Rwanda: umwe mu rubyiruko rwo mu karere ka Gasabo yarabajije ati : « Uwahagaritse jenoside yakorewe abahutu we ni nde? »

kwibuka24Ni  kamwe  mu  dushya  twaranze  icyumweru  cyo  kuwa  07-13/04/2018  mu  kwibuka  Jenoside  yakorewe  abanyarwanda  ku nshuro  ya  24 aho  insanganyamatsiko  yayo  yagiraga  iti  : « Kwibuka  twiyubaka ».

Muli  ibyo  biganiro  byabereye  mu  murenge  wa  Gatsata  kuwa  09/04/2018 ho mu  Karere  ka  Gasabo  umugi  wa  Kigali ubwo  abaturage  b’imidugudu  itatu  ariyo  Busasamana, Muremera  na  Kamamana  bari  bateraniye  hamwe  mu  gukurikirana  ibiganiro  mu  kwibuka  Jenoside  yakorewe  abatutsi  umwe  mu  rubyiruko  utarivuze  amazina  ye  nyuma  yo  guhaguruka  yabajije  agira  ati « Ese  ko mutubwira ko  habaye  Jenoside  y’abatutsi  yonyine  yahagaritswe  n’ingabo  za  APR  zari  ziyobowe  na  Nyakubahwa  Kagame  Paul  kandi  tukaba  twumva  ko  hari  niyakorewe  ubwoko  bw’abahutu  yo  yaba  yarahagaritswe  na nde ? »

Bwana  NGOGA  (uyu  akaba  na  murumuna  wa  Ngarambe  François  SG  wa  FPR)  wari  uyoboye  ibiganiro  yasubije  ko  abavuga  Jenoside  ebyili  ari  bamwe  bakirangwa  n’ingengabitekerezo  ya  Jenoside  ko  nta  Jenoside  yakorewe  abahutu  yabayeho,  ati  ariyo  mpamvu  mu  gucyura  impunzi  zirenga  miliyoni  eshatu  z’abahutu  zari  zarahungiye  mucyitwaga  Zaire  zitozaga  kugaruka  gukomeza  gukora  Jenoside  mu  Rwanda  ntitwari  tubuze  amasasu  miliyoni  eshatu  buri  wese  irye  aliko  kubera  politike  nziza  ya  RPF  ntiyabikoze  kandi  yaranatsinze  urugamba  ahubwo  igahitamo  no  kuvanga  zimwe  mu ngabo  zatsinzwe  niza  APR  bamwe  mubo  barwanaga. Yakomeje  avuga  ko  abo  batarava  ku  izima  ngo  bamanike  amaboko  bumve  ko  batsinzwe  yabagira  inama  yo  kwemera  kunywa  umuti  nubwo  ushalira  kuko  hari  na  bagenzi  babo  bawunyoye  bakaba  baganje !  ati ikindi  abo  nibo  batwitaga  inyenzi  zifite  imirizo  n’ibindi  ati  aliko  ndabamenyesha  ko  inyenzi  batwitaga  atari  twa  dusimba  tugendagenda  hasi  twihisha  nkuko  babivuga  ahubwo  bisobanura  bitya  mu  magambo  arambuye :  i : ingabo,  nye : nyemeramihigo, nzi : z’ingenzi, naho  ngo  Inkotanyi  zikaba  zari  ingabo  z’umwami  Ruganzu  akaba aribyo  bisobanura  inyenzi-nkotanyi.

Bwana  NGOGA  yakomeje  agereranya  amacakubiri  bazaniwe  n’abazungu  b’abakoloni  abashyira  mu  byiciro  bitatu  bigizwe  n’inyuguti  za  M  eshatu  arizo:
M1 : Mission (misiyoni )
M2 : Militaire (imbunda)
M3 : Marchand (umucuruzi)

Ati  iyo  niyo ntwaro  abo  bakoloni  bitwaje  batubeshya  mu  kutuvangura  ngaho  ngo  batuzaniye  amajyambere  n’ijambo  ry’Imana  aho  umwe  yatwumvishaga  ko  hari  indi  Mana  itari  Lyangombe  tukakira  ibyo  adutamitse  tugakunda  tukemera ,  umucuruzi  nawe  ati  mukore  mutya  mukunde  muhabwe  imyenda  yo  kwambara  kandi  buri  wese  agashyirwa  mu  kiciro  runaka  yaba  umuhutu  cyangwa  umututsi  kandi  bose  bakaba  baherekejwe  n’imbunda ….nguko!

Banyarwanda  ibi  biganiro  byavugiwemo  byinshi  bitaganisha  ku  bwiyunge  bw’abanyarwanda  ahubwo  nta  kindi  kitari  ugukomeza  kubiba  amateka  acuritse  hagati  y’abahutu  n’abatutsi  bikorwa  n’agatsiko  kari ku  butegetsi  kugirango  gakomeze  kigarulire  imitima  yabo. Tubibutse  ko  CNLG  ariyo  yitangiye  mu  guhugura  abari  babikuriye  bagera  ku  bihumbi  20 ku  midugudu  yo  mu  gihugu  hose.

Bwana  NGOGA  yakomeje  avuga  ko  abagenda  bitiranya  indege  na  Jenoside  yakorewe  abatutsi  ko  ntaho  bihuriye  kuko  yo  yateguwe  n’abaparmehutu  kuva  1959  barimo  ku  ikubitiro  Bwana  Habyarimana  Joseph  Gitera  wari  warashyizeho  amategeko  icumi  y’abahutu  harimo  iryavugaga  ko  umututsi  ari  nk’igisebe  cy’umufunzo ! ati  naho  kwitiranya  indege  keretse  niba  Prezida  Habyarimana  yari  Prezida  w’abahutu  gusa !

Ibindi  byiyumviro  ni  ukuntu  aba  bayobozi  b’imidugudu  bari  bafite  breafing  kuburyo  nabo  bagiye  bunganira  aliko  ugasanga  badasobanukiwe  batazi  ibyo  barimo  urugero   hari  umwe  uyobora  umudugudu  wa  Buremera  muli  imwe  twavuze  haruguru  wagize  ati :  » baturage !  muli  twese  ntawe  iyi  ntambara  itakozeho  ati  aliko  urwishigishiye  ararusoma !  ati  ntimubona  bariya  bahutu  bamaze  gukora  jenoside  bagahungira  muli  Zaire ukuntu  hafi  ya  bose  bishwe  na  Macinya  na  Choléra !  ati  nta  gushidikanya  ko  baruta  umubare  w’abatutsi  bazize  Jenoside !  iyumvire  nawe !  mugenzi  we  nawe  ati  rwose  igihugu  cyarahahombeye  cyane  pe!  iyo  usubije  amaso  inyuma  ugatekereza  ku  basore  b’intarumikwa  z’interahamwe  ukuntu  bagendaga  ku  mapine  y’imodoka  ati  muli  ibihe  bya  none  igihugu  kiba  gifite  abakomando bakomeye ! »  nimwiyumvire!

Bwana  NGOGA  wari  uyoboye  ibiganiro  mu  gusoza  yanze  kurangiza  adashimagije  ingoma  yamukamiye  cyane  cyane  umukuru  wayo  Pahulo  Kagame  avuga ko kuva  acikishije  amashuri  ubwo  yigaga  muli  Amerika  atari  yanze  kuyakomeza  aho  yari  buzabe  n’imwe  mu  ngabo  zikomeye  z’Amerika  aliko  akagaruka  igitaraganya mu ntambara  yo  kubohora  igihugu  asize  umwana  w’uruhinja  yaramaze kwibaruka  aho  benshi  mu  ngabo  zatangije  urugamba  zari zimaze gushirira  ku  rugamba  akanarwitangira  kugeza  ahagaritse  Jenoside  yakorerwaga  abatutsi !  ati  rwose  ntawabona  icyo amushimira ati  jyewe  ndi  umukatolika  aliko  mufata  nk’umukiza  Imana  yatwoherereje ! ati kuba  muvuga ntya  si  uko  yarwaniraga  abatutsi  bonyine  kuko  mubo  bari  bafatanije  urugamba  murazi ko  harimo  n’abahutu  nka  Col. Kanyarengwe,  capt.  Muvunanyambo, Col. Biseruka, Col. Lizinde  n’abandi…. nguko!

Banyarwanda  ntawarondora  byose,  gusa  abafite  ibyo  bavugiraho muli iki  gihe ntawababuza  kuduhira!  uretse  abo  bahutu  avuga  bafatanije  urugamba  na  Pahulo  Kagame  se  abatutsi  bo  barufatanije  barihe ? bose  ntihasigaye  ngerere  abandi  barakwiye  imishwaro ! ngayo  amateka  ya  FPR-INKOTANYI  umunyarwanda  wese  ushyira  mu  gaciro  yagombye  gufata  nk’amahano  masa  atazuyaje.

Byanditswe  ku wa  15/04/2018,  na:
A.BEN  NTUYENABO,  KIGALI-RWANDA.

 

Rwanda : Muri Gatsibo, abahinzi bakomeje kwamburwa amasambu mu buriganya

gatsiboNkuko bisanzwe bizwi ko mu Rwanda umuntu utabyumva kimwe na FPR agomba kunyagwa ibye ku ngufu, noneho ni agahomamunwa.

Mu ntara y’iburasirazuba, mu karere ka Gatsibo, mu murenge wa Rwimbogo, mu tugari twa Nyamatete na Rwikiniro.abaturage bararira ayo kwarika, kuko banyanzwe amasambu n’amazu byabo ku ngufu bitwaje ngo baguze mu mafamu (farm) ahantu hagenewe ubworozi.

Abo baturage baguze n’umugabo witwa NDIRIMA James na SESONGA (ntitwabashije kumenya irindi zina) abenshi muri abo baturage bamazemo imyaka irenga 10, none ubu FPR irimo kubirukana ngo nibave mu mafamu (farm) y’aborozi kandi banyiraho aribo bahabagurishije.

Ikibazo ni iki: ese abahabagurishije nibo bazahasubirana cyangwa ni abandi bazahaha? Nkuko bisanzwe bizwi aya ni amwe mu manyanga FPR ikoresha iyo ishaka kunyaga umuntu. Ibintu nkibi bikunda kuba mu turere twa Gatsibo na Nyagatare, ndetse mu myaka ishize i Nyagatare bimuye imiryango 110 yose irangara, ariko ikibabaje aho babimuye bavuga ko ari mu mafamu y’inka, bari bafitemo intoki n’amazu n’indi mirima byose na nubu birimo ahubwo babikoze neza cyane. Mu by’ukuri rero ni ubujura gusa buba bugamijwe nta kindi.

Aba baturage b’i Gatsibo rero baratabaza nubwo badafite uwo batakira kuko uwo batakira ariwe ubarenganya. Barashaka kubasubiza udufaranga tw’intica ntikize ariko abo baturage barayanze, ubu inzego zibanze na polisi zirimo kubatera ubwoba ngo bazabafunga nibindi.

Kuko nk’umuntu wahaguze mu myaka 10 ishize hegitari yayiguraga amafaranga atarenze 800.000 RF none ubu hegitari iragura 3.000.000 RF y’u Rwanda, ubwo rero umuntu arareba icyo ari bumaze 800.000 RF kikamuyobera.

Ngayo nguko.

J-Jules Rugero
Gatsibo-Rwanda

 

 

Rwanda:Leta ya FPR igiye gushyiraho umusoro mushyashya w’ubukode ku nzu zo guturamo, iz’ubucuruzi niz’inganda.

Convention center

Mu gihe  abanyarwanda  batari  bake  binubira  imisoro  y’urudaca  igamije  kubacuza  utwabo yinjizwa  mu  mifuka  y’abagize  Leta  y’agatsiko  ka  FPR-INKOTANYI, kwambura  ubutaka abaturage  ari  nako  ibarandulira  imyaka  abandi  nabo  ngo  ntibakwiye  guhinga  ibyo  bishakiye mu  mirima  yabo  bitajyanye  na  gahunda  ya  gouvernement  ubundi  ngo hagenewe  ibikorwa-remezo ;  ni  muli  urwo  rwego  kuwa  06/04/2018  mu  mpera  z’icyumweru  gishize  mu  nteko nshingamategeko  y’u  Rwanda  habereye  impaka  mu  badepite  bagize  commission  ya  politike n’ubukungu   ubwo  bahabwaga   ibisobanuro  n’intumwa  za  gouvernement  ku  byerekeranye n’uwo  mushinga  zikaba  zari  zigizwe  na  Ministri  Gatete  w’igenamigambi  atarahindurirwa imirimo, Richard  Tumusabe  w’ikigo  k’igihugu  gishinzwe  imisoro  n’amahöro  bakaba barasobanuriye  abadepite  ko  uwo  mushinga  mushya  w’ubukode  ku  nzu  zo  guturamo, iz’ubucuruzi  niz’inganda  atari  umwihariko  w’u  Rwanda  ko  ahubwo  no mu bindi  bihugu by’amahanga  ubarizwayo  kandi  ko  u  Rwanda  nk’igihugu  gito  ku  isi  ugereranije  n’ibindi  nta wundi  mutungo  w’ibanze  rufite  uretse  ubutaka  n’ibiwubarizwaho. Nguko!

 

Mu  gusobanurirwa  abadepite  byagaragaye  ko  babigizeho  impungenge  ubwo  babazaga Ministri  Gatete  niba  bitazabera  abaturage  umugogo  bikaba  byabyara  amakimbirane  bati  dore ko  abaturage  bananiwe  no  gutanga  umusoro  usanzwe  w’ubutaka ?  Ministri  Gatete  yasubije ko  nubwo  haba  hari  abaturage  bigometse  ku  misoro  isanzwe  cyangwa  bayibuze    bitavanaho kuba  hashyirwaho  indi  misoro  hakurikijwe  amategeko !  ati  nta  gihugu  kidaca  imisoro  kandi nta  n’ibyubusa  bihari  twese  tugomba  gosora !  ngaho  rero !

 

Ministri  Gatete  yakomeje  avuga  ko  uwo  musoro  mushya  uzafata  imugongo  iterambere ry’igihugu  harebwa  cyane  cyane  umusoro  ku mazu  y’ubucuruzi  afite  agaciro  kari  hejuru  ya Miliyoni  30  kuko  azajya  asoreshwa  hafi  110/100%  bivuga  ko  zizasoreshwa  agaciro  kayo havanywemo  izo  miliyoni  30. Ati  naho  inzu  ziri  munsi  ya  miliyoni  30  zikazajya  zisoreshwa hakurikijwe  agaciro  k’inzu  mu  ibarura  rizakorwa  n’ikigo  cy’igihugu  gishinzwe  ibarurishamibare.

 

Uwo  mubonano  ukaba  warasubitswe  mu  gihe  abadepite  n’abahagaraliye  guvernement bumvikanyeko  umusoro  ku  nzu  zo  guturamo  by’umwihariko  uzabanza  gushyirwa  ku  0.5% ukazajya  kuri  1%  nyuma  y’imyaka  4.

 

Banyarwanda  rero  muribonera ko  ntacyo  tutabwirwa ! jye  ndabona  ya  mavuta  y’inka  Pahulo Kagame  aherutse  gucaho  umugani  avuga  ko  utayakandira  mu  kiganza  ngo  uyaherane  abure aho  anyura  ari  twebwe  abanyarwanda  yashakaga  kwigirizaho  nkana  nubwo tutumvaga  ibyo atubwira  ahubwo  tukamukomera  amashyi twishimye  ko twakiriye  impanuro  z’umubyeyi ! mbega akaga !  ngaho  rero  niduhaguruke  dushake  aho  dupfumurira  ha  hagati  y’intoke  ze  naho ubundi  araduheranye, aratunize  impande  zose  haba  amajyaruguru  amajyepfo  iburasirazuba cg  iburengerazuba.

Byanditswe  ku wa  10/04/2018, na :
A.BEN  NTUYENABO,  KIGALI-RWANDA.

Rwanda: Prezida Pahulo Kagame yiyambaje abayobozi b’inzego z’ibanze mu guhangana n’abashaka gukomanyiriza u Rwanda

Kagame_PMu  mwiherero  w’abayobozi  bose  b’inzego  z’ibanze  mu  gihugu  hose  wabaye kuri  28 kugeza kuri 30  werurwe  2018  mu  nsanganyamatsiko  igira  iti « Imiyoborere  mpinduramatwara  ishingiye  ku  muturage »  ukaba warafunguwe  na  Prezida  Kagame, mw’ ijambo  rye  yabagejejeho  nkuko  akunze  kuryita  impanuro  yakomoje  uko igihugu  kibanye  n’amahanga !  ati  iyo  umuntu  atakwifuriza  kubaho  aramutse  agufungiye  amazi  kabe  naho  yayubakira  urukuta  rukomeye  rute  ntiwabura  aho  utoborera  ngo  ugere  kuri  ya  mazi  ati  aliko  inzira  nziza   akaba  ari  ugutekereza  cyane  uburyo  wahanga  ayawe  wacukura  umwobo  ukayakura  ikuzimu  cyangwa  urëka  ayo  ku nzu  uzifashisha  kugeza  ikindi  gihe  cy’imvura  n’ibindi……bitavuga  ko  umuntu  yaguhima  ukaba  wakwiyahura ahubwo  bigomba  kuguha  imbaraga  no  gutekereza  cyane  ushaka  igisubizo.

Prezida  Kagame  yakomeje  avuga  ko  mu minsi  ishize  hari  umuntu  wamubwiye  ko bagiye  gukumira  igihugu  cy’u  Rwanda  ku  buryo  bakizenguruka haba  amajyepfo, amajyaruguru,  uburasirazuba  ndetse  n’uburengarazuba   hakavuka  inzara  tukaryana  ntaho  dusohokera  mbese  bakatuniga  ati  aliko  ibyo  ntibishoboka  ati  urugero  uzafate  amavuta  y’inka  mu  kiganza  uyakande  uzabona  ko  havamo  amazi  anyuze  hagati  y’intoki  ati  natwe  rero  nuko  tugomba  kubigenza  kuko muri mwese  ntawe  utabona  ibibazo  igihugu  gifite  ati  niyo  mpamvu  buri  wese  asabwa  kuzuza  inshingano  ze  ubutaruhuka  yirinda  ruswa  n’ibiyikomokaho  kugirango  tudatanga  icyuho  kuri  wa  wundi  ugambiriye  kudukanda  ngo  tutinyagambura  maze  dupfe.

Prezida  Kagame yasabye abo  bayobozi  kujya  bakemura  ibibazo bashoboye  ku  buryo  bwihuse  bitaraba  byinshi  cyangwa  ngo bibande  ku  bibatwara  amezi  n’imyaka  nta  gisubizo  bitari  no  mu  nyungu  z’igihugu  kandi  hari  ibyo  bakabanje  gukemura  vuba  biboroheye  ati  ariyo mpamvu  hari  ibihora  bigaruka  mu  manama  menshi  nkaya. Yakomeje  abahanulira ko  kubaho  kwabo  ari  iki  gihe  ko  bagomba  kwima  amatwi  abababwira  ko  umunezero  wabo  uri  imbere  hazaza  ati  kuko  abo  bajya mu  matwi  y’abandi  babashuka  ko  bagomba  kwihutisha  ibintu hari  ubwo  bashaka  ubajya  imbere  bakabura  n’umwe !  nguko.

Banyarwanda  rero  akaba  nta  gushidikanya  kugihari  muriyumvira  uyu  mugabo  Pahulo  ko  akenshi  impanuro  ze  ari  impungenge  aterwa  nabo  batavuga- rumwe  mu  miyoborere  y’igihugu  cyacu  ariyo mpamvu  yibanda  ku  iterambere  ryihuse  ategekesha  igitugu  gikabije  nkaho  aricyo  kibazo  nyamukuru  abanyarwanda  dufite !  ntidukeneye  kubaho  nka  kimwe  abanyaburayi  bise ‘’  la  culture  du  micro-onde ‘’ kuko  nta musaruro  urambye  twabyungukiramo  kdi  iyihuse  yabyaye  ikiboze.

Byanditswe  ku wa  02/04/2018, na :
A.BEN  NTUYENABO,  KIGALI-RWANDA.

Rwanda: Birabe ibyuya! Muri Minijust hashyizweho urwego rw’iperereza ruzajya rukoresha intwaro aho bibaye ngombwa.

Kuri 22/02/2018, Polisi y'u Rwanda yarashe impunzi za Kiziba

Kuri 22/02/2018, Polisi y’u Rwanda yarashe impunzi za Kiziba

Uretse  inzego  z’iperereza  DMI  na  CID  zari  zimenyerewe  mu  gukulikirana  inzirakarengane  no  kuzinyoroza; Ministri  w’ubutabera  Bwana  Busingye  John  abifashijwemo  n’umunyamabanga  wa  Leta  ushinzwe  itegeko  nshinga  n’andi  mategeko  ya  Leta  ya  FPR  Me  Evode  Uwizeyimana;  kuri  27/03/2018  basobanuriye  inteko  ya  Sénat  y’u  Rwanda  iby’ishyirwaho  by’urwego  rushya  rw’igihugu  rushinzwe  iperereza  no  kugenza  ibyaha  hifashishijwe  ikoranabuhanga  arirwo  Rwanda  Investigation  Bureau (RIB),  rukazatangira  gukora  mu  minsi  ya  vuba. Me  Evode  akaba  yemeza  ko  urwo  rwego  RIP  rushya  ruzajya  rukora  nka  FBI  yo  muli  USA  ati  nubwo  ubushobozi  buzaba  butandukanye.

Ministri  Busingye  we  akaba  yabwiye  inteko  ya  Sénat  ko  hamaze  kugezwa  kuli  za  stations  de  police  zose  mu gihugu  ikoranabuhanga IECMS (Integrated  electronic  case  management  system )  rizatuma  inzego  zose  z’ubutabera  zisangira  amakuru  n’ibikorwa  mu  kugenza  ibyaha  hamwe  na  ruliya  rwego  RIB/RWANDA. Yakomeje  asobanura  ko ruliya  rwego  rushya  rurimo  kwiyubaka  ku  buryo  bwihuta  cyane  mu  gihe  akazi  karwo  kazaba  ahanini  ari  ubugenzacyaha,  ruzaba  rufite  kandi  ububasha  bwo  gukora  iperereza  rigamije  kuburizamo  ibyaha  biriho  bikorwa  n’abantu  bagamije  guhungabanya  umudendezo  w’igihugu  yaba  kumwenegihugu  cg  umunyamahanga ku  buryo  ukekwaho  icyaha  wese  azajya  afatwa. Akaba  yaboneyeho  no  gutangariza  inteko  ya Sénat  ko hagiye  kujya  hakoreshwa  n’akuma  kazwi  nka  ‘’  Ankle  monitor/surveillance  éléctronique, gakunze  gukoreshwa  n’inzego  z’ubutabera  mu  bihugu  byateye  imbere  kakazajya  kifashishwa  mukwambika  umuntu  ukekwaho  icyaha  cg  cyamuhamye  kugirango  adashobora  kurenga  zone  runaka  abujijwe  kuko  kazajya  gasakuza  cyane  bityo  agashobora  gufatwa, nguko!

Ministri  Busingye  yakomeje  asobanulira  inteko  ya  Sénat  ko  urwo  rwego  rushya  RIP  rufite  ububasha  bwo  gufunga  ahantu  runaka  (Zone )  mu  gihe  harimo  gukorwaho  iperereza  no  kubuza  abantu  kuhinjira; gushyira  bariyeri  mu  muhanda  hagamijwe  kurinda  umutekano  no  gukoresha  intwaro  bibaye  ngombwa.

Banyarwanda  rero  nsanga  ntako  Leta  ya  FPR  idakora  ngo  ibuze  amahwemo  abanyarwanda  aliko  bikanga  bikananirana  kuko  ntiyabamara  bityo  bikagaragara  ko  nubundi  abo  izajya  ishyira  muli  iyo  informatic  system  IECMS/RIP  ari  abo  izajya  iba  yagambiriye  uretse  ko  hari  nabatazayinjizwamo  tutazajya  tumenya  irengero  ryabo  nkuko  bimenyerewe. Tubitege  amaso!

 Byanditswe  ku  wa  02/04/2018, na :
A.BEN  NTUYENABO,  KIGALI-RWANDA.  

 

Rwanda: ibihe by’icyunamo biregereje none indi mirambo yatangiye kuboneka

photo wikipédia

photo wikipédia

Mu  gihe  umwaka  ushize  ubuyobozi  bw’umurenge  wa  Gatsata  mu  Karere  ka  Gasabo  bwavugaga  ko  hakurikijwe  amakuru  yagiye  atangwa n’abacitse  ku  icumu  rya  Jenoside  muli  uwo  murenge  nta  murambo  n’umwe  usigaye  utarashyingurwa  mu  cyubahiro; ni  mu  ntangiriro  z’uku  kwezi  kwa  Werurwe  2018  mu  Murenge  wa  Gatsata , akagari  ka  Karuruma , umudugudu  wa  Kizigenza  hafi  y’ibigega  bya  Essence  hamaze  kuvumburwa  icyobo  basanzemo  imibiri  y’abantu  bagera  kuri  25  nanubu  bataramenyekana  bivugwa  ko  ari  abatutsi  bishwe  n’interahamwe  muli  Jenoside  yo muli  Mata  1994,  kikaba  cyararatahuwe  n’umupagasi  wari  wahawe  ikiraka  cyo  gucukura  W.C   aho  hantu, iyo  mibiri  ikaba  yarasanganywe  indangamuntu  mu byangombwa  byayo  zari  zigifunitse  mu  dusachets  nkuko  byemezwa  n’ubuyobozi  na  police  ku  buryo  twashatse  kumenya  ba  nyirazo  neza  ngo  turebe  abo  bantu  abaribo  neza  aliko  ubuyobozi  ntibushake  kuzerekana.

Andi  makuru  y’abaturanyi  baturiye  icyo  cyobo  bativuze  kubera  umutekano  wabo  bo  baremeza  ko  iyo  mibiri  atari  iy’abatutsi  bazize  Jenoside  ahubwo  ko  ari  abaturage  bananiwe  guhunga  rugikubita  ubwo  ingabo  za  APR  zari zimaze  gufata  Gatsata  akaba  arizo zabasogose  dore  ko  kuva  taliki  ya  12/04/1994 abatuye  mu  Gatsata  benshi  bari  bamaze  guhunga  berekeza  iya  Nyabugogo  bakomeza  Gitarama  n’ahandi uko  izo  ngabo  z’inkotanyi  zagendaga  zihigarulira  aliko  nako  zihacukura  ibyobo zarundagamo  abo  zisanze  bose  bagihumeka.

Abo  baturanyi  bakomeza  bemeza  ko  mbere  yuko  bahunga  Gatsata  ku  mataliki  ya  10  na  11/04/1994  bari  basize  bashyinguye  imirambo  y’abatutsi  bose  bari  bishwe  mu  gihe  cy’umunsi  umwe  hifashishijwe  ubuyobozi  bwariho  icyo  gihe  kandi  ko  ntabashyinguwe  mu  mva  imwe  barenga  babili  dore  ko  batari  na  benshi  kubera  ko  ubwicanyi  mu  Gatsata  ahanini  bwakozwe  nabari  abajeppe  mu  gihe  cy’iminsi  ibili  gusa  mbere  yuko  APR  ihafata  nkuko  bivugwa.

Kuri  uyu  wa  kabili  rero  taliki  ya  13/03/2018  akaba  aribwo  iyo  mibiri  yatunganijwe (kwozwa)  itegereje  kuzashyingurwa  mu  gihe  cy’icyunamo, hagati  aho  nkuko  nabivugaga  ko  hatajya  habura  inzirakarengane  zibyitirirwa  bamwe  mu  baturage  naganiriye  nabo  abitwa  Ntaganda,  Kalisa  n’abandi…  bari  barafungiwe  Jenoside  aliko  bakaza  kurekurwa  bakaba  bari  mu  mazi  abira  bateganyirizwa   gusubira  mu  bihome,  bashinjwa  ko  batigeze  batanga  amakuru  yose  kugeza  ubwo  hatahuwe  indi  mibiri,  ubuyobozi  bw’umurenge  n’ubushinjacyaha  bwa  police  bukaba  bubarindishije  ijisho  kugeza  igihe  iyo  mibiri  izashyingurirwa  mu  minsi  yagenewe  icyunamo  no  kuzitabira  uwo  muhango  bose.  Baturage  rero musenge  cyane  birabe  ibyuya  ntibibe  amaraso !

Byanditswe  ku  wa  26/03/2018,  na :
A.BEN  NTUYENABO,  KIGALI-RWANDA.

 

Rwanda: Padiri Wellars Uwamungu nahitemo, amese kamwe

Uwamungu wellarsBanyarwanda  bakristu  bavandimwe ,  nubwo  tuvuga  ngo  umukobwa  aba  umwe  agatukisha  bose  aliko  ntibyari  bisanzwe  cyangwa  bikwiye  ko  kwiyandarika  k’umupadiri  wa  Kiliziya  gatolika  imwe  kandi  itunganye  yagwiririrwa  n’amahano  mu  muryango  mugari  w’Imana  twemera  twese  nk’abayoboke !

Nkuko  biherutse  gutangazwa  n’ibinyamakuru   bimwe  na  bimwe  byo  mu  Rwanda,  Padiri  Wellars  UWAMUNGU  wari  usanzwe  yungirije  Abbé   Gallican  NDAYISABA   Econome  Général  wa  Archidiocѐse  ya  Kigali  yaherutse  gufatirwa  ibyemezo  yoherezwa  muli  Paroisse  ya  Ruli  mu  buryo  butunguranye  imwe  muli  za  Paroisse  zigize  Diocѐse  ya  Kigali  aho  yashinzwe  ubuyobozi ,  amategeko  n’umutungo  w’ishuri  rikuru  ry’abaforomokazi  rya  Ruli  rigengwa  na   Kiliziya  Gatolika  biturutse  ku  myitwatire  ye  idahwitse  yo  kwanduza  isura  ya  Archidiocѐse  ya  Kigali  na  Kiliziya  muli  rusange.

Ubwo  uyu  yarakimara  kuvanwa  muli  Paroisse  Shyorongi   mu  mwaka  wa  2008  akazanwa  ku  cyicaro  gikuru  cya  Diocѐse  ya  Kigali  muli  St.  Paul  yahise  agirirwa  ikizere  n’umushumba  w’Imana  Wera  Nyiricyubahiro   Mgr  Thaddée   NTIHINYURWA   amugira  Econome  Général  wungirije  aliko  ibyo  yashinzwe  sibyo  yakoze  ahubwo  yabaye  nka  ya  hene  ica  ikiziriko  ikiroha  mu  myaka  y’abandi  n’ibindi   sinakubwira…..

Kubera   ingeso  zo  hanze  aha  zidasanzwe  zigaragara  ku  bihayimana  ba  Kiliziya  Gatolika  uretse  abambari  ba  Leta  y’agatsiko  gusa,  uyu  mupadiri  mu  gushaka  indamu  n’irari  ry’abagore  yarabanje  afunga  iduka  Kimenyabose    ku  izina  rya  Magasin  d’alimentation  de  l’économat  général  de  Kigali ,  yirukana  abakozi  bose  nta  nteguza,  ntiyatinye  no  gusezerera   abahasaziye  nibura  ngo  bagere  kuri  Pension,  nk’umupadiri  ngo  abe  yakwibaza  ko  ari  ukabarangiriza  ubuzima  nabi  ahubwo  yihutiye  kuyikodesha   n’umuntu  ku  giti  cye  wagombaga  kumuha  indonke  zitubutse  kugirango  atunganirwe  bityo  iyo  miryango  yose  itaha  amara  masa  mu  buryo  butunguranye  dore  ko  iyo  alimentation  yari  isigaye  yifitiye  na  Boulangerie  yayo  ku buryo  uwashakaga  umugati  mwiza   pain  français,  coupé,  sanduich   n’ibindi…  nta  handi  yabarizaga .

Nyuma  y’ibyo   Padiri  Wellars  UWAMUNGU   yarongeye  agira  atya  aba  asezeranije  umusore  witwa  NDAGIJE   n’umukobwa  witwa  JEANNE   yakoreshaga  muli  St.Paul  naho  ubwo  uwo  mukobwa  akaba  yari  asanzwe  aryamana  nawe  ndetse  afite  n’inda  ye  aliko  nyamusore  ntabimenye, igihe  gito  bamaze   gusezerana   ya  nda  iba  itamaje  nyamukobwa  umusore  arabikeka  aliko  agerageza  kubyihanganira,  igihe  cyo  kubyara   kigeze  umusore  aherekeza  umukobwa  kwa  muganga  bagezeyo  umukobwa  niko  kumubwira  ati  noneho  ube  usubiye  imuhira  nimara  kubyara  ndaguhamagara  umusore  asubira  imuhira  ategereza  ko  umugore  yamuhamagara  araheba, niko  kwigirayo  asanga  igitanda  yamusizeho  ntawuhari    agerageza  kumwihamagalira  undi  yanga  kumwitaba !  nyuma  bigeze  ku  mugoroba  nyamugore  aramuhamagara   ati  erega  nabyaye  aliko  singaruka  iwawe !  naho  nyamukobwa  yamaze  kubyara  ataha  mu  nzu  shya  ya  Padiri  Wellars  yujuje  ku  Gisozi   bigaragara  ko  iyo  mipango  yose  yakozwe  na  Padiri  Wellars  UWAMUNGU  yiba  umugore  w’abandi  kugeza  naho  amushyira  mu  nzu  ye  yiyibagije  ko  yari  yarabakoreyeho  imihango  y’isezerano  ryo  gushyingirwa. Ngayo !  umusore  yaguye  mu  kantu  biramuyobera  na  nubu  yabuze  icyo  yongeraho  dore  ko  yari  n’umwe  mu  bakozi  b’abashoferi  be.

Ikindi  ni  uko  kubera  ayo  marorerwa  yose  yiroshyemo  nkuko  tubikesha  umwe  mu  bakontabure   ba  Archidiiocѐse   uyu  mupadiri  akaba  yaragiye  yakira  n’amafranga  ya  Archidiocѐse  ku  mitungo  y’ubukode  akishyirira  mu  mufuka  ari nayo  yubakishagamo  ayo  mazu   no  gukoresha  muli  izo  ngeso  mbi  zose  zidakwiriye  umupadiri  wa  Kiliziya  Gatolika.

Banyarwanda  ,  bashumba  b’Imana  muturagiriye  abakristu  murabe  maso  bya  birura  hanze  aha  bidakomeza  kutwihishamo  dore  ko  ntawamenya  ikiba  kibyihishe  inyuma  nkuko  ahandi  byabaye  icyorezo.

 

Byanditswe  ku  wa   02/02/2018, na :

A.BEN  NTUYENABO,  KIGALI-RWANDA.

 

Rwanda : Gahunda yo kurasa abagororwa irakomeje

Bamusohoye yambaye imyambaro ye ngo bavuge ko yari yuriye igipangu agiye gutoroka bakamurasa. Iteknika riragwira!

Bamusohoye yambaye imyambaro ye ngo bavuge ko yari yuriye igipangu agiye gutoroka bakamurasa. Iteknika riragwira!

Inkuru y’akababaro n’iraswa ry’umugorogwa muri gereza ya nyanza, witwa Jotham Nsengiyumva. Hari saa moya na 20′ mw’ijoro ryo kuwa 28-29/01/2018 ubwo humvikanye urufaya rw’amasasu ahagana mu kibuga cy’umupira inyuma y’inyubako cyangwa igipangu cya Romeo wing na Delta wing (ibamo imfungwa z’abavuye Sierra Leone, Arusha boherejwe na lonu, abayisiramu 38  bafunzwe 2016, na Nsengiyumva Jotham (wishwe) na col Gaheza.

Amakuru dufite  ni uko uwo mugororwa yasohowe aho yabaga akajyanwa ku kibuga  cy’ umupira. Mbere yuko araswa habanje kuza imodoka ya director wa gereza sp John Mukono n’iy’ umukuru wa polisi mu karere ka Nyanza abona kuraswa.
Uyu warashwe Nsengiyumva Jotham, ni mwene Ntahontuye André na Nyirabagarura Rahab yavutse mu 1992 wabarizwaga mu mudugudu wa Rugeshi , akagari ka Rukinanyana umurenge wa Cyuve , akarere ka Musanze , intara y’amajyaruguru, akaba yaruvukiye mu mudugudu wa Rusarabuye, akagari ka Raba, umurenge wa Minazi, akarere ka Gakenge, intara y’amajyaruguru. Yafunzwe le 19/03/2014 akatirwa burundu. Yari muri dosiye  na wa mugitifi wa Cyuve nawe barashe.
Yaregwaga icyaha cy’ubugambanyi, guhungabanya umundendezo w’igihugu , ubugambanyi no kwinjiza intwaro mu gihugu , ibyaha biteganywa kandi bihanishwa ingingo za 446, 461, 471 z’ itegeko ngenga no 01/2012 ol ryo kuwa 02/05/2012 rishyiraho igitabo cy’amategeko ahana ibyaha mu Rwanda.
Uyu nyakwigendera niwe warezwe ibisasu byarashwe mu karere ka musanze bigahitana  IP Mucyurabuhoro Clement , yanaregwaga gutera ibisasu byarashwe ku uwahoze ari maire wa musanze Mme Bonifride Mpembyemungu.

Uburyo uyu nyakwigendera yarashwemo ni kimwe nubwo  Nsengimana Alfred wari executive w’umurenge wa Cyuve yarashwemo, kuko uyu nawe nkuko

Umugororwa Jotham Nsengiyumva (uriya w'inzobe). Imana imuhe iruhuka ridashira

Umugororwa Jotham Nsengiyumva (uriya w’inzobe). Imana imuhe iruhuka ridashira

twabivuze haruguru yabanje gusorwa muri gereza araraswa. Kandi ukurikije aho yarafungiye ntiwakwemeza ko yari agiye gutoroka kuko igipangu cyarindwaga bikomeye kandi icyumba yabagamo cyafungwaga imfunguzo zikabikwa na gereza. Uko niko yabayeho kuva yafatwa kuko na gereza ya pck 1930 yabayemo naho yabaga mu cyumba cya wenyine kirimo na douche na toilet nkuko byari bimeze aho yari afungiye muri gereza ya Nyanza. Uyu mugororwa nta hantu na hamwe yajyaga atarinzwe bikomeye , haba gusenga gusurwa n’abandi hose yabaga agiye . Ntiyari yemerewe kwidagaduru nk’abandi  ndetse n’ uburinzi ijoro n’amanywa bwari bupanzwe  inyuma neza neza y’icyumba yari afungiwemo. Kandi nawe yari abizi kuburyo atapima akinisha gutoroka.

Amakuru yandi dufite nuko nyuma yitoroka ry’umunyamakuru Ntamuhanga Cassien , ushinzwe operation ku rwego rushinzwe imfungwa n’abagororwa RCS  kuwa 02/12/2018 yagiye gukoresha inama muri gereza ya Nyanza ahagarika imbere uyu nyakwigendera Nsengiyumva Jotham , col Michel Habimana na Brigadier general Bizimungu Mahoro Selaphin ababwira ko bagomba kwitonda kuko ngo bazaraswa nibapima gutoroka yanababwiye ko ubutaha yifuza gukora inama byibuze areba imirambo iryamye imbere ye, aho kuhahagarika abantu nkuko yabikoze.
Iraswa ry’uyu mugororwa rije risanga inkuru zitandukanye zavugaga ko imfungwa za politiki zifungiye muri gereza ya nyanza zizaraswa. Iraswa ry’uyu mugororwa ntagushidikanya ryapanzwe na leta kandi rikozwe nayo. Mwitege rero iraswa ry’abandi benshi kuko n’umugambi wateguwe na leta nkuko tutahwemye kubigaragaza.
Uretse uriya waguye muri gerezan kwicana mu Rwanda byahawe intebe. Mw’ijoro  ryo  kuri    wa  kabili  rishyira  ku  wa  25/01/2018  ahagana  mu  masaha  ya  saa  sita  na  saa  saba  z’ijoro  muli  centre  y’ubucuruzi  ya  Nkoto  mu  mudugudu  wa  Karehe  akagari  ka  Shiri  umurenge  wa  Rugarika  ho  mu  Karere  ka  Kamonyi   mu  cyahoze  ari  prefegitura  ya  Gitarama   abasore  babili  Nsengumuremyi  Peter  na  mugenzi  we  utaramenyekana  amazina  ye   bari  bitwaje  ibyuma  bica  uwitwa  Twagirimana  Straton   babimuteraguye   mu  mutwe  no  mu  muhogo  undi   Eric  Nteziryayo   nawe  baramukomeretsa  bikomeye.

Umuvugizi  wa  Police  mu  ntara  y’amajyepfo  Bwana  CIP  Kayigi   Emmanuel   yatangaje  ko  bafatanyije  n’abaturage  na nubu  bagishakisha  abo  bicanyi.

Ubwicanyi  bwose  burimo  kubera  mu  gihugu  cyacu  no  hanze  buri  guterwa  n’imiyoborere  mibi  y’abayobozi  ba  Leta   ya  FPR   dore  ko  umwera  uturutse  ibukuru  bucya  wakwiriye  hose.

Jean-Michel Manirafasha
Kigali, Rwanda

Rwanda:  senateri  Jim  Inhofe  yaguye  mu  mutego  wa politiki y’iteknika rya FPR

kagameMu  Rwanda  haravugwa  kuri  Discours  y’umusenateur  JIM  Inhofe  muli  congrѐs  y’amerika  inama  yateranye  ku wa  23/01/2018,  aherutse  gufata  igihe  cy’iminota  40  yose  asobanura  ibigwi  bya  Prezida  Pahulo  Kagame  nkaho  bari  bamushyizemo  urushiko  dore  ko  bitanabura  mu  rugo  rwa  Leta  y’agatsiko.

Banyarwanda, niba  atari  ukwirengagiza  aho  Sénateur   JIM  Inhofe  wa  Oklahama  ntiyaba  yarihishe  inyuma  y’amahano  yagwiriye  u  Rwanda  kuva  1994,  mu  gihe  ahisha  amaso  amabi  yose  na  nubu  agikorwa  na  Leta  y’agatsiko  ka  FPR ?  Ngicyo  kimwe  mu  byiyumviro  bya  opinion  publique  hano  mu  Rwanda.

Barongera   bati  igihe  ni  iki  ko  abihishe  inyuma  y’akaga  kagushije  ishyano  ku  Rwanda  bagenda  bivamo  buhoro  buhoro  kandi  ko  wa  mugani  inkono  ihira  ikibatsi.

Sénateur  JIM  Inhofe  avuga  ko  Prezida  Kagame  afatwa  nk’umuntu  udasanzwe  wahagaritse  Jenoside  yari  yananiye  ibihugu  bikomeye  byongeye  akaba  atarashatse  no  kwihorera  ku  batutsi  basaga  ibihumbi  800  byari  bimaze  kwicwa  n’intagondwa  z’abahutu  b’interahamwe  ko  ahubwo  akurikije  amahitamo  ye  yasakaje  ubumwe  n’ubwiyunge  atitaye  ku  bwoko  ubu  n’ubu,  yakomeje  abwira  abari  muli  congrѐs  ko  iterambere  u  Rwanda  rugezeho  ari  nk’igitangaza  nyuma  ya  Jenoside  uhereye  ku  bikorwa-remezo,  ikoranabuhanga, guca amasachets  ya  plastique,  abaturage  bakora  cyane,  ubukungu  buzamuka ,umutekano   n’ibindi…. Ati  niyo  mpamvu  mufataho  nk’inshuti  y’Amerika.

Uyu  musenateri  ufitanye  ubucuti  bw’ubwiru  na  Prezida  Kagame  yageze  aho  akabiriza  indoto  ze  dore  ko  akunze  kuza  mu  Rwanda  cyane  ati  hari  aho  nageze  mu  Rwanda  nkeka  ko  ndi  muli  Leta  z’unze  ubumwe  z’Amerika  henshi  hataboneka  muli  Afrika ! muriyumira !

Banyarwanda,  Sénateur  JIM  Inhofe  arirengagiza  ibihumbi  n’ibihumbagiza  by’abantu  baguye  i  Byumba,  Nyacyonga,  Gakurazo,  Kibeho , mapping  report/ONU,  reports  HRW,  Amnesty  international   abajugunywe  muli  Rweru  bo  ntawamenye  irengero  ryabo  none  ati  Prezida  Kagame  ntiyigeze  yihorera!  Iyavuga  ati  niko  kazi  yakoze  gusa  kugeza  na  nubu !

Sénateur  Inhofe   ntiyubahiriza  amatwara  ya  demokrasi  kuko  yemera  démocratie  Kagamiѐnne   widodeyeho  itegeko-nshinga  kugira ngo  akomeze  ahonyore  abanyarwanda.

Banyarwanda,  nkurikije  ubusesenguzi  buriho  uyu  musenateri  asa  nuca  amarenga  ko  yaba  yifuza  Prezida  Pahulo  Kagame  gukomeza  kubabera  icyambu  mu  karere  k’ibiyaga  bigari  na  Afrika   muli  rusange   dore  ko  ari nawe  ugiye  kuyobora  AU/2018.  Aliko  uyu  nibitamuhitana  mission  azayigeraho  yiyushye  akuya  yibwira  ngo  ashyigikiwe  n’intare.

Byanditswe  ku  27/01/2018,  na :
A.BEN  NTUYENABO,  KIGALI-RWANDA.  

 

Rwanda : Gahunda yo kuryoza abana b’abahutu ibyaha ba se bakoze irarimbanije

Prison Nyanza/photo twitter

Prison Nyanza/photo twitter

Uhagarariye MAJ (maison d’aide à la justice) mu karere ka Nyanza witwa Dukundane Jean Frederic, kuwa gatatu yabwiye imfungwa za genocide zo muri gereza ya Nyanza ko abazitaba Imana batarishyura indishyi ko abana babo aribo bazishyuzwa, basanga ari nta mitungo basigiwe na ba nyakwigendera ngo bari guteganyirizwa uko abo bana babo bazajya bakora TIG (Travaux d’Intéret Géneraux) mu rwego rwo kwishyurira ababyeyi babo indishyi basize batishyuye.

Ibi yabivuze bitari mu byukuri muri gahunda ya muzanye kuko yari muri gahunda yiswe icyumweru cy’ubufasha mu by’amategeko (legal aid week) aho yari yazinduwe no gusobanura uko bafashwa gutangirwa ibirego Ku babifite binyuranye.

Jean-Michel Manirafasha
Kigali, Rwanda