetse  ko  zarushijeho  kunozwa  kandi  inka  yarariwe  kera  hasigaye  uruhu !

Mu biganiro  yari  amaze  iminsi  agirana  n’urubyiruko  rutandukanye  rero,  Jenerali  Kabarebe  yaruhamirizaga  ko  nta  mubano  namba  bagifitanye  n’igihugu  cy’ubufransa  ko  ari  umwanzi  w’u  Rwanda  guhera  cyane  cyane  mu  mwaka  wa  2006  ubwo  umucamanza  w’umufransa  Jean  Louis  Bruguiѐre  yashinjaga  abayobozi  b’u  Rwanda  nawe  ku  isonga  mu  kuba  baragize  uruhare  mu  ihanurwa  ry’indege  yari  iya  Prezida  Habyarimana.  Jenerali  Kabarebe  akomeza  yemeza  ko  u  Rwanda  rutazigera  rwiyunga  n’ubufransa  mu  gihe  Leta  y’agatsiko  avuga  ko  yahagaritse  Jenoside  ikiriho.

Banyarwanda  kubera   icyo  gikorwa  cy’ubwiyahuzi   nanubu  kikimukomanga,  uyu  mujenerali  akaba  yaratangarije  rumwe  muli  izo  ngaga  z’urubyiruko  rwari  mu itorero  ‘Urunana  rw’urungano ‘  ko  bidashoboka  ngo  u  Rwanda   ruzumvikane  n’ubufransa  kuko  iteka  buhora  bushaka  guhirika  Leta  y’u  Rwanda  ati  rero  ku  bw’ibyo  ntituzigera  dukiranuka  nabwo ! ati  ibyo  mubyibagirwe !

Banyarwanda   rubyiruko  rwacu, murabe  maso  iyi  ngangabitekerezo  y’ubugome  mucengezwamo  itazabaviramo  kugera  aho  muzamarira  ku  icumu  inshuti  n’abavandimwe  banyu  nkuko  Hitler  yacengeje  ingengabitekerezo  y’ubugome  mu   rubyiruko  abyita  Patriotisme  kugera  aho  batsembeye  abayahudi  batabarika.

Général  Kabarebe  yaniraririye  kuri  urwo  rubyiruko  ko  abo  bacamanza  b’ubufransa  ntacyo  bakora  ku  Rwanda  ko  ari  abantu  basanzwe  nk’abandi  bose  uretse  gushaka  gusa    gukomeza  gutesha  u  Rwanda  umutwe.  Ati  umufransa  twakubitiye  i  Byumba   tukamutsimbura  ku  rutare  rwa  Ndaba  tumwambura   n’imbunda  yari  afite  murumva  iryo  pfunwe  yarishira  kandi  nta  wundi  numwe  uramunesha  muli  Afrika !  ati  twamunesheje  tukiri  mu  ishyamba  ubu  rero  ntaho  yakora,  ntiyaza  ngo  arwane  aho  yaba  aturutse  hose.

Banyarwanda  burya  akagabo  gahimba  akandi  kataraza !  uyu  mujenerali  yabaye  umugabo  ntiyahagaze  imbere  ya  bariya  bacamanza  aho  guhitamo  gukomeza   kumokera  mu  gikari  nk’imbwa  ishaje?  niyemere  rero  ashikame  kuko  urwishigishiye  arusoma!  kugeza  igihe  uru  rubanza  hagati  ya  Leta  y’agatsiko  ka  FPR   n’ubufransa  ruzaciribwa  uretse  ko  ari  uruca-bana  kandi  byange  bitinde  amaherezo  y’inzira  ni  munzu.

Byanditswe  ku wa  21/12/2017,  na :
A.BEN  NTUYENABO,  KIGALI-RWANDA.

Rwanda: Pahulo  Kagame  nacecekeshe  n’abayobozi  bahora  bamuramya   ngo  « kuri  Paul  Kagame  imvugo  niyo  ngiro ».

akana

 

 

 

 

 

 

Uretse  guha  gasopo  abayobozi  be  kutazongera  gukoresha  imvugo  ngo  barishimira  ko  amahanga  akomeje  kugira  ibyo  yigira  ku  Rwanda  ;  Pahulo  Kagame  yarakwiriye  no  kubategeka  kutongera  gukoresha  imvugo  ngo  ˂˂  Kuri  Paul  Kagame  imvugo  niyo  ngiro !˃˃,  kuko  azi  neza  ko  ataribyo  ahubwo  ari  ukubeshya  abanyarwanda.

Ni  muli  congrѐs  y’iminsi  itatu  y’umuryango  FPR-INKOTANYI  yari  iteraniye  ku  cyicaro  cy’umuryango  i  Rusororo  mu  Karere  ka  Gasabo,  imbere  y’abakada  bagera  ku  bihumbi  2000  barimo  abayobozi  bakuru  b’igihugu  bose,  abahagaraliye  amwe  mu  mashyaka  ya politiki  y’ibihugu  duturanye  na  bamwe  mu  bayobozi  b’imitwe  ya  politiki  mu  gihugu  cyacu  yaherekeje  Pahulo  Kagame  mu  matora  yo  muli  Kanama   2017;  aho  Pahulo  Kagame  yongeye  gutorerwa  CHAIRMAN    w‘agatsiko  kagizwe  n’umuryango  wa  FPR-INKOTANYI  mu  gihe  kiri  imbere.

Muli  iyo  Kongre  Pahulo  Kagame  akaba  yararanzwe  no  gukemura  abambari  be  abihanangiriza  kutazongera  gukoresha  imvugo  igira  iti : ‘abanyamahanga  bashishikajwe  no  kuza  kwigira  ku  Rwanda  imiyoborere  n’iterambere  byarwo’   nubwo  bwose  yigira  nyoni  nyinshi  kandi  ariwe  wari  warayibabibyemo   none  akaba  abataye  mu nama. Yakomeje  yibaza  nawe  ubwe  ati  ese  ubu  dufite  iki  turatira  abanyamahanga  ku  buryo  baza  kutwigiraho ? Ati  hari  byinshi  byo  gukemura  bihari.

Muri  kwa  kwihagararaho  no  kwishongora  asanganywe,  Pahulo  Kagame  yavuze  no  ku  basebya  u  Rwanda  barimo  abayobozi  batahurwa  bariye  ibya  rubanda  bagatangira  gusebanya  bavuga  ko mu  Rwanda  nta  bwinyagambuliro  buhari  bakagera  naho  bamwe  batangira  kwikorera  amakarto  hanze  iyo  abandi  nabo  bikabaviramo  gucumbikirwa  muli  za  prisons  hano. Yakomoje  no  kubyo  avuga  ko  bituruka  hanze  bigamije  guhungabanya  umutekano  w’igihugu  ati  ndabamenyesha  ko  ‘nda  ndambara  yandera  ubwoba   iturutse  hanze’ !  akomeza  ashimangira  ko  gutera  u  Rwanda  uturutse  hanze  bidashoboka  ati  ntaho  bamenera  turamutse  dushyize  hamwe  kandi  tukubahana  ati  keretse  iturutse  mu  gihugu  imbere  muli  mwebwe  byo  ndemeza  ko  bishoboka !  nimwiyumvire  namwe !

Pahulo  Kagame  akaba  avuga  ko  aho  bizaba  ngombwa  gufata  ibyemezo  bikomeye  azabifata  no  guhangana   n’ingaruka  zabyo   nkuko  atabitinye  na  mbere  hose !

Banyarwanda  ngaho  rero  murarye  muri  menge !  Ko  ihanurwa  ry’indege  ya  Habyarimana  yatumye  horekwa  imbaga  y’abanyarwanda  ibindi  byemezo  uyu  mugabo  aduteganiriza  ni  ibiki ?  murabe  maso  nyabuneka !  aliko  Imana  irebera  imbwa  ntihumbya !  ntawe  bitagaragalira  ko  uyu  mugabo  akomeje  gusaza  imigeri  aho  atabona  neza  ibihe  yinjiyemo  uko  bimeze  ntazi  ko  na  nyina  wundi  abyara  umuhungu!  arakomeza  gufungira  abanyarwanda  ubusa,  kubica,  kubaheza  ishyanga  n’ibindi  ….. ngo  kuri  Paul  Kagame  na  FPR  imvugo  niyo  ngiro !  u  Rwanda  ngo  ni  ubudasa,  akataraboneka  kuko  ngo  bose  bumva  ibintu  kimwe !  ko  u  Rwanda  rutabagaho  RPF  itaraza!  Banyarwanda  nta  gahora  gahanze.

Byanditswe  ku   wa  17/12/2017,  na :
A.BEN  NTUYENABO,  KIGALI-RWANDA.

 

Gakondo k’Iwacu

gakindo2Iriburiro

Ikibazo cyashegeshe Igihugu cyacu n’Abagituye ni ukutamenya iwabo n’ababo. Uko umuco wa Kinyarwanda wagiye usobekerana n’indi mico, Abenegihugu bagiye bamira bunguri iby’imahanga bakirengagiza iby’iwabo, kumenya iwabo n’ababo ndetse no kumenyana ; ngo basangire basabane, byabaye ibango ryo gutatira igihango cya Gakondo ; biteye agahinda kamwe k’Umukubabibero !

Muri iyi nyandiko twise  »Gakondo k’Iwacu tuzajya twibanda cyane ku Ndangagaciro z’Inkomoko ya buri bwoko zigenda zikendera ; zigateshwa agaciro cyangwa zigasimbuzwa nkana iz’ahandi aka ka gahararo gaca imbata  

Tugiye kwibanda cyane cyane kuli Gakondo y’ahantu dutuye n’uko hahoze ari ibihugu byigenga. Muhawe rero ikaze ngo mutange ibitekerezo by’uko twasigasira Indagagaciro z’umuco wacu n’uko twakwagura amarembo tukakira n’iby’ahandi ariko byiza, atari ibibonetse byose.

Indangamuntu yacu nyayo ihera ku isoko, hariya kure cyane « Ibuvamuntu », ni ko kumenya neza uwo uri we, iyo uva ari byo biguha iyo ujya n’abo ubana nabo n’ibyo utunze ku mutima bifite isoko yabyo mu nkomoko y’Inyabutatu yateshejwe Ubusugi itaratera kabiri, umukokwe ibyaye ukaza kwokama abumva ko bakora Politike ; batabanje gucengera iremo ryayo, ngo bayitamire, bayishyire mu ijigo bayumve amajya n’amaza, ahubwo bagashimikira bashaka ishema ryabo bwite aho gushaka iry’Abanyarwanda muri rusange, ngo u Rwanda rube ruzima.

Abazima n’abazimu basabane mu Muterekero w’Indengakamere.  

None wowe uzi gusoma niyo waba utabizi usomeshe ; Sesengura, maze imyumvire mizima igiye kugutaha ku mutima nawe uyituze mu mitima y’abo muturanye n’abo mu mpugu zindi kugira ngo ibe Gisaga ; isage u Rwanda rwose, ruzuke, ruzure umugara rufite Umugambi wo KUNGANA kw’Abanyarwanda, mu Rwanda ruzima rutamba IBITAMBAMBUGA, Ibikwerere n’Abakambwe bakdandagira ; u Rwanda rwimika MUNTUNKUNDI ndetse rugashyiraho n’akarusho ka MUNTUNDUNDI.

Gakondo  

Iyo wumvise ijambo Gakondo, uhita utekereza Gukonda, igikoresho kikaba Inkonzo kuko umuntu yumva ko nyirumurimo ari mu ishyamba ry’inzitane. Nyirugukonda akaba Umukonde naho aho akonze hakaba Gakondo, bivuga ko aho hantu ari ahe ; akazaharaga abamukomokaho uko iminsi igenda iha indi.

Abakonde rero ni Abahinzi akaba ari nayo mpamvu bimitse Isuka yaje kwimura Inkonzo, Ubucuzi bumaze kuvumburwa n’Abahinzi.

Buri muntu yaba afite Gakondo ke kuko ari umuntu akagakomora ku Bukonde bw’abo akomokaho aribo Bakurambere be.

Reka tube duhujwe n’uru rurimi, ndaba ndetse kuruvuga izina kuko muri icyo gihe izina ryarwo rishobora kuba atari iryo rufite ubu.

Gakondo rero yagiye yaguka ndetse n’Abakonde bagenda biyongera. Uko bagenda bororoka baje guhuza Izina ni uko baritwa. Rigashobora gukomoka ku Mukurambere wabo cyangwa ku yindi sano bumva ko bahuje.

Uko bagenda bagura Ubwatsi bwabo baza kubugira Igihugu, barema Imihango ibaha Umwami uvuka mu Bwoko bwabo.

Muri iyo nzira rero yo gushaka kumenya abo turi bo, iyo tuva ari byo bizaduha kumenya iyo tujya, ndashingira ku gitabo cya Padiri Muzungu Bernardin cyitwa : »Histoire du Rwanda pré-colonial », ugenekereje mu kinyarwanda ukaba wavuga  » Amateka y’u Rwanda mbere y’umwaduko w’abazungu ».  Muri icyo gitabo cyasohotse mu mwaka wi 2003 (édition L’Harmattan), umwanditsi agaragaza imiterere yarangaga Ibihugu by’icyo gihe n’ibisanira abantu bafitanye ashingiye cyane cyane ku moko, akivugwa na n’ubu.

Amoko 

Abenengwe, Abasinga, Ababanda, Abongera,Abungura,Abazigaba, Abagesera, Abagara.

Uretse rero Padiri Muzungu Bernardin reka turebe ko hari n’abandi bashakashatsi banyuze inzira nk’iya Padiri Muzungu ariko ku buryo bwabo.

Padiri Kagame Alexis mu gitabo cye yise  »Les organisations socio-familiales de l’ancien Rwanda » cyasohokeye i Bruxelles muri 1954)  dusangamo amoko 15 ari yo aya:

Abega, Abasindi, Abakono, Abaha, Abagesera, Abazigaba, Abasinga, Abashambo, Abahondogo, Abacyaba, Ababanda, Abenengwe, Abongera, Abungura, Abasita.  

Umwanditsi witwa d’Hertefelt we mu gitabo cye cyitwa :  »Les clans du Rwanda ancien.Eléments d’ethnosociologie et d’ethnohistoire, Musée de Tervuren, 1971. » aragenda akagera ku moko cumi n’umunani ari yo : Ababanda, Abacyaba, Abega, Abenengwe, Abagesera, Abaha, Abakono, Abanyakarama, Abanyiginya, Abongera, Abashambo, Abashingo, Abasindi, Abasinga, Abasita, Abatsobe, Abungura, Abungura.

Reka rero turebe Amoko y’Abasangwabutaka ari nabo Bakonde aba banditsi uko ari batatu bahurizaho.

Amoko arindwi bahurizaho ni aya :

Abenengwe, Abasinga, Ababanda, Abongera, Abazigaba, Abagesera, Abacyaba.

Ndabona rero Amoko arindwi ariko Abagara Muzungu yita ubwoko nkaba numva ari inyito bakomora kuri Gakondo kabo ari yo Bugara, bakaba rero ari Abacyaba b’Abagara.

Mbaye mpagarariye kuri aya moko arindwi kugira ngo ndebe niba aza kugusha ku Bihugu Gakondo byayo.

Evariste Nsabimana

Musome inyandiko yose hano (impapuro 10) : Gakondo ndende

Rwanda : ministri Louise Mushikiwabo yariye iminwa

mushikiwaboBanyarwanda,  kuki  Leta  y’agatsiko  ka  FPR  niba  ifite  ibimenyetso  bifatika  itajyana  ubufransa  mu  nkiko  aho  guhora  ibwejagura  ngo  nibwemere  uruhare  rwabwo  muli  Jenoside ?

Ngarutse  ku  kiganiro  aherutse  kugirana  n’icyitwa  ‘Internationales ’;  Ministri  w’ububanyi  n’amahanga  w’u  Rwanda  Mme  Louise   Mushikiwabo  yariye  iminwa  aka  ya  ndirimbo  ngo  igifransa  kirakamye !,  akaba  akomeje  guhesha  isura  mbi  igihugu  cyacu  akoreshejwe  ibinyoma  aho  yumvikanishaga  ibisobanuro  non-values  mubyo  yabazwaga  naba  Internationales.

Uretse  amagambo  ye  y’ubwibone  no  kwishongora  nkuko  abisanganywe   atangaza   ko  ubufransa  buyobowe  na  Emmanuel  MACRON   avuga  ko  atazi  neza  amateka  yabaye  mu  Rwanda  atanagizemo  uruhare  mu  gihe  cya  Jenoside  yo  muli  Mata  1994  akwiye  kwemera  kwikorera  umutwaro  w’iyo  Jenoside  kubera  uruhare  igihugu  cye  cyayigizemo.

Uyu  mu  ministri  wacanganyikiwe  kubera  ibibazo  by’uruhuri  u  Rwanda  rufite  muli  iki  gihe  akomeza  avuga  ko  kuva  Prezida  MACRON  yatangira  kuyobora  ubufransa  nta  kimenyetso  aragaragaza  ko  igihugu  cye  gishobora  kuzemera  uruhare  cyagize  muli  Jenoside  yabaye  mu  Rwanda  1994  nkuko  SARKOZY  yasimbuye  yari  yagerageje  kwemera  uburangare  n’ubuhumyi  bya  Leta  y’ubufransa  muli  icyo gihe  akanabisabira   imbabazi  nubwo  uyu  Mushikiwabo  avuga  ko    zidahagije.

Ministri  Mushikiwabo  akomeza  yemeza  ko  abona  inzira  y’umubano  w’ubufransa  n’u  Rwanda  ikiri    ndende  ati  nubwo  muli  gouvernement  ya  Macron  cyangwa  mu nkoramutima  ze  ntawurimo  wagize  uruhare  muli  Jenoside  aliko  ntibivanaho  kuba  afite  mu  buyobozi  bwe  umugaba  mukuru  François  LECOINTRE   wari  umwe  mu  bakingiye  ikibaba  interahamwe  mu  gutuma  zihungira  mu  cyahoze  ari  Zaïre (voir  Opération  Turquoise).

Banyarwanda,  muriyumvira  namwe !  tuzakomeza  muri  ibi  kugeza  ryari  koko ?  ko  ibyabaye  byabaye….  kwemera  kw’abafransa  k’uruhare  rwabo  muli  Jenoside  y’abanyarwanda  bizatumalira  iki  nubwo  bwose  bigaragara  ko  budashobora  kubyemera ?  ndabona  ahubwo  ari  Mushikiwabo  na  Leta  avugira  bakomeza  kuturangaza  ngo  tudakomeza  gutera  ijisho  ku  ma  rapports  ashinja  iyi Leta  iyicarubozo  ku  banyarwanda  batavugarumwe  nayo  n’abandi  bose  baharanira  démocratie  y’igihugu  cyacu  banyuruzwa  umunsi  n’ijoro, kwigabiza  iby’abandi,  kugira  abenegihugu  impunzi, kurundira  abantu  muli  za  Gereza  reba  abayobozi  b’amashyaka   dont  celle  du  FDU-INKINGI  Mme  Victoire  Ingabire  Umuhoza  n’abarwanashyaka  be  batari  bake,  Déo  Mushayidi  wa  PDP  IMANZI  n’abandi  banyepolitiki  bazira  ibitekerezo  byabo.

MUSHIKIWABO  rero  va  ku  giti  dore  ku  muntu,  ureke  gukomeza  guhishira  intandaro  y’ibyago  byose  iki  gihugu  cyacu  cyaroshywemo  na  Leta  y’agatsiko  uvugira  igihe  ya  ndege  yahanurwaga. Kuvuga  indimi  ebyiri  byawe  rero  ntibivanaho  kuzana  démocratie  ibereye  abanyarwanda  bose.

Byanditswe   kuwa  01/11/2017,  na :
A.BEN  NTUYENABO,  KIGALI-RWANDA.

Rwanda: Padiri  Obald  Rugirangoga  ni intagondwa arangwa  n’ingengabitekerezo

ubald290911Ni  muli  iyi  minsi  ishize  aho  uyu  mupadiri  ubusanzwe  ubarizwa  muli  Diocese  ya  Cyangugu  aherutse  gutanga  ubutumwa  bugira  buti ‘’haracyari  abahutu  benshi  barimo  n’abapadiri  bagihumeka  Parmehutu !’’.  Abakristu  bumvise  ayo magambo  bahise  bagwa  mu  kantu !  bati  ese  ko  padiri  adusubije  irudubi  ashaka  kuzura  akaboze !

Padiri  Obald  Rugirangoga wari  umaze  kwamamara  mu  rwa  Gasabo  no  hanze  yarwo  kubera  amasengesho  ye  agera  mu  mitima  ya  bamwe  mu  bakristu  bagashobora  kumva  bakijijwe  indwara  cyangwa  ubumuga  bwababayeho  akarande  atangiye  gutandukira  agaragaza  ibitekerezo  nkibya  Jean  NDORIMANA   wahoze  ari  umupadiri  muli  kiliziya  gatolika  akaza  kugirana  ibibazo  nayo  akaba  yaraherutse   gutangariza  Jeune  afrique  ko  hari  abihayimana  bagize  uruhare muli  Jenoside  yakorewe  abatutsi  kugeza  na  nubu  bitasigiye  isomo  ko  na  nyuma  yayo  bakomeje  kugaragaza  ingengabitekerezo  yayo  aliko  ntibahanwe  kubera  bamwe  mu  bepiskopi  n’abapadiri  bakibakingira  ikibaba  bitewe  n’inyandiko bigeze  gusinya  mu mwaka  wa  1998  bahamya  ko  mu  Rwanda  habayeho  isubiranamo  ry’amoko  bise  double  Génocide !  Ndorimana  Jean  akaba  yarasabaga  ubuyobozi  bwa  kiliziya  gatolika  mu  Rwanda  by’umwihariko  gusaba  imbabazi  butitaye  kuri  Vatican.  Nguko !

Padiri  Obald  we  akomeza  avuga  ko  abatutsi  benshi  bahahamuwe  na  Parmehutu  ku  buryo  batinya  kugira  icyo  bavuga  ku  kibazo  cy’amoko  mu  gihe  abahutu  bamwe  bakiyibonamo  bityo  bigatera  ubwoba  budashira  abatutsi  noneho  ugasanga  bivangavanze  kandi  hagombye  kubaho  abantu  bari  free  imbere  y’Imana.  iyumvire  nawe !

Niyo  mpamvu  nsanga  Padiri Obald  nawe  mu  kwijandika  muli  politiki  bishobora  kuba  byarivanze  mu  mutwe  bitewe  n’amateka  yakuriyemo  akagira  nayo  atozwa   na  FPR  ifite  ibyo  ikurikiye kuko  mpamya  ko  uretse  bamwe  mu  bacurabwenge  ba  FPR  bo  hambere  barimo  ba  Sénateurs  Tite  Rutaremara,  Mugesera  Antoine  nta  rungano  muli iki  gihe  rwagusobanulira  icyo  aricyo  iyo  parmehutu  yigisha !

Banyarwanda,  none  se  umupadiri  uvuga  ko  akorera  Imana  n’abakristu  kuki  yagombye  kwita  bagenzi  be  abaparmehutu ?  nsanga   agomba  kumenya  mbere  ya  byose  ko  yaba  abahutu  cyangwa  abatutsi  harimo  intagondwa,  umenya  atanazi  ko  naba  Lunari  bagihari  babandi  bagifataho  umuhutu  nk’inzigo  kandi  ari  ikidashoboka.  None  se  Obald  arabona  aho  ibintu  bigana  bamwe  bavumira  Kagame  ku  gahera  kubera  ubwicanyi  amaze  gukorera  abanyarwanda , abandi  nabo  bati  interahamwe  z’abahutu  zatumazeho  abantu………wabifata  ute ?

Padi ! ubumwe  n’ubwiyunge  ni  ku  munwa!  biracyari  kure  nk’ukwezi  ku  ngoma  y’umwicanyi  Kagame!  nakugira  inama  yo  gukomeza  umurimo  mwiza  w’Imana  wo  gusengera  abaremerewe  kugirango  ahari  umwijima  hahinduke  umucyo.

Byanditswe  ku  16/09/2017,  na :
A.BEN  NTUYENABO,  KIGALI-RWANDA.

Kigali/Rwanda : Amatora ararangiye, n’agahenge karangiye, none P. Kagame ati : mukure umwanda w’abazunguzayi mu mugi

umuzunguzayiNi  kuri  uyu  wa  gatatu  taliki  ya  23/08/2017  habaye  ikiganiro  n’itangazamakuru  gihuje  abayobozi  300  bo  mu  nzego  zinyuranye  harimo  abayobozi  bashinzwe  umutekano  urwego  rwa  police  n’ingabo,  abo  mu  buyobozi  bw’ibanze  n’umujyi  wa  Kigali  aho  biyemeje  gukora  ibisa  n’ihohotera  rivanze  n’ivangura  baca  burundu  abazunguzajyi  mu  mugi  wa  Kigali.

Bwana  Nyamurinda  Pascal  umuyobozi  w’umugi  wa  Kigali  akaba  yaratangaje  ko  kudakoresha  ingufu  ku  bazunguzajyi  n’ababagulira   bituma  batubahiriza  amategeko   yashyizweho  kuva  2015  bikagaragazwa  n’imyitwarire  idahwitse   yabo  bityo  umujyi  wacu  ubusanzwe  uzwiho  kurangwa  n’isuku  n’umutekano  ukahononokera  bitewe  nabo.

Bwana  Nyamurinda  akaba  yakomeje  yemeza ko  kimwe  mu  byaranze  iyi  minsi  hagaragaye  akajagari   gakabije  kugeza  aho  abo  bazunguzajyi  bari  basigaye  batumva  ibyo  tubabwira  bagahitamo   guhangana   n’inzego   z’ubuyobozi   niz’umutekano,  ibyo  ntitugomba  kubirebera  ariyo  mpamvu  bigomba  guhagarara  burundu.  Ati  iyo  akajagari  nka  kariya  kagenda  gakura  turamutse  tubijenjekeye  kazavamo  ibindi  bibazo  by’umutekano  amazi  yararenze  inkombe.

Umuyobozi  w’umugi  wa  Kigali  yakomeje  atangaza  ko  izo  ngamba  zigiye  guhita  zishyirwa  mu  bikorwa  guhera  uyu  munsi  aho  abazunguzajyi  bose  bagiye  gufatwa  bagasubizwa   kw’ivuko  ryabo  ati   ntitwishingiye  abica  amategeko  kubera  ko  bahisemo  nabi  baza  kuzerera  mu  mujyi  kandi  ntacyo  bafite  bahakorera.

ACP  BADEGE  Theos  umuvugizi  wa  police  y’igihugu  wari  witabiriye  icyo kiganiro  yatangaje  ko  guhera  ubu  police  y’igihugu  igiye  gushyira  mu  bikorwa  icyo  cyemezo  ihashya  burundu  umuco  mubi  wari  utangiye  kwaduka  wo  gusuzugura  inzego  z’umutekano  ati  tugiye  kwongera  ingufu  mu  muhanda  kuko  dufite  ibikoresho  n’abapolisi  bahagije  kuruta  DASSO.

dasso abazubuzayioKubona Leta y’u Rwanda  guhita   ikoresha  imbaraga  za  gisirikare  cyangwa   za    police  ngo irereka  amahanga  ko  byose  ari  Smart   nsanga  atari   igisubizo  kirambye  hagombye  kubanza  kubaho  ubwenge  n’ubushishozi  hamenyekana  impamvu  nyayo  abo  bantu  bahunga  kw’ivuko  ryabo  bakaza  kwirunda  mu  mugi  noneho  hagafatwa  umwanzuro  nyawo  hatirengagijwe   imibereho  mibi  bashobora  kuba  babayeho  iyo  kw’ivuko  naho  ubundi  bitagenze  bityo  hazabaho  ibisikana  ry’imodoka   zibacyura  from  Kigali  nizindi  zibatunda  zibakuye  mu  cyaro   basubira  kuwuzunguzamo    nubwo  bwose  Nyamurinda  atekereza  ko  uzajya  agaruka  bazajya  bamusubizayo  kugeza  ubwo  arambiwe kuwugarukamo.

Tubibutse  ko  muli  abo  bazunguzajyi  bavugwa  higanjemo  cyane  n’abana  b’abakobwa  bahetse  impinja  birirwa  basabiriza  mu  mugi.

Bamwe  mu  basesenguzi  barabona  ari  ubundi  buryo  bwo  guhohotera  ikiremwa-muntu  mu  rwego   rw’ivangura  no  gutera  abaturage  ubwoba  aho  kubutera  umwanzi ! bityo  uwavuze  ati ‘‘ubwo  amatora  ya  Kagame  arangiye  n’agahenge  kararangiye’’  ntiyabeshye  pe!

 

Byanditswe  kuwa  24/08/2017, na:
A.BEN   NTUYENABO,  KIGALI-RWANDA.

Rwanda : Umuryango wa Cpt J.C. Ntirugiribambe urasaba LONI ibisobanuro kw’ishimutwa ry’uyu musilikari

ntirugiribambeNi  nyuma  y’imyaka  ibili yose  uhereye  muli  2015   uyu  musilikare  Cpt  Ntirugiribambe  aburiwe  irengero   aho  yari  atuye  I  Nairobi  muli  Kenya  abana   n’uwitwa   Sgt  Emile  Gafirita  nawe  washimuswe   n’abantu  bataramenyekana  mu gihe  yiteguraga  kujya  gutanga  ubuhamya  ku  bacamanza   b’abafransa  ku  byerekeye  umuntu  wahanuye  indege  yarimo  Prezida  Habyarimana  na  Ntaryamira  w’u  Burundi.

Uyu  sgt  Emile  Gafirita  bikaba  byaravuzwe  kenshi  ko  yaba  yarashimuswe  akanicwa  na  DMI  ya  Kagame   aliko  kugenza  magingo  aya  nta  kanunu  kiyo  dossier.

Kimwe  rero  n’uyu  Cpt  Ntirugiribambe, uyu  musilikare  wahoze  muli  EX-FAR  akaba  yari  azwiho  ubuhanga  dore  ko  yari  yaragiriwe  ikizere   n’umuryango  w’abibumbye  (ONU)  mu  gihe  abandi  bakoranye  nawe  muli  EX-FAR  barimo  bahigishwa  uruhindu,  uyu  musirikare  w’umupentecosti  akaba  yaranafite  ubunararibonye   mu  byerekeye  Military  analyst  intelligence   n’impamyabushobozi  mu  bya  gisirikare   -United  States  Army  Commander-  yari  yarakuye  muli  USA (Arkansas).

Byongeye  uyu  musirikare  akaba  yaranagaragaye  cyane  mu  kwita  ku mpunzi  z’abanyarwanda  bari  barahungiye  muli  Congo  aho  yageragezaga  kuzikiza  mu gihe   ingabo  z’inkotanyi  zazihigishaga  uruhindu,  bikaba  byaratumye  zimwe  zirokoka  amasasu  ya  APR-Kagame  mu  mashyamba  ya  Congo  nubwo  bwose  zananiwe  gutaha  kubera  umutekano  wazo.

Leta  y’agatsiko  ikaba  yaragiye  imutumaho  kenshi  ngo  agaruke  mu  gihugu  bakorane  aliko  ayibera  ibamba  arayihakanira . Ntibyarangiriye  aho  kuko  umuryango  mpuzamahanga  ONU  umaze  kubona  ukuntu  yagerageje  kwitangira  impunzi  wahise  umugirira  ikizere  umwohereza  kuwuhagaralira  mu  Rukiko  mpanabyaha  ku  Rwanda  rukorera  I  Arusha   nk’umushakashatsi  ku  ruhande  rw’abashinjwaga  ibyaha  bya  Jenoside  ku  buryo  yabaye  mu  manza  zitandukanye  atanga   n’ubuhamya   ku  basirikare  batari  bake  baburanijwe  n’urwo  Rukiko  ari  nako  agira  uruhare  mu  gutuma  bamwe  muri bo  bakurikiranwagaho  ibyaha  bya  Jenoside  barekurwa  abandi  bagahabwa  ibihano  kubera  ibyaha  bashinjwaga.

Nyuma  y’imyaka  2  rero  uwo  muryango  we  uri  kumwe  n’umwunganizi  wawo  mu  mategeko  ukaba  usaba  ibisobanuro  TPIR  n’umuryango  mpuzamahanga  ONU   ku irigiswa  ry’uyu  muvandimwe  wabo  kuko  aribo  yari  abereye  umukozi.

Hakurikijwe  ubusabe  bw’uyu  muryango  Icyumba  cy’urukiko  MICT  cyasigiwe   ububasha  na  TPIR  yacyuye  igihe  gitangaza  ko  ikifuzo  cy’umuryango  wa  Cpt  Ntirugiribambe  cyakiriwe  kandi  ko  hari  amategeko  y’urukiko  agenderwaho  mu  gukingira  abantu  nkaba.  Cpt  Ntirugiribambe  yaburiwe  irengero  mu  gihe  nanone  umuryango  mpuzamahanga  wa  ONU  wari  umaze  kumuhindulira  imirimo  ugiye  kumwohereza  kuwuhagaralira  mu  gihugu  cy’u  Burundi.

Hagati  aho  umushinjacyaha  John  Philpot  wahoze  aburanira  bamwe  mu  bashinjwa  ibyaha  bya  Jenoside  muli  TPIR  akaba  avuga  ko  amakuru  afite  kuri  Cpt  Ntirugiribambe  ashobora  kuba  akiriho  ariko  akaba  yarakorewe  iyicarubozo  yaranavunaguwe  amagufwa. !Nguko  Tubitege  amaso!

Banyarwanda  banyarwandakazi  biragaragara  ko  ntawe  uyoberwa  umwiciye,  uhereye  kuri  ubu  buhamya  bw’uyu  mushinjacyaha  John  Philpot  wemeza  ko  akiriho  aliko  akaba  ngo  yarakorewe  iyicarubozo  byongeye  akaba  yarabanaga  nuriya  witwa  Sgt  Emile  Gafirita  washimutiwe  iwe  agahita  anicwa  mu  gihe  yagombaga  gutanga  ubuhamya  ku  bacamanza   b’abafransa  ku  byerekeye  umuntu  wahanuye  indege  ya  Prezida  Habyarimana  ntawashidikanya  ko  izo  cases  zose   zari  manipulated  by  RPF-INKOTANYI  kimwe   n’abandi  benshi  bagiye  bashimutwa  cyangwa  bakicwa  muli ubwo  buryo!  Twabibutsa  nka  Minister  Seth  Sendashonga  wishwe  kuya  16/05/1998 ! icyo  gihe  Kenya  yacanye  umubano  n’u  Rwanda;  hari  kandi  Col. Patrick  Karegeya  wishwe  kuya  12/01/2014  aho  umwicanyi  we   ariwe  Paul  Kagame  yabyigambye  mu  giterane   cy’amasengesho  asoza  umwaka  muli  Serena  Hôtel   ya  Kigali  ahari  hateraniye  abayobozi  bakuru  b’igihugu , aho  muri  icyo  giterane  Prezida  Kagame  abajijwe   impamvu  ibitangazamakuru  byo  hanze  bikomeje  gushinja  ubuyobozi  bw’u  Rwanda  ubwo  bwicanyi, yasubije  ubwe  ko  nundi  nkawe  adakwiye  kureberwa ! nguko ! ni  ishyano  pe !…….ngabo  ba  Col.  Lizinde  Théoneste,  CEO   Turatsinze  wayoboraga  BRD  tutibagiwe  na  Général   Kayumba  Nyamwasa  wageragejwe  kwicwa  inshuro  3  zose  muli  South  Africa  aliko  Imana  igakinga  akaboko. Yewe  ntawabarondora!

Banyarwanda  banyarwandakazi  rero ,  mbona  ari  ngombwa  cyane  kujya  duhora  twibukiranya  amabi  yose  yakozwe   kandi  agikomeza   gukorwa  n’iyi  ngoma-mpotozi  ya  FPR-KAGAME   kugeza  magingo  aya  nkuko  nayo  iba  iticaye  ubusa  muguhora  ishaka  amayeri  yose  yo  gusibanganya  ibimenyetso.  Mugire  amahoro.

Byanditswe  ku wa  11/08/2017, na:
A.BEN  NTUYENABO,  KIGALI-RWANDA.