Archives de catégorie : Amakuru

Commémoration à Orléans (France) du 25ème anniversaire de l’assassinat par le FPR des Evêques, prêtres, religieux et laïcs à Gakurazo (Rwanda)

fdu-orléaans-commémoration

COMMUNIQUE DE PRESSE

Commémoration à Orléans (France) du 25ème anniversaire de l’assassinat par le FPR des Evêques, prêtres, religieux et laïcs à Gakurazo (Rwanda).

A l’aube de la commémoration du 25ème anniversaire de l’assassinat par le FPR des Evêques, prêtres, religieux et laïcs à Gakurazo (Rwanda), le 5 juin 1994 et qui sera organisée dimanche 30 juin 2019 à Orléans en France, le parti FDU Inkingi exprime sa solidarité avec toutes  les familles des victimes de cette tragédie.

Les FDU Inkingi condamnent le génocide commis contre les tutsi en 1994 et déplorent que les crimes qualifiés d’actes de génocide, des crimes contre l’humanité et des crimes de guerre commis par le FPR demeurent impunis.

Il y a lieu de rappeler que, concernant l’assassinat des Evêques, prêtres, religieux et laïcs de Gakurazo, un simulacre de procès avait été organisé en 2008 par la Cour militaire de Kigali d’une part, suite aux pressions de Human Rights Watch (HRW), et d’autre part, pour éviter que l’affaire ne soit jugée par le TPIR à Arusha en Tanzanie. Au banc des accusés figuraient le Brigadier général Wilson Gumisiriza, le major Wilson Ukwishaka, et les capitaines John Butera et Dieudonné Rukeba. Seuls ces deux derniers furent condamnés à 8 ans de prison ferme tandis que les deux premiers furent acquittés. Inutile de rappeler que le FPR avait cherché à attribuer ce forfait à un forcené, prétendant aux dires du Capitaine Wilson Ukwishaka : « J’aimerais vous dire qu’un malheur vient d’arriver, il y a un jeune qui est entré (dans le réfectoire) et qui a assassiné les gens et par la suite ll s’est suicidé ; venez, je vais vous le montrer ». Bien entendu, il n’avait montré qu’un tas de vêtements entassés sur quelque chose qui n’a pas pu être identifié. Personne ne pouvait par ailleurs remettre en cause ce mensonge étant donné les circonstances.

Or, la réalité est telle qu’après avoir invité à rejoindre le lieu du massacre (réfectoire) uniquement le groupe transféré de Ruhango à Gakurazo, pour la tenue d’une réunion, le FPR a fait sortir les jeunes filles qui étaient en train de servir la table puisque c’était l’heure du repas du soir à 19h. Ce groupe s’assit autour de la table, l’un d’eux, Monseigneur Innocent Gasabwoya, tenant sur ses genoux un garçon de huit ans. L’un des militaires du FPR a voulu sauver cet enfant. Il a signalé sa présence dans le groupe. L’information est remontée en haut jusqu’à Ibingira alors Colonel. Celui-ci a contacté son chef, à savoir le Général Paul Kagame qui aurait donné l’ordre de tuer tout le monde. En un mouvement les bourreaux se sont exécutés. Ils se sont lancés à travers portes et fenêtres et ils ont mitraillé les occupants du réfectoire.

Soucieux de construire un Etat de droit  basé sur des valeurs de paix et d’unité d’un peuple réconcilié, le parti FDU Inkingi réitère l’appel lancé à l’État rwandais par les partis politiques et la société civile, pour qu’un dialogue soit initié pour vider le contentieux en rapport avec la commémoration de toutes les victimes sans exception ainsi que celui des crimes horribles survenus au Rwanda depuis 1990 jusqu’à ce jour et demeurés impunis.

En effet, l’objectif poursuivi par les FDU-INKINGI est de contribuer à la construction d’une société rwandaise réconciliée avec son passé et son histoire, où chaque individu, de quelque composante sociale qu’il soit, se sent reconnu et réconforté dans ses douleurs, dans ses mérites et où personne ne soit au-dessus de la loi en ce qui concerne ses responsabilités dans ces crimes. Pour ce faire, seul le dialogue pourrait apporter les remèdes les plus appropriés pour résoudre le conflit.  .

Ce 25ème anniversaire doit être l’occasion pour les rwandais et les amis des rwandais d’oser réfléchir à d’autres voies de vivre ensemble. Ces voies passent par un dialogue inclusif entre le régime et toutes les forces d’opposition politique et celles de la société civile. Elles passent également et obligatoirement par la reconnaissance de tous les drames qui ont endeuillés la société rwandaise.

 

Fait à Rouen, le 27/06/2019

Pour FDU INKINGI

Théophile Mpozembizi

Commissaire chargé de l’Information et de la Communication

infocominfo@fdu-rwanda.com; info@fdu-rwanda.com         

 

 

 

Abicanyi ba FPR Inkotanyi bagiye kuyogoza u Bulaya

Ambassade y'u Rwanda i Bruxelles mu Bubiligi/photo jambonews.net

Ambassade y’u Rwanda i Bruxelles mu Bubiligi/photo jambonews.net

Inzego z’ubutasi z’u Rwanda zohereje amatsinda y’abicanyi b’umwuga mu bihugu bitandukanye kw’isi. Afrika n’u Bulayi byo babigize agatobero. Muribuka ko muri Afrika bahiciye Col Patrick Karegeya, bakarasa Gen Kayumba Nyamwasa, bakica abantu muri Mozambique, bakica abandi i Bugande abandi bakabashimuta,…

Mu Bulayi  rero naho hamaze gukorwa anketi yagaragaje ko iryo tsinda ry’abicanyi rikomeye cyane kandi ibikorwa byaryo bibi bimaze kuba byinshi.

Nkuko ikinyamakuru  »jambonews » cyabitohoje, abo bicanyi bibumbiye mu mutwe witwa “Intervention Group”, wagiyeho igihe cya Robert Masozera wari amabassaderi mu Bubiligi. Niho général-major Jack Nziza yashinze lieutenant-colonel Franco Rutagengwa na brigadier-général Francis Mutiganda bo muri DMI kwiga uko uwo mutwe w’abicanyi wajyaho n’uburyo ugomba gukora. Ambasaderi Masozera rero yagejejweho gahunda hanyuma hatoranywa insoresore zo

Bamwe mu nsorerore zatojwe ubwicanyi. Abenshi bari mu Bubiligi/photo jambonews.net

Bamwe mu nsorerore zatojwe ubwicanyi. Abenshi bari mu Bubiligi/photo jambonews.net

kuwushyiramo. Muri 2014, izo nsoreresore zagiye mu Rwanda guhabwa imyitozo ngo nazo nizigaruka zizigishe abandi. Abo  »jambonews » yashoboye kubona amazina ni aba : Victor Kayumba, Abou Uwase, Gustave Mukunde, Claude Muvunyi, Olivier Jyambere, Lewis Murahoneza, Florent Kamanzi, Octave Nyangabo, Gaston Basomingera, Jean-Bosco Rutaganga, Emery Rwigema Seka, Olivier Barlamont-Kayiganwa, Jean-Claude Uwagitare, Jean Aimé Nkundabagenzi, Edwin Mutabazi,  Prosper Rutayisire, Vincent Kabagema, Eric Muhirwa, Felix Rukundo Butera, Clovis Nkubito, Ndekezi Chico, Kennedy Bizimana, Claude Birasa.

Tumenye bamwe bo muri  »Intervention group » :

Lewis Murahoneza alias Kigurube :

Lewis yize kuri Epa. Ni uwo w'ikigabo wicaye iburyo

Lewis yize kuri Epa. Ni uwo w’ikigabo wicaye iburyo

TwashobIMG-20190622-WA0007oye kumenya ko kuva 1983 yigaga i Kigali kuri EPA.

Interahamwe zivutse arahurura azijyamo. Ngo yishe abantu mu Gitega ya Nyamirambo. Azwi nka Ruharwa. Kubera ko ariko yari muto, gacaca yamukatiye imyaka 35. Aho yumvikaniye n’ubuyobizi bwa FPR, ngo abo yiciye aho ku Gitega barababwiye ngo ku nyungu z’igihugu ntihazagire uzagira icyo avuga kuri Kigurube. Niyo surnom kuva akiri muto.

Lewis

Lewis

Umucikacumu wabitubwiye yaravuze ati : « Basigaye batubuza no kuvuga abatwiciye ? »  Bati « ubu icyaha cyemerwa ni ukutavuga rumwe na Leta. Naho ubundi uriba, ukica, upfa kuba uri ku ruhande rwabo, si i cyaha ». Baduhaye urugero rw’umuntu ufite hotel i Huye yitwa Credo. Ayifatanyije na général Kabarebe. Nyiri hotel yitwa Rutayisire ariko agomba ngo kuba ari n’umushumba wayo nyirayo ari uriya Kabarebe.

Uyu Rutayisire yishe rero umukozi we amukubise umuhini mu mutwe. Ntibamufunga. Ngo baramubwira ngo azajye aha umuryango we amafaranga yo kuwutunga. Niba ngo hari nayo yatanze, yabikoze rimwe gusa

Ibi bya Kigurube babitubwiye bamaze gusoma iriya article ya « Jambonews » ko ari muri équipe ishinzwe terrorisme mu Bubiligi. Bati ni ruharwa azabica ntazabitinya.

 

Jean-Claude Uwagitare, alias Mafene:

Uwo musore yahoze muri DMI. Aza ino ngo ahunze ariko niwe uri muri bamwe bari kw’isonga ya ririya tsinda ry’abicanyi.

Kugira ngo ibikorwa bya  »Intervention Group » babitwikire, uyu Mafene yashinze sosiyete ya “Gardiennage”, izi zitanga abantu bo gukora sécurité, kuwagitare2urinduwagitare3a umutekano mu maduka, mu tubari, mu tubyiniro (Boîtes de nuit),… Abenshi rero muri iryo tsinda bameze nk’abakozi be.

Igihe prezida Kagame yari mu Bwongereza mu myaka yashize, Uwagitare ari mu bo polisi y’cyo gihugu yafashe bafite ibyuma. Babafashe ntawe baragitera kubera ko hari uwagitare1ikipe y’Abanyekongo yababereye ibamba, ihamagara polisi.

Uwaba afite amakuru ku bandi bo muri aka gaco gashaka gukora ishyano i Bulayi, yayatwoherereza.

Umugambi wa Leta ya FPR wo gukora amahano uracyakomeza kubera ko nkuko tubisoma mu binyamakuru haravugwa umwihero w’intore za FPR zo muri Europe uzabera lille itoreroI Lille mu Bufransa, ariko kubera kujijisha, ku butumire banditse ko uzabera I Paris.

Murarye muri menge, kandi ngo muroge magazi, amazi si yayandi.

Jean-Michel Manirafasha
Bruxelles, le 24/05/2019

Dr Jean Damascène Bizimana wa CNLG akeneye gufatwa akavuzwa mbere y’uko yoreka imbaga y’abanyarwanda

Bizimana jean damascèneNtabwo ndi muganga. Ariko uburwayi bwa JD Bizimana uyobora Komisiyo y’Igihugu ishinzwe kurwanya Jenoside (CNLG) burigaragaza, ntabwo bisaba ubundi buhanga kugira ngo ububone. Abatabona ubwo burwayi ni abarwaye kimwe nawe cyangwa ababyirengagiza kubera inyungu zigayitse babifitemo. Kandi nadakumirwa ngo yigizweyo, bizarangira nabi kuko azatuma abantu basubiranamo.

Uburwayi bwa JD Bizimana

Ngo umuntu asiga ikimwirukaho, ntabwo asiga ikimwirukamo. Umuyobozi wa CNLG yibitsemo ikibyimba kizamuturikana kikamara imbaga. Dore ibyo arwaye:

  • Bizimana arwaye urwango;
  • Bizimana arwaye kubeshya agahimbarwa;
  • Bizimana arwaye ubuhezanguni;
  • Bizimana arwaye ingengabitekerezo ya jenoside

Bizimana yanga abahutu, cyane cyane abize, bajijutse, kuko bazi neza amahano yagwiriye u Rwanda kandi bakaba batabibona kimwe nawe. Abandi yijunditse ni abiyemeje guharanira ko demokarasi isesuye isakara mu Rwanda.

Ni nde wafasha JD Bizimana?

Nta murwayi wimenya, amenywa n’abandi. Mu magambo yuzuye urwango avuga, biragaragara ko ari gatumwa w’ubutegetsi bwa FPR, kuko n’ubwo ibitekerezo bye byuzuye ingengabitekerezo yo gucamo abanyarwanda ibice no kubateranya, bishobora kwongera kuzana imvururu mu Rwanda, ntawumwiyama. Nta muntu rero uri mu butegetsi bwa FPR wabimufashamo.

Abamufasha ni umuryango we, umugore we n’abana, n’inshuti ze za nyazo niba azifite. Bazamuhe indorerwamo yirebe cyane; bazamufashe kumva amagambo avuga, bayamusubiriremo kuko ashobora kuba ayavuga atazi ibyo arimo, akamera nk’imodoka yacitse amaferi.

Amagambo ya JD Bizimana ateye ate?

Ngo uwanga amazimwe abandwa habona. Si inkuru mbarirano, buri wese ashobora kwiyumvira ibyo JD Bizimana avuga. Buri wese yisesengurire, maze arebe iyo bigana.

1-Bizimana yanga abahutu bize harimo n’abapadiri kandi arabivuga: Uko abari INTITI bateguye ubwicanyi||Dr Bizimana yatanze ikiganiro cyihariye kuri Jenoside. Bizimana aratanga amazina y’abahutu benshi bize, akemeza ko bakoze jenoside, kandi nta kimenyetso gifatika na kimwe, uretse ko we yitirira abandi ibitekerezo bibi yifitemo.

2-Bizimana imbere y’abapolisi: Ba Bernard Ntaganda na ba Ingabire bashaka kugarura bene iyi ideologie ntituzatinya kubahana. Kuri Bizimana, gushinga ishyaka ritari mu kwaha kwa FPR ngo ni ukuzana ingengabitekerezo ya jenoside. Bivuze ko ufite ibitekerezo bitandukanye n’ibya FPR wese ahita yitwa mubi.

3-Bizimana atinya urubyiruko rwize: Bizimana yatanze urugero kuri Ingabire Victoire nk’uwigishijwe ingengabitekerezo ya Jenoside n’ababyeyi be akiri muto. Niba koko Bizimana yemera ko ingengabitekerezo y’ababyeyi iba ariyo y’abana, abana be baragowe kuko ubwo azabaraga ibyo yifitemo.

4-Ese Bizimana azi Imana? Twumve umunyakuri hagati ya Dr Jean Damascène Bizimana wa CNLG na Pasteur Jean-Claude Habimana

5-Uko agoreka amateka: Kwibuka22 – Ikiganiro cya Dr. BIZIMANA Jean Damascene. Iyo Bizimana  avuga uko jenoside ikorwa, usanga ari byo FPR irimo, kandi Bizimana ari ku isonga mu migirire mibi yayo.

Hari n’ibindi byinshi tutarondoye hano…

Bizimana abeshya nk’uko ahumeka

Kimwe na Kabarebe n’izindi ntore, Bizimana abeshya nka Kagame kugira ngo yerekane ko yamufasheho urugero (umwera uturutse i bukuru). Kubeshya nta soni bigitera mu Rwanda, ahubwo byabaye intego ihamye. Bariho bararushanwa mu kwiyemera, mu kwishongora no kwiyitirira ibyo batari byo. Nabwo ni ubundi burwayi, bwafashe igihugu buhereye ku bayobozi.

Bizimana areremba hejuru y’amategeko

Bizimana ahagarara ku karubanda (kuri micro) agahuragura amagambo y’amahimbano, yo gusebanya no kugereka ku bandi ibyaha nta kimenyetso atanze. Iyo migirire ihanwa n’amategeko. Ariko Bizimana azenguruka igihugu yidegembya, ntawe ubimubaza kuko arashyigikiwe kandi yaratumwe. Ubundi amagambo y’urwango rwa Bizimana yagombye kumujyana mu nkiko. Uru ni urundi rugero rw’igihugu kitagendera ku mategeko.

Umwanzuro

Mu burwayi bwe, Dr JD Bizimana yibasiye ishyaka FDU-INKINGI na présidente waryo, Mme Victoire INGABIRE Umuhoza. Ariko muri uko kuryibasira, umenya nawe atari we, ahubwo byaramurenze ku buryo adashobora kwifata. Ariko FDU-INKINGI yo izakomeza imuhate ineza, kuko umugambi w’ishyaka ryiyubashye ni ukubanisha abanyarwanda no kubigisha ko tuzarubanamo (u Rwanda). Abacuruza urwango bazahomba; ni yo mpamvu bakwiye kumva ko ibyo barimo bishobora kworeka imbaga. Mu gihe batarabyumva, JD Bizimana we ni uwo gutabarwa.

 

Pierre Célestin NDUWIMANA

Umurwanashyaka wa FDU-INKINGI

Jean Damascene Bizimana ni umuhezanguni akaba umuswa mu by’amategeko n’amateka. Ndetse apfobya jenoside. Ashobora kuzoreka u Rwanda nadateshwa vuba na bwangu.

Jean Damascène Bizimana/CNLG

Jean Damascène Bizimana/CNLG

Jean Damascene Bizimana yavukiye muli paroisse Cyanika, commune Karama, préfecture Gikongoro. Yize muli Seminari nto n’inkuru ategurwa kuzaba Padiri. Kiliziya Gatolika y’u Rwanda yamwohereje mu Bufaransa gukomeza amashuli y’iyobokamana.

Igihe FPR-Inkotanyi yateraga u Rwanda kuva kuya 01/10/1990, Bizimana yahise yihakana Kiliziya yari yaramwohereje kwiga yibera umwambari w’Inkotanyi. Yagumye mu Bufaransa kugeza FPR imaze gufata ubutegetsi muli 1994. Nyuma FPR yaje kumugororera imuhembera umurava we mu kuyamamaza igihe yateraga u Rwanda maze imugira Senateur. Ubu noneho yamugize umunyamabanga nshingwabikorwa w’icyitwa Commission Nationale de Lutte Contre le Génocide : CNLG. Ikigo gishinzwe guhiga uwo wese unenga cyangwa utavuga rumwe n’ubutegetsi bwa FPR kimushinja kuba umu Génocidaire cyangwa kuba afite ingengabitekerezo ya jenocide.

Ariko ikigaragara ni uko mu gukora ako kazi ashyiramo ubuhezanguni bukabije n’irondabwoko ryibasira icyitwa umuhutu cyose ku buryo buteye isoni. Ariko kandi ikibabaje ni uko abikorana ubuswa bwinshi ku buryo n’abamukoresha cyangwa abo aba ashaka kubicengezamo bagombye kubona ko ahubwo ari ikirumbo gishobora kuzoreka u Rwanda.

Ni muri urwo rwego ku tariki ya 1 Kamena 2019 ubwo yari i Kabgayi mu Karere ka Muhanga (i Gitarama) mu muhango wo kwibuka ku nshuro ya 25 Jenoside, hahandi FPR yiciwe abihaye Imana barenga 12 barimo Abepiskopi batatu kuya 05/6/1994, Bizimana yavuze ko abana bavutse ku babyeyi bagize uruhare muri Jenoside yakorewe Abatutsi bashinze imiryango ikomeje kubiba urwango no guhembera ingengabitekerezo ya Jenoside. Dore uko yabivuze nk’uko byatangajwe na kimwe mu binyamakuru bya FPR:

“Jean Damascene Bizimana aranenga abana bavuka mu miryango y’abari abayobozi ku Ngoma ya Habyarimana kuba badashaka guhinduka atanga urugero kuri Ingabire Victoire wigeze kuvugira ku Gisozi amagambo yuzuye ingengabitekerezo ya Jenoside.”
“Hari kandi abana bashinze umuryango witwa JAMBO barimo Abuzukuru ba Mbonyumutwa wigeze kuba Perezida wa Repuburika, n’umukobwa wa Colonel Bahufite Juvenal wayoboye ubwicanyi mu cyari Gisenyi 1990-1993. Ndetse n’umwana wa Dominique Ntawukuriryayo wari Superefe wa Superefegitura ya Gisagara na we ashyigikiye izo ngengabitekerezo za ba Se”.

Ubuswa mu by’amategeko

Jenocide yakorewe abatutsi, abo ashyira mu majwi bose ntawe uyihakana. Ibyo ariko ntivuga ko mu Rwanda nta kindi cyaha gikorerwa mo byaba mbere, mu gihe cyangwa nyuma y’iyo jenocide. Ari ibyo, nta tegeko mpana-byaha ryaba ari ngombwa kubaho. Ariko tuzi ko hari « Code pénal » kandi ihana icyaha cyo kwica undi muntu. None se kuvuga ko hariya i Kabgayi haguye n’abihaye Imana kuri iriya tariki bihuriyehe no guhakana jenocide cyangwa kugira ingengabitekerezo yayo?

Kuri JD Bizimana ubwo nta muntu ufite uburenganzira rwo kubika umuntu we yaba yishwe n’abagizi ba nabi cyangwa yahohotewe n’ ingabo za FPR. Iyo atari umututsi ubwo aba apfobya jenocide kandi afite ingengabitekerezo. Mbega ubuswa n’ivangura!

Biratangaje kandi birababaje kubona JD Bizimana bavuga ko afite za “doctorat” (!?) mu by’amategeko (Dr en Droit) atazi ko icyaha pénal ari gatozi yewe n’ubwo cyaba cyitwa jenocide. Ibyo n’umunyeshuli w’umuswa wo mu wambere wa candidature en droit arabisobanurirwa akabyumva.

Biragaragara ko JD Bizimana avanga amasaka n’amasakaramentu kubera ahari ibyo yize igihe yiteguriraga kuba padiri. Kugeza ubu yibwira ko icyaha cy’inkomoko kiba no mu mategeko ahana y’ibihugu kandi muby’ukuri kiba mu nyandiko z’iyobokamana gusa aho ryigisha ko twese abantu icyaha cya Adamu na Eva kidukurikirana (Péché Originel). Ihame rya “péché originel” nta na hamwe ryigishwa mu masomo ya Droit pénal kw’isi uretse kwa JD Bizimana cyangwa mu mutwe we !

Ubuswa mu by’amateka no kwivamo

JD Bizimana ararega abuzukuru ba Perezida Dominiko Mbonyumutwa kuba bafite ingengabitekerezo bakomora kuri sekuru, bityo batagombye kuvuga yemwe ahubwo bagatabwa muli yombi. Umuswa mu by’amateka Bizimana yaba se atazi ko Dominique Mbonyumutwa igihe yaharaniraga ko u Rwanda ruva mu buja kandi rukaba Republika igendera kuli Demokarasi atari wenyine? Yari kumwe n’izindi mpirimbanyi mubo kw’isonga hakabamo Anastase Makuza wabaye mu nzego zo hejuru zose za MDR-Parmehutu kuko yakomeje kuba Ministre kugera kuya 05/7/1973, mu gihe D. Mbonyumutwa we yari yarateshejwe umurongo muri MDR-Parmehutu.

Dukurikije rero imyumvire ya Bizimana ku cyaha cy’inkomoko, abana ba Anastase Makuza bagombye kuba bayifite ku bwinshi mu maraso yabo kurusha abuzukuru ba Mbomyumutwa. Nyamara mwene Makuza ariwe Bernard Makuza ubu niwe wa kabiri  mu butegetsi bwa FPR kuko ari Perezida wa Sénat. Ariko we JD Bizimana ntabwo amusuzumamo ingengabitekerezo iva ku cyaha cy’inkomoko nk’uko abivuga ku buzukuru ba Mbonyumutwa.

Nanone mubo Bizimana avuga ko bafite icyaha cy’inkomoko cy’ingengabitekerezo bakomora kubababyaye, harimo ababaye abategetsi mu nzego zitandukanye igihe cya Perezida Habyarimana. Ariko  JD Bizimana ntabwo azi ko ubu uwo FPR yahinduye umuzindaro wayo avuga ibyo azi n’ibyo atazi kugira gusa ngo ashimishe ba shebuja ariwe Olivier Nduhungirehe ise umubyara Jean Chrisostome Nduhungirehe yabaye ministre wa Habyarimana kuva agikora coup d’etat muli 1973 kugeza muli 1982, na nyuma akagirwa Ambassadeur.

Ushyize mugaciro ukurikije ibyo Bizimana yigisha, Olivier mwene J Chrisostome Nduhungirehe yagomye guhabwa akato cyangwa ahubwo agatabwa muli yombi kuko afite ingengabitekerezo akomora kuli se kurusha abuzukuru ba Mbonyumutwa bamwe banavutse atakiriho.

Ati: Col Bahufite yaba yakoze jenocide ku Gisenyi bityo umukobwa we afite ingengabitekerezo ntiyagombye kuvuga.  JD Bizimana ntabwo azi no gushakisha ngo abe yamenya ko Colonel Juvénal Bahufite kuva mu kwezi kwa 5 /1993 yategekaga akarere k’imirwano ka Byumba kandi ko kugeza ava mu gihugu mu kwa 7/1994 atigeze akandagiza ikirenge ku Gisenyi.

Jean Damascène Bizimana afobya jenoside yakorewe abatutsi

Génocide yakorewe Abatutsi ni ihame ntawe uyihakana. Ni ukuri kwambaye ubusa. Inkiko n’amahanga zarayemeje. Kuki JD Bizimana akabya, akabeshya kandi akagira abo abeshyera iyo avuga iyo jenoside. Niba ari ukuri, ukuri ntigukeneye kwambara ikanzu y’ikinyoma. Icyo gihe ntikuba kukiri ukuri. Kuki Bizimana ukuri kwa jenoside yakorewe abatutsi akwambika umwambaro w’ikinyoma ? Ibyo wabyita iki ? Ni ukuyifobya.

Mu kwanzura, tumenye ko izi nyigisho za Jean Damascene Bizimana zuzuyemo ubuswa n’ivangura rikabije kuko rishaka kwumvisha abatutsi ko aribo ubuzima bwabo burengerwa n’amategeko bityo abo mu yandi moko (abahutu n’abatwa) bashobora kwicwa nta kirengera ariko cyane cyane ntihagire ubyamagana cyangwa ngo abibuke.

Turangize tuvuga kandi ko gusiga buri muhutu wese icyaha cy’inkomoko ngo akomora kubamubyaye ni uburyo bwo gutera ipfunwe (frustration) burundu kandi ruhenu abo muli ubwo bwoko ngo bazasigare ari ibishushungwa bigenda bibundabunda mu gihugu cya ba sekuru. Ibyo bintu ni icyorezo gikomeye ku Rwanda kuko ntawamenya ikizavumbuka kibyawe na ririya vangura JD Bizimana yigisha ashyamiranya abahutu n’abatutsi. Arafobya jenoside yakorewe abatutsi ayivanga n’ibibeshyo kandi ari ukuri kutagomba kwongerwaho uburimanganyi ngo kwemerwe.

Jean Damscène Bizimana nadateshwa vuba azarworeka.

Gaspard Musabyimana
Emmanuel Neretse

Bruxelles, le 05/06/2019

Mwalimu wo mu Rwanda arutwa n’umunyonzi

photo http://www.congoactuel.com

photo http://www.congoactuel.com

Gukandamiza no gusuzuguza mwalimu mu Rwanda biri muli gahunda mbisha y’agatsiko kashimuse ubutegetsi muli 1994 yo gushaka kuzabugumana ubuziraherezo gaheza abatakagize.

 Ku tariki ya 17 /4/2019 Radio Inkingi yagiranye ikiganiro na bamwe mu balimu bo mu Rwanda ( mettre le lien). Muli icyo kiganiro bagaragaje ko umwalimu asuzuguritse , ahembwa intica-ntikize kandi nayo ishyaka riri ku butegetsi ariryo FPR-Inkotanyi rikayimwambura ribinyujije mu misanzu itegeka gutanga ngo bigure,kandi ari nako basaba mwalimu gukora amasaha y’umurengera n’akazi kenshi ushize mu gaciro atashobora, kandi ngo atange uburere mw’ishuli ku buryo bukwiye.

Twibutse ko umwalimu mu Rwanda ahemba ku kwezi ibihumbi mirongo ine by’amafaranga y’u Rwanda: 40.000 Frw. Ayo akaba angana n’ama dollars gusa mirongo itanu: 50 Dollars. Ababa mu bihugu bya Bulaya kandi na Amerika bazi ko ayo mafaranga angana n’umushahara w’umuntu ku munsi muri ibyo bihugu: nyakabyizi! Ariko umupagasi w’i Bulaya cg Amerika ukorera ayo ma dollars 50 ku munsi ntabwo Leta igaruka ngo imusabe kuyagabana nawe ikoreshesje gusaba imisanzu… Uwo mushahara (50 dollars /jour) witwa ahubwo “ Salaire minimum” aribyo kuvuga “ Intica-Ntikize”. Iyo rero ubabwiye ko mwalimu wo mu Rwanda ariyo ahembwa ku kwezi kandi bakamusaba imisanzu no gukora andi masaha arengeje…. noneho bakaba barasomye ko u Rwanda rwa FPR rwateye imbere cyane ku buryo barufata nka Singapour d’Afrique, ntibabyumva.

Twibutse kandi ko mbere yuko Inkotanyi zitera u Rwanda muli za 80 mwalimu yahembwaga nk’ibihumbi cumi na bitanu by’amafaranga y’u Rwanda: 15 000FRw.

Icyo gihe yanganaga na hafi amadollars ijana na mirongo itanu: 150 dollars. Icyo gihe Mwalimu yafatwaga nk’umuntu wubashywe kandi wifashije ku musozi no mu karere kuko yakoraga akazi ke ko kwigisha abana kandi agatunga urugo rwe atanga urugero.

Icyo abanyarwanda n’abanyamahanga bagomba kumenya ni uko gupyinagaza mwalimu no kumutesha agaciro mu Rwanda biri muli gahunda-mbisha ya FPR yo kugumisha abo yagize ingaruzwamuheto muli 1994 mu cyiciro kitabaha kugera ku byiza by’igihugu haba mu bukungu cyangwa mu nzego z’ubutegetsi cyane cyane. Mu gihe nta mwana wo mu gatsiko ka FPR n’umwe ushobora kwiga muli ayo mashuli ya Leta yigishwamo na mwalimu wacupijwe, amashuli yitwa aya Leta azigwamo gusa n’abo twita “ bene Ngofero” ba Rubanda Rugufi.  Abayigamo rero niba ntacyo biga ntibazahigana na bene Indobanure za FPR zize mu mashuli privées bakurikira programmes nk’izo muli USA, GB , Belgique etc…

Birumvikana rero ko nta mwana uzaba yarize muli biriya bibeho ngo ni amashuli  ( primaires barangiza batazi gusoma no kwandika, secondaires barangiza batazi ishami bakurikiye cyangwa andi abaho, Kaminuza barangiza batazi kwandika urwandiko rwo gusaba akazi…) ntaho azapimira na mwene Afande warangije muli Carnegy Melon University akajya kuminuza muli Massachussett. Bityo, abana b’Inkotanyi nibo bazibona aribo bonyine bikubiye byose (ubutegetsi, ubukungu…) mu Rwanda bizanaborohera kubisobanura (justifier) kuko abize muli ariya mashuli ya Leta bazagumya kuba inkandagirabitabo ku buryo bugaragara. Hakurikijwe principe ngo : kureba ubushobozi n’ubumenyi.

Gukandamiza Mwalimu mu Rwanda rero ni Politique ndende kandi mbisha ahubwo twagombye gutangira kwamagana,  kuko uwayita Apartheid cyangwa plannification du genocide culturel ntiyaba yibeshye.

 Ibi biri mu mpamvu za mbere ubutegetsi bwa FPR Inkotanyi bwagombye kwamaganwa no kurwanwa na Rubanda.

Jean-Michel Manirafasha

 

 

Nkumbuye iwacu

paysage du Buberuka

paysage du Buberuka

Ilibuliro

Nje kubalibulira inzira Nzima, inzira ihunzemo Ubumuntu bw’isugi bukagira isa y’igisoryo ari nawo musemburo w’Ubugingo bugira umuntu mwene Muntu.

Ndavuga ya nzira Nyabagendwa, igenda abayizi nka Nyarugenge, igenda abasirikare n’abazungu, ikagenda abadage na ba madamu.

Nje kubabwira Inzira y’Itaha kuko ab’i Iwacu barabatashya, ngo nimutahe murupyisure ; mwubure u Rwanda muruhe ibambe, mwahire imambo zarubambye kuko mwitwa Abagiramana, ari rwo Rumuli rwanyu ruzabamurikira inzira yose.

Inzira y’Imana

Inzira y’Imana ubu ndayireba kandi Iyandemye irandeba ; nimucyo twanzike twokere umuseke weye tugeze iwacu, turi mu misango duseka twese nk’abitsamuye.

Mbivuge mu Izina ry’Imana ntibingoye mbigize ibyayo kandi na twe turi abayo ; muze twigabize aho itujyanye ; n’agatsinda hitwa Iwayo ari ho iwacu ha Gakondo.

Nje kugusenga Mana yanjye, Mana y’i Rwanda, ngusenze u Rwanda rw’Amabondo n’Ibitama bitera ababyeyi ubwuzu bagatamba ineza batitangiye itama ; nje kugusenga inka n’abana, uri Imana ushobora byose, terura u Rwanda urutereke mu Gituza cyawe nuko urwumve umuhumeko, uruhe Amararo uruhe Amaramuko, urutuze mu mitima y’abarutuye, uhite ubahindura Abatabazi barutabare rucurukuke, nawe urabizi rwaracuramye ; rugenda igicuri.

Ndakuramya Mana yanjye ndetse ndatakamba nshyizeho umwete ngusabye imbabazi kandi uzimpe, impuhwe zawe uzimpe zose nuko umbwire ayo usengwa nze nyagusenge, nihanukire nyaguhunde, ndagira ngo nkuture nkuturanye nibiba ngombwa ngukutirize kugira ngo uhindukire ururebe ; uruzikure maze ruzuke, abaruri mu nda bagire indaro, abaramutse ubahe kuramukanya.

Nje guhara amavi ari wowe nganyira Nyagasani ; dore nanamije ku rutare rweguriwe urutarangwe rukaba ruteye nk’urutare rwa Ngarama, ndagira ngo ugirire n’uwo nguwo kuko uruta kure Rukatuzanyundo ukaba witwa Nyirububasha, none rero basha u Rwanda, rukature mu mikwego rwahezemo, rwaratanazwe, rurizinga ruba uruzingo, rusigaye rusa n’urwasubiye mu nda yarubyaye.

Nje kukwambaza Mana Nzima, nje ndi muzima ariko n’abazimu basizoye kandi bo barakwegereye ngo bahe ituze, batuze iyo kwa Nyamuzinda kuko uri Umuremyi, u Rwanda urusakazemo impuhwe zawe.

Baranga isubira ryabasukamo abarokotse i Kuzimu hagasigara ari isibaniro.

Uri Umuremyi waremye u Rwanda none rwararemaye ni ikimuga, rwamugaye mutwe wose kugeza ubwo urubana Umutwaro, none rusigaye rugaburira inkongoro n’ibisiga abo rwabyaye.

Urabibona ko mu mivukire yarwo rwakitse none Mana rukikure.

Kora mu Nganzo yawe ururemure ibiremu byarwo ubyuhagire urwamba rwarusabitse; nibimara kwera wongere ubiremekanye, urugire rushya rudashya, urwime umwanzi uruhe umukunzi; uruhe ituze abarutuye batuze batureze, batunge batunganirwe.

Rubatize Nyagasani urusigasire urusige Agakiza, urwinjizemo Agahuza, urugire Ingoro yawe itaramwamo n’Intungane kuko ugiye kurutuzamo Ubutungane.

Rubatize Mana y’i Rwanda kandi utubwire uko warwise n’uko warubatuye ngo urwereze, uruhe kwera gushyira kera cyeza Imana, urukure mu manga Mana nzima. Hagurutsa Abanyarwanda ubahe ingabire ibaha igaburo rizima kuko baragusonzeye kandi basonzeye Kubaho; bicire ijisho ubajishure amaso yabo yose bose ahumuke; bakurebere kutaguhaga ari byo bizabaha kwireba no kurebana nta kwibona, baterure Ubumuntu babutuze mu gituza kuko ari bwo buzabatuza mu Rwanda rwa mwene Muntu.

Inzira ya Muntu

Inzira ya Muntu irimo Ubumuntu, ireme ryabwo riraremereye, ni umuremera Ndengakamere, umera kwa Kamezamiryango; umuryango wayo ubu uruguruye ngo impabe twese aho turi hose tuyigabize; mu rugendo rw’imfura ntiduhinda nk’imvura; tukazira kwandagara, kwenderanya no kwanduranya; tukazayigenda iyo nzira nziza nuko ikazadushyitsa mu Rwanda; Iwacu.

Inzira ya Muntu izira ubwiko, na ba bwinyo ntibakunda, ntigira abanzi igira abakunzi; inkoramaraso ntiziyigenda kuko yatsiritse ubwandu bwose ngo ejo butayanduza ikaba icyavu ikahava yitwa Impimabagenzi.

Iyi Nzirantambara tuyigende ndetse tuyigende turi ingenzi zizira intambara zikayica.

Nimucyo twambare tuyicoce nka nyirancoce y’uburo muzi, dutazure mu mizi yayo, duturukire tuyesure, dushaka kugusha ku kiyitera ni uko umunsi twakibonye twihanukire tukibonerane, imizi yacyo izikuke, ihite yanikwa ku gahinga aho izagwengezwa n’izuba.

Hazaza igitwiko cy’inkekwe yaka, kizayirembuza nk’umukunzi, kiyicire ijisho giseka cyane, gitangare gitanganike maze cyiyahuranye cyiyotse.

Izashya igitutu iyo Mburagasani, izatutubikana iturutumbe, izatumba ipfe butumbi, izahirimbukira mu rwobo; se aho si rumwe rwa Bayanga? Abanyarwanda b’ingeri zose, bagiye kuyanga Ubuziraherezo!

Inzira itujyana itunze byinshi, mu nkengero ifite imicyuro ikazacyura Ubuhoro Iwacu, hari umwishywa uri ku Murinzi hari n’Umurembe uri mu bishanga ntaretse Umuharakuku n’Ururengarutare; ngicyo Icyuhagiro gikwiye tuzashyikiriza wa mukurambere uzira mbereka ari we Cyilima yo Karama, mu Muterekero utagira uko usa twibuka wa Murage ugiye kuturagira maze natwe tukawuvuvuriza: U Rwanda ntiruterwa. Tugiye kuzawugumbira uko bikwiye, tuwusokoza Amasunzu asize amavuta ya Kirazira!

Abavumantamara turatashye, abavugantambara ntibatinye kuko dutunze Gitinyura, ejo bazumva twayihuse, tuyihe umuhambizo ihambire ubutazubura umutwe i Rwanda.

Igeze ku rwandiko rw’Imana, ibuze uko yagira iragirijwe, amacumu namarirwe mu ziko; imyambi iyasangemo ibe umuyonga, ukazayorwa na ya mihoro izahita ihobera za mbunda bigahita bigataha urwa Bayanga, bijya kuyaga n’abahatuye maze babyambike Urubikwiye.

Ni urwo ikwiye iyo Mburagasani, ni uguhobera urupfu ikwiye ruyihombanya imisaya yombi ikaba agahinage ikihinanga, ikatuva mu nzira tukagenda, turi Imanzi tugana Iwacu.

Inzira y’Imanzi

Inzira y’Imanzi ibanza Imana, ihabwa ibanze maze ikabanza; Urumuri rwayo rukabonesha. Ni rwa Rukesha dukesha Imana ndetse n‘Imandwa zirarukunda rukazimurikira iyo zisenga.

Ntabwo tuzayoba ndabiruzi dore Umuyobozi ari ku Isonga tumwisunge, twatanye twamagire tugende; guseta ibirenge bisezererwe ahubwo duhate inzira ibirenge.

Bana b’Imanzi tugira Imana kuko twambariye gutaha, nimucyo twahuke aya matage, tuyature tuyahe akato twiha Umugambi ntagamburuzwa; ndavuga uyu nguyu twita Ngombwa uzagombora kwa Bisabo; Iwacu.

Kwitwa Imanzi turabisenga kuko ni Agasani gasengwa; kandi Imana ntigundira; Ubuntu bwayo ni Igisaga kubudusiga ntibiyigora ari ho dukura bwa bumanzi buduha kwambarira kuganza.

Kwitwa imanzi biradukwiye bisa n’umwambaro twakaniwe; umukannyi wacu akitwa Imana, nta kumwiteba ngo ejo tudateba, aradutwara ni we umutware; igeno ryacu ni ukubanza kuko ritamirije ubumanzi; ntabwo tugenda nk’abakera kuko twitumye kwokera ngo twotse igitutu icyishi cyose n’urupfu twige uko twarwica abambari barwo bakabarubaga, bakarwinjira mu biranga ngo bizahige ibyana byarwo kugeza ubwo byuzura mu nyenga na rwo rugahita runyembura ubutazubura umutwe i Rwanda.

Inzira y’imanzi izira kwica, kwica umuntu ni ukubyica, intwaro zica nazo zikicwa, imyambi yose igakaturwa, amacumu azacurika ibigembe, imiheto yose izaheturwa, imihoro igende ihondobera, ikitwa inkota gishye ibikota maze gikongoke ubudatuza, naho za mbunda zizabunda aha Bundabutama waratamiye.

Mu nzira nziza tuvuga ineza, kandi tugenda turombereje, mureke dutekerere ku muzibwe tuziburire ku mugendo nta munsi wa nta gisibye aka wa musindi warenze Akarwa, Zere dutahe zirabure dutahe Iwacu.

Inzira y’Ukuri

Ukuri kubaka inzira yakwo kukayigenda kugurima kuko ntikwigura, ntikugorama.

Kamere yako ni umwimerere igasa nimera ku Mana yo Kuri nyako mu kuri kwose; mu mutimanama niho gutuye n’abawutaye baragutizwa kuko si ukw’abanyabugugu, ntikugugara abagutoye ahubwo gutoteza abatakuzi, aho guhunga kwo kurahuza n’impigi yako ni Agahuza kaje guhuza bene Muntu.

Aho gutuye haba umutuzo ni ko Mutoza utoza Igihugu ugahita ucyimuramo igihunga umuco ugihunga ugahita ucika ndetse ugacika urukendero, Abenegihugu bakigimba ibyo kwinginga bakabyirenza kuko ari Abaziraguhunga.

Ntabwo guhakwa ntiguhakirizwa, iyo kwitonze guca amarenga kuko iwako ni kwa Ndeshyo, ireme ry’umuntu ni nk’iry’undi; umuntu si nk’undi ahubwo ni undi, ni Magarantusige; ni yo Nkingi, ni imwe ya Mwamba igera igisenge kikazasezera Nyamatanga cyikayisigasira ikarumbarara; nguwo umuntu wo kwa Muntu, ugomba kubaho mu Kuri kwose akazabyara akarumbuka Ubuziraherezo.

Ukuri kurombera ntigusenya kandi akenshi kuromboka ntabwo kwatanya ngo kumashe, kumare abantu kumene ibintu kuko kugendana n’Imana; kuzira kwica no guca hasi kuko akenshi guhora kwemye; ntabwo kwuhanya ngo guhwanye, guhora kwifashe mu gituza ari byo bikwuzuzamo umutuzo; gushakira abantu ubutungane; ngo uwo mutungo uhore ubatunze, ntabwo gukunda gusinzira ngo kudacikwa kukaba incike ejo kugacika.

Ukuri kuzura n’urukundo, kukagira ihumure n’urugwiro gushaka kugwiza muri Rubanda ngo rubandanye rwige kwigira ari ko kwiha kuko bijyana no kwihaza, ngo ntawiha ngo yihende, ntabwo ari uguhenda ubwenge, ntabwo ari uguhendahenda ngo uziheze undi yihereze; ni uguheraheza ugahebuza mbese ukazimiza ugaca ikibungo ndetse ukanikaraga butore ingabo yawe ari Ukuri Nyako kuko uri mu nzira igana Iwacu.

Ni ukuri ni kuri ndababwiye, umunsi w’ejo ni wo wa none, igeno ry’iminsi ryaje rero, nimureke kuzindara ahubwo mwende umuzindaro n’uko mwurire Muhabura maze mushoze ab’Impabe bose intego ari iyo Kubahabura.

Ukuri kuraje ntigukumirwa, none iryavuzwe riratashye, cyo nimutahe Imitara yose musakazemo Inkuru nziza musamburire cya Cyago nuko Ukuri kucyadukire, cya Gihunga gihungabane, imburiragihugu ubwo zihaguruke zihambadike hanyuma zambarire Urugendo.

Inzira tuzanyura turayizi kimwe n’Akabando tuzitwaza, ni kwa Kuri kwuzuye mu gituza kukanatura mu mutwe wose gushaka gusaba umubiri wose; nguwo Umusango tuzasangira inzira yose, ari nawo murage turaga abo tubyara ngo bawubyaze inka n’abana, banawutere gukataza nuko utahe mu buzukuru uhizimbe uhabwe itetu ndetse uteteshwe uvugane ivogonyo, ubone ubasanga abuzukuruza no buvivi uhavogere; mu buvivure uvugane ishinjo; ushinge inteko uhatekanye bundi buhe kuva mu Rwanda; nguru urwandikoa rw’Imana kuko yongeye Kuhateka.

Inzira ijya Iwacu

Iwacu, iwacu, iwacu weeeeee? Iwa nde? Ntibakoma kuko bakomeretse, bakomeretse mu mutwe hose nuko utwara inda y’indaro aho kuba imvutsi ivuka ibihembo nk’aho mvugiye iba yahirimye, iba umutwaro kitayegayezwa ugahora uhindamo imidugararo iyi irusha ishakwe kurangira, mu matwi huzura urwikwekwe aho kubakebura rurabakebanya ni bwo babaye ingumba z’amatwi; ziratabaza ngo dutabare; none nimwanzike twokere ngiri itabaza ryo kwa Muntu.

Muntu mwumva ni umubyeyi; yaratubyaye twese, twese, twese! Twese nk’abitsamuye!

Avuka i Bumuntu akitwa Muntu akagira Ubuntu.

Nguyu rero Kamere kacu, Kamezaryango ni uyu nguyu, ni nawe ubyara Muzi w’abantu aho dukomoka ni ahangaha kuko twitwa bene Muntu.

Nguyu Sekuru w’Amoko akazira ubwiko no kwokora ndetse arakonda ntakokora kuko ari inshuti ya Gakondo; ni wo Mukondo w’Abanyagihugu ukagira inkondo umuganaziko abana bazajya bataho inkonda, yurira urwango akarwahuranya, urwimo rwica akarwangiza, yanga gukotana nk’abatindi cyangwa gukembana nk’ibikoko kandi ari kwa Kazi ka Muntu.

Ntabwo ari ya Nyabutatu mwumva, ihora itutumba igatumbagira ndetse igatumba ikaba umugunda igira ngo igundagure Rubanda, igahora irwesa ikarwesura, ikaruvuyanga, ikarucogoza ikarucoga, igacogacoga ikagira ishingwe igasiga intere zitereye aho.

Ntawe uzi aho iva n’aho ivuka, urebye neza nta nkomoko ariko igahinda nk’inkuba zesa, irimo Gatanya itanya bantu bakaza guhangana nk’abakeba, ikizwi ikunda gutatanya; ntaho ihuriye n’ubwoko bumwe bwo kwa Kazi ka Muntu.

Iyi ni yo isano isana Ubumuntu bukaza kurenga Igisanira kugira ngo dusananirane ari byo bibyara gusabana, gusabana amazi bikaba itetu, guteta iwacu bikatubera; umuntu agatuza agahumeka, akazatura mu bamubyara n’abo abyara, akaba umwana akaba umubyeyi, akaba mu be kandi ari n‘iwe.

Si ndi mu banjye si ndi iwanjye; nsanze nta reme ntaremereye kuko, n‘aho nciye ntawe unca iryera; byaba biterwa n’uko ntera ?

N’abo duhuje ntiduhura, baradidibuza bikambinga ngahita nikorera amabinga; nareba mu cyoko cy’inkomoko inkomyi zikaza zisukiranya; amaso akuzura amansonza nkwumva nshonje umubiri wose.

Urupfu nk’uru ruragatsindwa; urupfu rukwica ntiruguhwanye; ukavira mu nda ukavuna intambi, ukagera aho wumva ko wiyanze, nimucyo twambare turutsinde tunarutsindagire mu rwobo rusa na ruriya rwa Bayanga.

Urwo ku icumbi turaruciye; urwo mu gicumbi ruraca ibintu; ubu rurakumbanya biracika, rwenze inteko ruhaba umwami utunze abambari n’abahinza, ufite abashengenzi n’abahinzi bakamuhingira ubudatuza n’uko akiha akihaza.

Kuruhangara ni wo mugambi, muze tubanze tururagurize umunsi zeze tubandure, ariko twafashe uyu mugambi; Zere dutahe Zirabure dutahe, wa musindi uzira gusiba azahita atwereka Akarwa kacu kabone n’iyo kaba ari ake duhite twatanya tukarenge!

Ubwo tugomba kubandanya, tubanze twicare duce iteka, ndavuga iritekeyemo Ubumuntu rifite ibanga ryo kwa Muntu ari bwo bwa Busugi bw’umuntu bumwe butunze Kameremuntu.

Inzira yacu ni iy’Ingenzi, tugiye kwimakaza Imigenzo izatwereka uko tugenza kugira ngo dukunde tugere iwacu.

Irimo Ubuhanga buhambaye, buzahana kandi bugahanura ndetste hazaza no guhabura impabe zose zitahuke.

Ni imihango y’impingane, izamena impinga zibe imisizi naho ibisiza bizamuke, izaharamba bya birunga nuko ibitere kurungurirwa bize kurwara ikirungurira.

Inyanja zizurira mu kirere imigezi yose izifate mu nda ibyoganyanja byiyegeranye maze bihure n’ibyogajuru; hazaza Umwuka ushyushye cyane n’abakonje bakonjoroke; uzaba uhumura bihebuje, umubavu wawo utamira bwa Bumuntu bwo kwa Muntu, hazaza abana badaragariza bari n‘abadiriga bagana iwacu; basanya cyane biyamirira ngo Gihanga nahangurwe, umuco yimitse uhangarwe.

Barimo uwitwa Ruhangara ugiye kuzaba igihanganjye, hakaza uwitwa Nyinawamuntu ugira ngo umuntu agire agaciro yime aganze ndetse abe umwami , hari Ruhanga ruharaze amaraba, Rudahangarwa ni inshuti ya Gihanga; asa n’umutahira w’Insanga uje gusanganira Gihanga mu muterekero w’Inkuramahano urimo Umuhannyi uturuka i Butangambuto; ntahagahaga yambaye uruhago rwuje Imana yeze, mu ndiba rukuyengewe n‘ Urumirantambra; igiti cyameze imitwe ibiri, umwe uzabirundura intambara ukayimaramo intongo zose, undi ukayikora mu nkoro igakakara, gakonko ikayikanika ku gahinga , ikwuma ikagwengera, ikagwangara, ikirya ikimara igasigara ari bwa busabusa bumwe barondreza bukimara.

Rutanagisha uzarutanaga azenda Uruhangarabagome agamije kubagomora ngo ubugome n’urugomo bibe ingumba maze byibumbe nka Nyamabumaba bihondobere nk’inyana yabuze umuhondo; nuko ikimungu cy’Inshegeshakibi kibishegeshe, ishingwe ryabyo rishye ritokombere, umuyonga waryo ube inyongobera.

Ngo kwica bizapfa ariko abicanyi ntibazapfe kuko bazumva inzira ya Muntu, ikaba inzira izira kwangana no kuryana, ikazira kwica, kwica umuntu ntibikabe iwacu, Ubuziraherezo.

Kwa Gihanga ntituhatinda kuko tuzahagaruka ubundi, reka turebe muri Gakondo ari wo Mukondo utugeza Iwacu; mu Gihugu cyacu, Iwacu.

Mu Gihugu

Igihugu cyacu kiri Iwacu; ubu ndahareba ariko ho hankebuka hakagimanwa.

Data wambyaye, mama wampetse nimuhaguruke niyo mwaba mutuye kwa Nyamuzinda, mushire amazinda y’iyo ngiyo maze mushirukanye mundebe n’ubwo naba ndi kure cyane ariko ntabwo ndi kure yanyu.

Mana y‘i Rwanda, ndambiwe kuba inkeho kandi mfite umuryango, reka ngusenge ngusaba kugurura imiryango ya kiriya gihugu cyanjye; ngusabye guhera kuri Gakondo kakonzwe n’Abakurambere bambyara, babyawe nawe Mana y’i Rwanda; warahatuye uhazi neza, mbese hagaruke tuzajyane; uri Umutware si ibya none maze udutware tugane iwawe ariho iwacu; Mana yanjye.

Ntuye ahaga ubu urahareba ntacyo nguhishe kandi uranzi neza ntabwo nitwa Ntuyahaga! Mbaye Mbuzamamenero kuko aho ngira ngo menere hahindutse umuriro w’inkekwe! Ntaho ntuye kuko ndahagamye nkaba mpagamwe n’u Rwanda rwanduye, umwandu rukwese ukaba wikwegura ukansanga iyo gihera nkwumva ndagirijwe. Nabaye Rwagahenge ariko ngasa n’uhetse inyonjo kuko uko mpengetse umusaya nibambura ndi iwacu kandi haranteye ubutaka nkabura n’ubutaka.

Ubutaka bwanjye buranyicira ijisho, burandembuza nkarebera aho kwumva nkwumvirana maze ipfunwe rikampfukirana mu bwoba bu gera no mu bworo bw’ibirenge. Nta kirengera nkigira akarengane karambaga umutima, umutuzo wuje umutima waranyitaje, nsigaye ntunzwe n’irungu risarisa. Ndetse narunguriwe ikirungurira ari nacyo Kinyabahutu kigiye kumputa.

Gakondo iranga ikandembuza, nkaba ngusaba Mana yanjye ngo ujye ku mukondo abawe twamuze ku mpembe; Urumuli rwawe turwegere, ruduhumure tururangamire nirugera Iwacu bicure bacurange, baruhe impundu ndetse n’Impanda zizorome.

Ngiyi Gakondo nyifashe mu nda nayihobeye byahuye najya ndumva ko mbaye umuntu, none rero Mana yanjye; igihugu cyawe ari nacyo cyanjye ubu nacyinjiye nkiri mu nda; dore Umukurambere w’Umukonde, ari mu itongo aho yatuye ubu niho atetse

Nkaba nifuza kumwegera; bizantera kumwenyura kuko nzumva ko ndi iwacu, ahacu ku Musozi wacu.

Ku Musozi

Umusozi wanjye ni wo Musumba ukazasumba iyindi yose; impinga yawo isa n’impinga igatuma ndeba ahantu hose; aka wa mupfumu w‘ Impinga, waziteye maze zikera nkahava nkunze Benimpnga; ngo Amahoro agiye kwesa amahano; na njye uvuka Ibutangambuto nkazatanga iyitwa Imbaturamuntu.

Ngo Umuntu ahabwe ibanze tureke abanze; ni we tuyireberamo iyo Mana, ni we Nganzo iremeramo, ikamutunga ishaka no kumutunganya, iyo umukenyuye uba uyiremye uruguma rurenze iguriro, rukaba rurenze rumwe Karema karemajwe n’ibyuma byo kurasanira bene Ndahiro yaremye Gogo; ari ku isonga umuntu, ntasogotwa, Nyiragaciro azira gucirwa, ntavogerwa ntavegetwa, ni indashyikirwa ndahangarwa.

Umuntu w’ingenzi uzira Icabiranya, ntabe umugome akanga urugomo, ni Imana y’i Rwanda; ngurwo rero Urumuli rwa Muntu.

Aho mu mpinga nzahanyanyaza maze ndebe imitara yose, inzira zose nzaziziguruka, urebye neza nse n’uguruka, ndebe hakurya mu Barera, mfate umurambi w’Abaremera, ngira ngo nzagere ku Muzizi maze mpashinge umuzindaro, nzaba nturutse iya Nyakabungo mbungira abantu bo mu Matyazo ngo bazumvikane mu Mataba ntaretse abegereye ibishanga n’iyo biteretse ibishango; nshinge umurindi maze mbashoze.

Nzababwira ko nje guca agahigo kuko ngiye kugera iwacu; ntibizatinda bazanyumva

Nzabanza kwiyasira ngira ngo nasanye nshaririye; nzashira amanga niyamirire mvuge amabango agana amabanga; imisozi ibyumve ihe n’ibikombe, ibisiza bisizane n’imisizi muri urwo rusizi njye ku Murenge.

Ku Murenge

Ku Murenge ni ku muremure w’Imana ukaba umurengera urengera ba nyirawo, ari bo Benumurenge; ba Nyirumurenge; Abanyamurenge, bawugumbira nk’umubyeyi wugumbira ikibondo.

Nta shiti rero mfite Umurenge kuko nitwa Nyirumurenge ukitwa uwajnye, njyewe ubwanjye kabone n’iyo naba i Shyanga! Untuyemo nkawuturaho; ntabwo dutana dutahanamo, ubutaka bwawo nabutamije amatama yombi, mbushyira mu ijigo ndabutapfuna; mvumata cyane nshyizeho umwete n’uyu munsi nkinovora.

Ngiki Igicumbi, ni aha ntuye ni ku ivuko, hitwa iwacu kuva na cyera; ndavuga cyera cyeza Imana.

Kugira Imana ariko kubaho ni ugutura ukagira iwanyu, ukavuga iwacu ijoro n’umunsi, ukajya urota uti ndi iwacu. Ugira uti iwacu nkwumva iwanyu, navuga iwacu ukavuga iwanyu; iwacu twembi ni ho haganje; nimucyo twitwe Abagiriwabo, Tugiriwacu na ryo turyitwe maze bibyare Inyangaguhaba; bishye bishyira Tuganiwacu.

Abazirantambara twokere, iyo Mburamana yamaze abantu tuyesure tuyicukurire, ikuzimu munsi Ibuziraherezo maze ihahurire na Nyamunsi nuko iyahuke iyesure mu gihe isamba iyisuke munsi; ni mu rusumbye urwa Bayanga ngo ijye kuyaga n’abo yishe.

Mu buzimu bwayo ari na bwo bwabo, bazayanga bayizironde, bazingazinge bagire intere, izomongane i Butazimura nguko uko izazimira, izime burundu ubutazubura umutwe i Rwanda.

Ngeze ku Gicumbi ndahimbarwa nambaza Imana nshyizeho umwete, ndakuturanya ndakutiriza, nkora iyo bwabaga ngo ize Imane, Imane cyane ibigire icyenda; icyenda cyeza inka n’abana.

Ireza u Rwanda Imana yacu, nta gushidikanya iri iwacu ni yo yatweretse inzira yacu. Urumuli rwayo ruradutwara none yiyemeje Kumana igira ngo imanga zibe imisizi imango zose zishinguke, Abanyarwanda batekanye.

Reka ntekanye ubwo ndi iwacu, ncinye igikaka njye mu gikari ngaruke mu nzu nihe icyo nshaka, njye mu nkike nisihinge, mu y‘epfo nicare ntigunze, mu ya ruguru niguragure numve, njye mu marembo no ku irembo amaboko yombi nyarambure nuko mpobere Urwambyaye.

Mana yanjye, Mana yacu ngusabye imbaraga z’imbangikane ngira ngo mbambure Abanyarwanda, ibakwe ryawe ribahagurutse ribahagarike, ribapyisure, bashire ubwoba kuva mu bwonko kugeza mu bworo bwo bw‘ibirenge, bakandagire, batambuke, batinyuke batumburuke, basire biyesure maze bahinde nk’inkuba zesa, bese amahano, bayahane, bayahamye bayahanure, bayahinahine, bayahinage; bayohere mu isenga itagwa imvura ntive izuba, hamwe umwana arira nyina ntiyumve.

Nguyu Umukamo uzira gukama no gukamuka, ukaba umukangara ukenya umuvumo wavumbitse u Rwanda mu magomerane; uje kurwubura ngo rwuburuke ariko gutaha Amahindura ngo akure amahindu muri rubanda, rubandanye rugana Inteko kwimika umuntu ngo ahabe umwami kabone n‘iyo yaba umwana ukiri mu nda; nabe Umwami, Utetse Agatekanya, ahimbazwe kuko ari umuntu; mwene Muntu.

None mpa Imbaraga Mana yanjye nuko mbarabare Muhabura, imbaraga umpaye zirute iz’imbarabara, ngamije guhabura impabe zose; aho ku isonga simpatinde nkazatimbira ngana iya Muhungwe, ngira ngo impunzi zitahuke; nzahave nigaba iya Karongi nshaka gutaha Cyamudongo.

Ni ugutangira kwidoga ariko kwerekeza Suti ya Banega; kugana iya Huye ntibintonda kuko uhoberana na Ndiza, mpamare umwanya nk’uwonsa umwana kugira ngo nigabe mu Mapfundo hamwe wapfundikiye Amagambo; Mana yanjye yapfundure, umpe iyo Simbo apfundikiye na njye nyipfunyire nyitware n’i Kigali ku Nunga; Umubavu wayo utamire, ube Gisaga usage u Rwanda hafi ni mu Ngoma za Kimenyi, ugira ngo umenyekane n’iyo bigwa, aho nkazahava ntaraka no mu Bushingamuheto bwawe, nti: Agandi? Bati ni Marungi sebu!

Ntabwo nshoje ahubwo ndashonje, ndacyasonzeye Muhabura ngo nayo izakore ku isimbo, impabe zumve Umubavu wayo n‘uko zitangire guhabuka, ziyasire Amahindura ngo rwahindutse rwa Rwanda; ruhambye urwamba rwarusabye, ndetse ruzutse ruzuye Umugara, rwafashe umugambi wo kutazonger gupfa i Rwanda.

Iwacu hazaduka umwuzure w’Amahirwe, Amahoro yinjire avuna sambwe, ijuru ry’iwacu risamire; mu gihugu cyose habe imisango nuko dusangire uwo Muhango; twese, twese, turi iwacu, tuvuga iwacu, kandi Imana iri kumwe na twe.

Evariste Nsabimana

Rwanda : muri ibi bihe abayobozi b’u Rwanda nta mahitamo bafite barimo kuvugishwa amangambure

Jeanette Kagame na Olivier Nduhungirehe

Jeanette Kagame na Olivier Nduhungirehe

Ni  muli  iki  gihe  abayobozi  b’igihugu  cyacu  amagambo  yababanye  menshi  kuruta  kuvugisha  ukuri  cyangwa  kugaragaza  ibikorwa. Bacitse  ururondogoro  rudafite  aho  rushingiye  mu  gukemura  ibibazo  byugarije  abanyarwanda  bityo  umuntu  akaba  yibaza  ahejo  hazaza  h’igihugu  cyacu.

Nawe  se  ku  isonga  Pahulo  Kagame  ati  abashakira  u  Rwanda  ibibi  nibasubize  amerwe  mu  isaho   kuko  batazapfa  barubonye!  bazarukura  he? ( yaba  abwirwa  niki  se  ko  barushakira  ibibi ? inyungu  baba  babifitemo  se  yaba  ari  iyihe ? )  ati  ibyo  mwumva  hirya  no  hino  bizarangirira  mu  bitekerezo  gusa  kuko  badateze  kudutsinda !  akomeza  agira  ati  :  » Ngabo  zanjye  mugomba  ubumenyi  buhagije  bwo  guhashya  umwanzi  cyane  cyane  mudapfushije  ubusa  amasasu  makeya  mwahawe  ahubwo  mukagambirira  gusambura  no  gufata  bunyago  ibikoresho  by’umwanzi  kugira ngo  abe  aribyo  mukoresha  kuko  nta  mategeko  mpuzamahanga  y’intambara  abihanira  ati  nibwo  kuba  ingabo  yuzuye !  ati nibaramuka  baguhaye  amasasu  10  yose  akagushirana  ni  wowe  uzaba  usigaje  gupfa ! »  nguko !  ibyo  hari  mu  isoza  ry’imyitozo  y’ingabo    yo  guhangana  n’umwanzi  mu  kiswe  Exercise  Hard  Punch  III  FTX  2018  yari  imaze  amezi  atatu  mu  kigo  cya  gisirikare  i  Gabiro.  Aliko  tubibutse  ko  akagabo  gahimba  akandi  kataraza !

Undi  nawe   Bwana  Nduhungirehe  dore  ko  bavuga  ko  wa  mugani  izina  ariryo  muntu,    umunyamabanga  wa  Leta  muli  Minaffet  ushinzwe  ububanyi  n’amahanga  na  Africa  y’uburasirazuba  asobanura  kubimaze  iminsi  bimuvugwaho  ko  ntacyo  ashoboye,  ko  atazi  uwo  akorera  neza ,  ko  ari  ayanda  nka  ba bahutu  bandi  bayobotse  ingoma  ya  FPR  bibeshya  ngo  baracinya  inkoro  kandi  ejo  izabajugunya  muli  Rweru;  kuri  twitter  ye  akaba  yasubije  ko  adatewe  ipfunwe  nibyo  bamuvugaho  kuko  ngo  ibyo  avuga  ari  position  ya  gouvernement  ahagaraliye  akomeza  avuga  ko  uwumva  ko  ari  ibitutsi  atamubuza  kubifata  uko  abishaka  ati  « u  Rwanda  ntiruteze  kuzagirana  imishyikirano  na  Général  Kayumba  Nyamwasa  n’abandi  babanyabyaha  nkawe  bose ».  Nguko !

Bwana  Major  Sezibera  akaba  na  Ministri  w’ububanyi  n’amahanga  nawe  ati  u  Rwanda  ntirwishimiye  itumizwa  rya  hato  na  hato  rya  Ambassadeur  wacu  muli  South  Africa  mu gutanga  ibisobanuro  bijyanye  n’ibitutsi  bya  Nduhungirehe  yaba  anyuza  kuri  twitter. Ni    nyuma  yuko  ikinyamakuru  Rushyashya  gikorera  Leta  y’agatsiko  kise  indaya  Ministri  SISULU  w’ububanyi  n’amahanga  wa  South  Africa  Republic   kubera  ko  yasabye  ko  habaho  ibiganiro  hagati  ya  Gén.  Kayumba  Nyamwasa  na  Leta  y’u  Rwanda  kugira ngo  ibiganiro  by’ibihugu  byombi  biteganijwe  mu  minsi  iri  imbere  nkuko  abakuru  b’ibihugu  byombi  babyumvikanyeho  bizarusheho  kugenda  neza.

Bwana  Mutangana  akaba  umushinjacyaha  mukuru  wa  republika  nawe  ati  ibihugu  bya  Ouganda  na  Congo  niho  habarizwa  ½  cy’abakekwaho  kugira  uruhare  muli  Jenoside  ati  kandi  ni  bamwe  mu  bateza  umutekano  muke  igihugu  cyacu  akomeza  avuga  ko  bitumvikana !  Afatanije  na  Ministri  w’ubutabera  akaba  anatangaza  ko  atemeranya     n’urukiko  rwagize  abere  Diane  Rwigara  na  Mama  we  kuko  ubushinjachaha  bwatanze    ibimenyetso  bihagije  by’ibyaha  baregwa  bityo  tukaba  tugiye  kubisubiramo  ku  buryo  bwimbitse  tubijuririra !  nguko.

Banyarwanda  nubwo  ntawe  uravuga  no  ku  buryo  butomoye  ku  mwanzuro  w’indishyi  Urukiko  Nyafrika  ruharanira  uburenganzira  bwa  muntu  rwategetse   Leta  ya  FPR  kwishyura  Mme   Victoire  Ingabire  UMUHOZA   umunyapolitiki  utavugarumwe  na  Leta  mu  rubanza  yayitsindiyemo  ku mugaragaro  ntawashidikanya  ko  nabyo  bikiri  mu  itechnika !  ni  ukubitega  amaso .  Ibi  byose  bikaba  bigaragarira  mu  bushobozi  buke  bwa  Leta  y’agatsiko  bisa  no  gutsinda  iy’amasasu  utumva  iy’amategeko !  ni  agahomamunwa.

Ndareba  rero  ngasanga  aba  bayobozi   bakweguriye  abashoboye  kubaka  ubumwe  bw’inyabutatu  no  gutsura  umubano  utazira  amakemwa  w’igihugu  cyacu  n’amahanga  aho  gukomeza  gutsimbarara  babyinisha  inzirakarengane  muzunga,  biragaragara  ko  nta  mahitamo  bafite!  birababaje  aliko  nta  gahora  gahanze .

 Byanditswe  ku  wa  13  ukuboza  2018,  na :
A.BEN  NTUYENABO,  KIGALI-RWANDA.

Umwaka wa 2018 usize uburenganzira bw’imfungwa buhagaze bute mu Rwanda?

prisonniersHagiye humvikana abantu bamwe na bamwe bashima abandi banenga uko infungwa mu Rwanda zifatwa , hari bamwe bemeza ko zifatwa neza abandi nabo bakavuga ko zikorerwa iyicarubuzo. Reka turebe uko ibibazo bimwe na bimwe byari byifashe uyu umwaka mu magereza atandukanye yo  mu Rwanda.

 

1. GUKUBITWA MURI GEREZA 
Uyu umwaka hakunze kumvikana cyane ikibazo cy’abagororwa bakubitwa muri gereza zitandukanye ariko reka dufate gereza 5 zakunze kuvugwamo inkoni kurusha izindi hano mu Rwanda.

 

a) GEREZA YA NYARUGENGE
Muri iyi gereza humvikanye abantu batandukanye bavuga ko abantu babo bakubitwa n’abayobozi ba gereza muri abo hari umuryango wa Twagirayezu Fabien wabivuze ndetse utanga n’ikirego ku nzego zitandukanye umutabariza muri izo nzego ziragewe harimo urwego rw’igihugu rushinzwe infungwa n’abagororwa (RCS), komisiyo y’uburenganzira bwa muntu (CNDP) ndetse na Minitisiteri y’ubutabera mu Rwanda. Umuryango we wavugaga ko yakubiswe na maneko wa gereza ndetse yangirwa no kwivuza.


b) GEREZA YA NYAKIRIBA
Iyi gereza iyoborwa na Sp Innocent Kayumba wamamaye cyane  hano mu Rwanda   kubera ubugome akorera infungwa n’abagororwa bafungiye muri iyo gereza. Bimaze kumenyerwa ko umugororwa wese wimuriwe muri Iyi gereza ikaze ahabwa ari inkoni, asanga hateguwe ingunguru irimo amazi mabi maze agahabwa umubatizo bita (Kuvuruguta), akamara iminsi itari munsi ya 30 mu gasho karimo amazi ntacyo kuryamirwa no kwiyorosa ahawe.

 

Mumpera z’ukwezi kwa cyenda Dr Niyitegeka Theoneste yimuriwe yo avanywe muri gereza ya Nyanza nuko yakirwa muri ubwo buryo twavuze haruguru  kugeza magingo aya hari kumvikana abantu batabariza Dr Niyitegeka Theoneste bavuga ko yimwe y’uburenganzira bwo kugemurirwa amafunguro yandikiwe na muganga.

 

Muri iyi gereza kandi havuzwemo ko bakubise umugororwa witwa Eric wo mu karere ka Rutsiro bikamuviramo gupfa.

 

c) GEREZA YA NYANZA
Iyi gereza yitwa ko ari gereza mpuzamahanga ariko nayo iracyarangwamo iyicarubuzo kubafungwa, muri uyu umwaka dushoje havuzwemo inkoni kuburyo bukabije ibi kdi bikorwa n’umuyobozi mushya wayo witwa Rutayisire Karera, ushaka umwanya wa kabiri mu Rwanda mu kwicisha abagororwa urubozo.

 

d) GEREZA YA RUSIZI
Kuwa 25/11/2018 abacungagereza bakurikira:
_Mutabazi
_Gatako
_Nshogoza na
_Viateur

 

Bakubise umugororwa witwa Mushimiyimana Valens ananirwa kwigenza ahubwo bamutwara mu ngorofani, agejejwe muri gereza yangiwe kwivuza bagenzi be bamubarije uburenganzira bwo kwivuza bahita bimuriwa aho bita mugisaza mu rwego rwo kubacecekesha no gukanga abasigaye ngo hatagira ubaza icyo kibazo cya mugenzi wabo,abo bimuwe ni: Sibomana Jean Bosco na Ngendahimana Adaudatus.

 

Birasanzwe cyane ko abafungwa bakubitwa muri iyi gereza.

 

e) GEREZA YA NGOMA
Gereza ya ngoma yagenewe gufungirwamo gusa abagore , ubusanzwe bizwi ko nta muntu upfa gukubita umugore, ndetse niyo mwaba mwarashakanye yaguhemukiye ukamukubita leta iguhana itakubabariye, ushinjwa ibyaha bitandukanye birimo ihohotera rishyingiye kugitsina no guhoza umugore(uwo mwashakanye) ku nkeke.

 

Byumvikana ko icyo umugore yaba yakoze cyose bidakwiye kumuhanisha inkoni , ariko biratangaje gusanga noneho akubitwa ndetse afunzwe bikarengaho agakubitwa n’umugabo utari we ndetse mu gihugu cyivuga imyato ko cyateje imbere umugore.

 

Mu kwezi k’Ugushyingo gereza ya Ngoma iherutse kwakira abagororwa b’abagore bavuye Mageragere maze bahageze  barakubitwa karahava mubakubiswe twabashije kumenya harimo Mme Uwitonze Clemence n’undi witwa Alphonsine bahimba kibonke.

 

2. UBUCUCIKE MURI GEREZA
Mu Rwanda hari akamenyero ko ukoze icyaha icyari cyo cyose ntakindi gihano ahabwa uretse gufungwa , nyamara muri leta zabanje hari ibyaha butafungirwaga ahubwo byakemurwa n’inzego z’ibanze bakunga abahemukiranye bikarangira kandi bigatanga umusaruro kumpande zombi ndetse na leta ntibihomberemo ariko ubu leta ya  Fpr icyayo no ugufunga gusa , hari abantu usanga bafungirwa kwiba ibijumba, ibitoki, amateke, amacupa (amavide) ugasanga bahanishijwe igifungo kirenze imyaka ibiri.

 

Ibyaha nk’ibi bigira uruhare mu gutuma muri za gereza huzuramo abantu zidafitiye ubushobozi bwo kwakira ariho usanga abafunzwe batagira aho kurara bityo bakaryamishwa ahadakwiye ngo muri za koridoro, kumbaraza n’ahandi ugasanga banyagirwa,ntabuhumekero , kubera imbeho bakarwara umusonga bamwe bagapfa.

 

3. IMIRIRE NO KWIVUZA
Abagororwa bo mu rwanda batungwa n’ibigori n’ibishyimbo, aya mafunguro anengwa ko nta ntungamubiri zihagije afite kandi ingano  (quantity) yayo nayo ntiba ihagije kuburyo byatunga umuntu igihe kirekire kuko bahabwa agakombe kamwe k’ibigori n’akandi k’ibishyimbo, niyo mpamvu akenshi hari abagororwa usanga barishwe n’umudari.

 

Kuvuzwa nabyo ntibihagaze neza namba kuko usanga kugira ngo abagororwa bavuzwe bisaba inzira ndende abenshi bikarangira batanavujwe ,hari abagwa mu kigondera buzima cya gereza kubera gutinda koherezwa mubitaro bifite ubushobozi,  Abashoboye kugezwa kubitaro byisumbuye nabo usanga akenshi Rendez Vous bahabwa zitubahirizwa, abashyizwe mubitaro nabo baba bariho amapingu kubitanda byo kwa muganga ugasanga bazirikiye kubitanda, impapuro abagororwa bahabwa iyo bagiye kwa muganga bandikaho ibyaha bafungiye, ibi bikaba bishobora kubagiraho ingaruka zitari nziza imbere ya muganga ,dufashe urugero ntabwo byoroshye kumva ko umuganga wacitse Ku icumu yaha serivisi nziza uwakoze jenoside, bombi ntibaba bameze neza, ikindi mu cyumba basuzumiramo hari ubwo usanga umurwayi yinjiranamo n’umucungagereza bitwaje ko ngo  uwo ari high risk yatoroka.

 

4. UMUTEKANO W’ABAGORORWA BAFUNZWE
Muri uyu mwaka humvikanye iraswa rya hato na hato muri Gereza bakitwaza ko abarashwe bari bagiye gutoroka, twafata urugero rwa GEREZA ya Nyanza aho uwitwa Nsengiyumva Jotham yarasiwe imbere muri gereza mu ntango  z’uyu mwaka bakavuga ko yari agiye gutoroka. Ndetse twavuga n’izimira rya Boniface Twagirimana Visi Perezida wa mbere wa FDU Inkingi waburiwe irengero ari muri Gereza ya Nyanza yaramazemo iminsi itanu gusa, ibi nabyo ntibyazweho rumwe.

 

Jean-Michel Manirafasha

Rwanda/Ngoma. Imisanzu y’umutekano yazambije abaturage

akarere ka ngomaNgoma: Abaturage batishoboye nabo leta iri kubaka amafaranga y’umutekano. Biraterwa niki? Kuwa gatanu tariki ya 7/12/2018 mu gitondo cya kare abayobozi b’  umudugudu wa Nyarugenge, akagari ka Kinunga, umurenge wa Remera,akarere ka Ngoma, intaray’Uburasirazuba, babyukiye mu baturage babaka amafaranga yiswe ay’umutekano.

Ikibabaje ariko nuko mubayatswe harimo abasaza n’abakecuru rukukuri,abapfakazi n’abatishoboye  bo mu cyiciro cya mbere cy’ubudehe, ubusanzwe baba barasonewe batagomba gutanga amafaranga y’umutekano n’andi anyuranye, ahubwo leta niyo iba igomba kubagoboka  ibaha inkunga y’ingoboka.

Muri abo baturage bayatswe harimo: 1) Umukecuru uzwi nka maman Bunani akaba ari umutindi nyakurya utagira inzu ye bwite kuko iyabamo yatijwe ayitangira umubyizi buri cyumweru. 2) Mukantagara w’imyaka 75 akaba abarizwa mucy’iciro cya mbere cy’ubudehe aherutse no kwisanga yarakuwe muri gahunda ya VUP 3) Baribeshya félecien n’abandi.

Umuturage utayabonye bamwirirwana k’umurenge akoreshwa imirimo inyuranye . ikindi kandi aba baturage batishoboye bahabwaga imirimo muri gahunda ya VUP (vision umurenge program) ndetse bagahabwa n’inkunga y’ingoboka.   Abaturage benshi bari bazi ko bafashwa na VUP bisanze k’urutonde rw’abarimo leta ibararane by’amafaranga y’umutekano.

Haribazwa impamvu aya mafaranga ari kwakwa abaturage muri iki gihe byongeye kandi batishoboye basanzwe  banafashwa na leta.

Byakiriwe na Gaspard Musabyimana

 Admin/Amakuru ki

Rwanda: igihugu ntigikeneye ingufu kirimbuzi (centrale nucléaire) kandi Abanyarwanda bicwa n’inzara

Claver Gatete/photo wikipedia

Claver Gatete/photo wikipedia

Twavuze  kenshi  ko  leta  ya  FPR  ihora  yisumbukuruza  kandi  abaturage  bayo  rukinga  babili  muli  rusange.  Mu  rwego  rwo  gushyira  mu  bikorwa  rero  ibiganiro  byabaye  mu  mezi  aherutse  hagati  y’abakuru  b’ibihugu  by’uburusiya  n’u  Rwanda  igihe  Prezida  Kagame  asura  uw’u  Burusiya  Mr.  Putin  V.  bakabonana  imbonankubone;  taliki ya  05/12/2018  i  Moscow  mu  gihugu  cya  Russie  hasinywe  amasezerano  ku  bufatanye  bw’ibihugu  byombi  mu  kubaka  no  gukoresha  ingufu  kirimbuzi  (centrale  nucléaire)  bavuga  ko  zizifashishwa  ahanini  mu  kubungabunga  amahoro   n’iterambere.

Nkuko  bitangazwa  na  Ambassadeur  Claver  GATETE  Ministri  w’u  Rwanda  ushinzwe  ibikorwa  remezo  avuga  ko  aya  masezerano  ari  ishyirwa  mu  bikorwa  ryo  kubaka  Center  for  Nuclear  Science  and  Technology  mu  Rwanda  akaba  ariyo  masezerano  ya  mbere  u  Rwanda  rusinyanye  n’ikindi  guhugu  mu  gukoresha  ingufu  kirimbuzi  mu  bikorwa  by’amahoro.

Banyarwanda,  ese  koko  u  Rwanda  rwaba  rukeneye  ingufu  kirimbuzi  muri  ibi  bihe  rwugarijwe  n’ubukene  impande  zose  yaba  mu  buhinzi,  mu  bucuruzi  no  mu  miyoborere  yarwo  idasobanutse ?  n’ibindi….. izi  ndoto  z’aba  bayobozi  b’agatsiko  zirahulirahe  n’ibibazo  abanyarwanda  bikoreye  mu  byukuri ?  ndareba  ngasanga  ari  ukwikoreza  umutwaro  abazukuru  bacu  kuko  ikiguzi  cy’uyu  mushinga  dore  ko  ari  n’inguzanyo,  kitazishyurwa  mu  gihe  kingana  no munsi  y’imyaka  100  mu  gihe  cyagashowe  mu  birebana  n’imibereho  myiza  y’abaturage  aho  kubazanira  kabutindi  y’umwanda  ba nyirawo  babuze  aho  bawujugunya  hirya  no  hino  ku  isi  bitewe  n’ingaruka  zawo.

Niba  u  Rwanda  rukeneye  umuliro  uhagije    w’amashanyarazi  rwatsuye  umubano  mwiza  na  DRC  aho  buri  muturage  w’icyo  gihugu  yemerewe  umuliro  wo  kumurika  mu  nzu  ku  buntu !  aho  kugira ngo  twinjire  mu  madeni  y’ibitadufitiye  umumaro  aka  kanya !  keretse  niba  twifuza  gukora  Bomb  atomic !  ngo  izatumalire  iki  se  mu  gihe  ibihugu  byabanjemo  izo  nganda  zizikora  byatangiye  inzira  yo  kwivana  muri  uwo  murongo  kubera  ibihumanya  bizirimo  ibindi  nk’ubufransa  bwibaza  aho  buzerekeza  déchets  ziva  muli  izo  nganda!

Aliko  rero  banyarwanda  ibyo  ntibikaturangaze  kuko  usinya  siwe  usinyura   ariyo  mpamvu    aya  masezerano  yose  cyangwa  amategeko  ashyirwaho  na  leta  y’agatsiko  ka  FPR  muli  iki  gihe  atagakwiye  kudutesha  igihe  uretse  kuyitondera  kugirango  tutazisanga  mu  ruzi  turwita  ikiziba.

Mugire  amahoro.

 Byanditswe  ku  wa  10/12/2018, na :
A.BEN  NTUYENABO,  KIGALI-RWANDA.