Archives de catégorie : Amakuru

Snapshot_78

Iyimikwa rya Republika 28 mutarama 1961. Ishyirwaho ry’inzego z’ubutegetsi bwa Republika n’ingaruka ku Rwanda rw’ejo

Iribuliro

 

Nko mu bindi bihugu byose byo kw’isi, u Rwanda rwubatswe rushingiye ku ntambara hagati y’uduhugu twari dukikije “u Rwanda rwa Gasabo”. Mbere y’umwaduko w’abazungu mu mpera y’ikinyejana cya 19, Abasindi n’ibikomangoma by’Abanyiginya batwaraga u Rwanda rwa Gasabo ni bo bari barashoboye gutsinda no kwigarurira uduhugu twinshi bari baturanye, ariko mu majyaruguru no mu burengerazuba bw’amajyepfo, hari uturere batari bagashoboye kwigarurira[i]. Umwami Musinga yashoboye kuhategeka ari uko abifashijwemo n’Abadage n’Ababiligi. Abavuga lero ko Abasindi b’Abanyiginya, n’abamikazi b’Abega bategetse imyaka irenze 400 u Rwanda uko turuzi uko rumeze ubu, baba babeshya.

 

Uko ingoma Ingoma y’Abasindi n’ibikomangoma by’Abanyiginya yajyaga ikomera, ni nako yashyiragaho imiterere ihamye y’ubutegetsi bwayo. Kugeza muri 1959 mu Rwanda hari Ubutegetsi bushingiye ku bwami. Ku ngoma ya cyamiUmwami yari Nyir’Igihugu, Inzego z’Ubutegetsi zose zari iz’Umwami, Ubutaka n’Inka byari ubw’Umwani, Ingabo zari iz’Umwami; akagabira cyanga akanyaga uwo ashatse. Yaricaga agakiza. Umwami kimwe n’abandi batware basimburwaga n’abana babo. Ntawashoboraga kuyobora adakomoka ku mutware, cyanga ataragabiwe n’umwami.

 

  1. Impinduramatwara yo mu Rwanda bise revolusiyo ya 1959 yimika Republika[ii]

 

Ingoma ya cyami yarangwaga n’akarengane gakomoka ku Ubuhake – Ubucakara – Ikoro n’uburetwa; Umuturage usanzwe yamaraga igice cy’umwaka atikorera. Ibyo byose, hiyongeyeho umusoro w’Ababiligi, byatumye abaturage bahunga akazi n’uburetwa bakajya mu mahanga. Ababibaze basanga ko kugeza mu wa 1959, 75% b’Abanyarwanda b’abagabo n’abasore (homme adulte valide) barigeze guhungira mu mahanga i Buganda, i Kongo cyangwa muri Tanganyika. Iyo bagendaga kandi byatumaga akazi kiyongera ku basigaye, ku buryo Abanyarwanda benshi bari barabuze epfo na ruguru.

Byumvikane lero ko impunzi nyarwanda za mbere atari izatewe n’Impinduramatwara yo muri 1959.

 

Nyuma y’intambara ya kabili (1945-1949), bavuga ko ishobora kuba yarahitanye abantu hagati ya milioni 70-85 byari 3% y’abaturage b’isi icyo gihe[iii], ibihugu byarateranye kugira ngo byigire hamwe uko intambara zagabanuka kw’isi n’uburenganzira bw’ikiremwamuntu bukarushaho gushyigikirwa. Bivugwa ko impamvu nyamukuru y’iyi ntambara byari ukurwanya igitugu gikomoka kutubahiriza uburenganzira bw’ikiremwa muntu. Ni yo mpamvu Ibihugu byibumbiye mu muryango umwe w’abibumbye (Loni=UN) byemeje ko leta zigomba kugendera ku matwara ya demokarasi, zikagendera ku matageko kandi zikubahiriza uburenganzira bw’ikiremwamuntu bw’ikiremwamuntu. Ni uko hashyizweho Itangazo mpuzamahanga ry’uburenganzira bw’ikiremwamuntu bw’ikiremwamuntu (declaration universelle des droits humains) [iv].

 

Ni ukwo tariki 28 Mutarama 1961, Intumwa za Rubanda zemeje ko zivanyeho Ubwami zishyiraho Republika[v]. Impirimbanyi zarwaniye Republika ziyishingira ku ngingo zikulikira:

  1. U Rwanda ni Republika ishingiye ku butegetsi bwa Demokrasi iteza imbere abaturage;
  2. Ubwenegihugu bw’u Rwanda buzabonezwa n’itegeko;
  3. Republika y’u Rwanda igizwe na Prefegitura 10 zigabanyijwemo amakomini;
  4. Republika y’u Rwanda yemera inteko nkuru zikulikira: ubuyobozi bwa Repubulika na Leta, Inteko Nkuru y’Amategeko, n’Urukiko rw’Ikirenga;
  5. Abaturage bose bafite uburenganzira bwo kureshya imbere y’amategeko, bidashingiye ku nkomoko, ku bwoko, ku ibara ry’umubili, ku gitsina cyangwa ku idini;
  6. Abana bose bafite uburenganzira bungana bwo kwiga bidashingiye ku gitsina, ku ibara ry’uruhu, ku bwoko cyangwa ku idini;
  7. Ibyerekeye ubwigenge bizaba bikemurwa nyuma na Leta ibyumvikanyemo n’Inteko Nkuru y’Amategeko n’Urukiko rw’Ikirenga;
  8. Repubulika y’u Rwanda yemera uburezi bw’agateganyo, Ibihugu by’Abibumbye byahaye u Bubiligi.

 

Ni ukwo Umuturage yagize ijambo, hajyaho “ubutegetsi bw’Abaturage, bushyirwaho n’Abaturage, kandi bugakorera Abaturage”. Ni uko igihugu kigendera ku matwara ya Repubulika na demokarasi arangwa n’imiterere y’ubutegetsi bw’igihugu budakomatanijwe cyanga ngo bwiharirwe n’umuntu umwe. Urwego rwubahiriza amategeko, urwego rushinga amategeko n’urwego ruca imanza, zitandukanwa ku buryo bugaragara, ntihagire urwivanga mu mikorere y’urundi, ahubwo zikuzuzanya mu nzira ziteganywa n’amategeko.

Imiterere y’ubutegetsi bw’u Rwanda muri Repubulika ya mbere yagendeye ku Itegekonshinga ryatangajwe ku itariki ya 24 Ugushyingo 1962, rihamya burundu ko u Rwanda ari Repubulika igendera kuri demokarasi izira uburetwa, ubuhake n’ubundi bucakara bwose bushingiye kw’ivangura n’isumbana ry’abaturage iryo ari ryose ryitwaza ubwoko, akarere, amavuko, igitsina, amadini n’ibindi.

 

  1. Uburenganzira buraharanirwa

 

Iyo hatagira Abarwanashyaka baharanira Republika tuba tukiri mu mwijima.

Gushyiraho Republika byatumye abantu bagira ubuhumekero barakanguka batangira kumenya uburenganzira bwabo.

  • Ubuhake n’ubucakara byaraciwe: Byatumye bitongera kuba ngombwa ko umuntu ahakwa kugira ngo agire umurengera cyangwa umuvugira;
  • Uburetwa n’ikoro biracibwa: Umuturarwanda agahemberwa akazi akora;
  • Ubutegetsi buhabwa abaturage: Umunyarwanda agakurikiza amategeko yashyizweho n’Intumwa za Rubanda rwitoreye mu bwisanzure;
  • Umunyarwanda arengerwa n’amategeko kandi arindwa n’inzego za leta: Umuntu ntanyagwe utwe n’umurusha imbaraga;
  • Abanyarwanda bareshya imbere y’Amategeko: ntihagire uzira Ubwoko bwe cyangwa aho akomoka; Hakaba inzego z’Ubucamanza zigenga zirangwa n’Ubutabera zirenganura buri muturarwanda zititaye ku cyo ari cyo.
  • Abana ba rubanda rugufi bagira uburenganzira ku mashuli: kubera ko kugira ngo habeho iterambere ryuzuzanya no gukomeza ubumwe bw’abanyarwanda, hagomba gutangwa amahirwe angana ku miryango itishoboye kubera ko amashuri ari igikoresho cyo kwibohora no kurenganurwa (la scolarisation est un instrument d’émancipation sociale et de justice).
  • Hemezwa ko abategetsi bashyirwaho na rubanda binyuze mu matora: hemezwa ko abanyarwanda bashobora gusimburana ku butegetsi batamennye amaraso no guhiga bukware abatavuga rumwe n’abari ku butegetsi ;

 

Ariko ntibyakomeje kugenda uko byari biteganijwe.

  1. Muri 1973 Abategetsi ba Republika ya Mbere bahiritswe n’ingufu za gisirikari abayobozi bamwe baricwa.
  2. Muri 1994 FPR yahiritse ubutegetsi bwa Republika ya Kabili ifata ubutegetsi kugufu imaze guhanura indege yarimo Prezida wa Republika. Hakurikiraho ubwicanyi n’ibindi byaha ndengakamere (génocide et autres crimes contre l’humanité) byibasiye inyoko-muntu.

 

Muri iki gihe ingoma ya FPR ikomeje kugaragazwa n’ibi bikurikira:

  • Ubuhake, Uburetwa , Ubucakara, Ikoro n’ikiboko byongeye guhabwa intebe;
  • Itegeko nshinga ntiryubahirizwa, ryagizwe nk’uko ifundi igira ibivuzo, rihindurwa buri gihe bigamije inyungu za FPR na prezida wayo;
  • Intumwa za Rubanda zitorwa ari uko zemewe n’ishyaka rya FPR;
  • Ubutegetsi Nshingamategeko ntibushobora kugenzura guverinema;
  • Ubutabera ntibukibarizwa mu Rwanda kuko imanza zicibwa uko Prezida yabitegetse;
  • Abantu ntibagira urwinyagambuliro, utavuga rumwe na FPR , iyo adahunze arafungwa cyangwa akarigiswa, cyangwa akicwa;
  • Ikibazo cy’impunzi cyakomeje kuba agateranzamba kugeza n’ubu, ndetse FPR ikurikirana abayihunze aho bari ikabicirayo;
  • Amashuri y’indatwa yaragarutse, uburezi bw’abana ba rubanda ntibugira ireme;
  • Ibikingi byaragarutse, abaturage bambuwe amasambu yabo, ndetse banagenerwa igihe cyo gusarura, bagategekwa aho kugurisha umusaruro wabo, n’igiciro, bakanabuzwa kurya ibyo bihingiye; barasenyerwa ubutitsa;
  • Ishyaka rya FPR rifata ku ngufu “Ikoro” imisanzu ku mishahara y’abantu baba babonye biyushye akuya;
  • FPR ifite akaboko mu Intambara z’urudaca mu karere;

Uwavuga ko imitegekere y’igihugu yasubiye rudubi kurusha ndetse na mbere ye 1959 ntiyaba yibeshye, kuko kuri ubu haganje ubwami muri Republika!

 

  1. U Rwanda rw’ejo rwabyifatamo rute rwakuramo ayahe masomo?

 

Kugira ngo Abanyarwanda, cyane cyane u-Rwanda-Rwejo, bazongere batekane, bagire ituze no kwishyira ukizana kwa buri muntu, n’ikibazo cy’impunzi kirangire, Abanyarwanda bagomba guhagurukira rimwe bakarwanya ingoma y’igitugu bivuye inyuma.

 

Intambara irahenda ikatumaraho abantu kurusha gushyikirana no gusabana. Ni yo mpamvu muri FDU-Inkingi n’abandi dusangiye isesengura, dusanga hakwiye kubaho ibiganiro bidaheza (Dialogue Inter-Rwandais Hautement Inclusive ‘DIRHI’) bigamije:

  1. Guha ijambo buri munyarwanda mu gutanga ibitekerezo ku butegetsi abona bumubereye;
  2. Gushaka ibisubizo ku kibazo cy’imibanire y’abanyarwanda mu mahoro n’ubworoherane;
  3. Guca inzigo n’umuco wo guhora;
  4. Guca Ingeso yo kudahana no gutanga ibitekerezo byo kurenganura abarenganyijwe n’abirengagijwe, aho bibaye ngombwa imanza zaciwe nabi zigasubirwamo;
  5. Gushakira hamwe ibisubizo ku mibanire y’u Rwanda n’ibihugu by’amahanga, cyane cyane haherewe ku by’abaturanyi, intambara z’urudaca zigahosha, bityo abanyarwanda bagashobora gutembera no guhahirana nta nzitizi n’ibihugu duturanye.

 

Gushyira imbere ibi biganiro bidaheza nibwo buryo bwonyine buzatanga ubwizerane hagati y’abanyarwanda mu mitandukanire yabo, ngo bongere babane kandi bubake u Rwanda ku buryo burambye, ntawe uhejwe. Muri ibyo biganiro, umunyarwanda aho ari hose, haba mu Rwanda, mu buhungiro, yaba uwacitse ku icumu rya genoside, cyangwa uwarokotse ubundi bwicanyi ndengakamere n’itsembatsemba, baba abibumbiye mu miryango idaharanira inyungu, imitwe ya politike (yemewe n’itaremerwa n’ubutegetsi buriho), baba abibumbiye mu mitwe yafashe ibirwanisho mu rwego rwo kwirengera (rebellions), n’izindi ngeri zose tutarondoye…. bose bazabigiramo uruhare mu kuvuga akabari ku mutima no gushakira ibisubizo ibibazo bihari, nta gupfukirana ibyabaye cyangwa kumva bamwe gusa.

Ni ngombwa kandi gushyigikira uburyo bwose bwateza imbere imyumvire imwe y’amateka yaranze u Rwanda, kwirinda kuyagoreka uko ingoma zigenda zisimburana, tukareka inzobere mu mateka akaba arizo ziyandika;

 

  1. Ubutegetsi bubereye Abanyarwanda

 

Kugira ngo ibibi byabaye mu mateka yacu bitazasubira, FDU-Inkingi n’abo dusangiye urugamba rwa Demokarasi, dusanga hagomba gushyirwa imbere ishyirwaho ry’inzego z’ubutegetsi n’iz’Umutekano zihumuriza kandi zikarengera buri munyarwanda; Inzego ziha icyizere buri munyarwanda, umwenegihugu wese yibonamo; Inzego zihagarariye kandi zita ku nyungu ze mu buzima bwa buri munsi ; buri rwego rw’ubutegetsi rukigenga ntiruvogerwe.

Izo nzego zigomba kuba zigaragaza ubwiyunge bw’abanyarwanda, zishishikariza abanyarwanda kwishyira hamwe, bifatiye ku bitekerezo n’inyungu bya politique byubaka bahuriyeho, hatitawe ku bwoko, akarere, n’ibindi byose byagiye bitanya abanyarwanda.

 

Hakwiga kandi uko hashyirwaho itegeko Nshinga riri hejuru y’inzego zose, rigaragaza uko inzego ziteye, uko zikora, uko zigenga, uko zikorana , uko Itegeko-Nshinga ryavugururwa bitabaye mu nyungu z’abarivugurura. Iryo Tegeko-Nshinga rigomba kuzagaragaza ukuntu ba “Nyamwinshi” batakwiharira ubutegetsi ngo bakandamize cyangwa bahungabanye ba “Nyamuke”.

 

Kugira ngo ibyo byose bizagerweho hari hakwiye ubutegetsi bushingiye kuri “Demokarasi yumvikanyweho” (Démocratie Consensuelle/ Consensual Democracy) bwafasha mu gukemura urwikekwe no kwishishanya, mu gihe Abanyarwanda benshi bacyiyumva muri byinshi badahuriyeho cyane cyane by’ubwoko, inkomoko n’uturere. Ubwo butegetsi bwashyirwaho hagendewe ku isaranganywa rishyira mu gaciro, riha icyizere amoko yose, Uturere twose n’ibindi byiciro byose by’Abanyarwanda.

 

  1. INZEGO ZISHINZWE UMUTEKANO

 

Imiterere n’imitegekere y’inzego zishinzwe umutekano ni byo bishobora gutuma abategetsi birara, bakica bagakiza, ndetse ugasanga akenshi zinivanga mu mitegekere y’Igihugu. Nk’uko byagiye bigaragara mu mateka y’ibihugu bitagendera kuri demokarasi, bikaba byaranagaragaye no mu Rwanda, ingabo z’igihugu n’izindi nzego z’umutekano zagiye zikoreshwa n’abazishinzwe kugira ngo bafate ubutegetsi banyuze iy’ibusamo, ibyo biterwa cyane cyane no mu mishyirireho yazo n’abayobozi bazo.

 

Muri FDU-Inkingi n’abo dusangiye urugamba dusanga ari ngombwa gutekereza neza uko hashyirwaho ingamba zihamye zo kugira ngo ingabo zigire umwanya zikwiye mu butegetsi bugendera ku mategeko (Etat de droit/ Rule of law). Inzego z‘umutekano zigomba kuba iz’umwuga, zirinda ubusugire bw’igihugu, zirengera umutekano wa buri munyarwanda aho guhohotera abenegihugu. Ingabo z’u Rwanda n’inzego z’umutekano ntizigomba kuba uz’umuntu cyangwa ngo ziyoborwe n’ubwoko bumwe cyangwa abakomoka mu karere kamwe.

 

Ni yo mpamvu inzego zishinzwe umutekano zigomba kwitonderwa by’umwihariko kandi zigatanga icyizere n’ihumure ku Munyarwanda wese, hagashyirwaho ingabo z’igihugu zigaragaza ishusho y’imiterere y’igihugu; ubuyobozi bwazo buzasaranganywa mu moko yose, uturere twose ku buryo buhumuriza buri munyarwanda. Ni ngombwa rero guhora tuzirikana ko Ingabo ari iz’abaturarwanda, kandi zikwiye kubahiriza uko abanyarwanda bashaka kuyoborwa no kurindwa. Ni yo mpamvu tubona ko ari byiza ko Intumwa za Rubanda zigomba kugira ijambo mu gushyiraho Abayobozi b’Ingabo, n’abagize inzego zishinzwe umutekano.

 

Umunsi mwiza wa Demokarasi

28 Mutarama 2024

 

Ndereyehe Karoli

 


 

[i]IBitabo by’imena twifashishije mu gusuzuma amateka y’u Rwanda

  1. Antoine Nyagahene: Histoire et peuplement ; Ethnies, clans, et lignages dans le Rwanda ancien et contemporain ; ANRT, thèse de doctorat 1997
  2. Baudouin Paternostre de la Mairieu : « Pour vous mes frères ! » Vie de Grégoire Kayibanda, premier Président du Rwanda ; Pierre Tequi éditeur 1994
  3. Innocent Nsengimana : Le Rwanda et le pouvoir européen (1894-1952), quelles mutations ; Peter Lang, thèse de doctorat 2000
  4. Innocent Nsengimana : Histoire du Rwanda ; Désidéologisation et restitution des faits historiques ; Editions Sources du Nil 2020
  5. Karoli Ndereyehe Ntahontuye : Rwanda- achieving real sovereignty; Editions Scribe 2019
  6. Pierre -Célestin Kabanda : L’idéal des pionniers ; les hommes qui ont fait la différence ; Editions Sources du Nil 2012
  7. Université nationale du Rwanda, campus de Ruhengeri: Les relations interethniques au Rwanda à la lumière de l’Agression d’Octobre 1990 ; Genèse , soubassements et perspectives ; Editions Universitaires du Rwanda 1991

[ii] https://en.wikipedia.org/wiki/Rwandan_Revolution

[iii] https://en.wikipedia.org/wiki/World_War_II_casualties

[iv] https://www.ohchr.org/en/human-rights/universal-declaration/translations/kinyarwanda?LangID=rua1

Abanditsi ba FPR basimbutse : “…Whereas it is essential, if man is not to be compelled to have recourse, as a last resort, to rebellion against tyranny and oppression, that human rights should be protected by the rule of law,…” , nyamara ni ingingo ikomeye iha uburenganzira Abenegihugu kwivumbagatanya bakavanaho ubutegetsi bw’igitugu.

https://www.un.org/sites/un2.un.org/files/2021/03/udhr.pdf

[v] http://www.mdrwi.org/rapports%20et%20doc/mdr/urumuri_rwa_demokrasi.htm

 

fdu logo

Le parti FDU-Inkingi appelle les USA à prendre des sanctions contre le Rwanda

Communiqué des Forces Démocratiques Unifiées (FDU)

 

Les Forces Démocratiques Unifiées (FDU), parti d’opposition rwandaise, tiennent à exprimer leur profonde gratitude envers l’Ambassade des États-Unis à Kinshasa pour sa prise de position concernant la situation actuelle en République Démocratique du Congo (RDC), particulièrement en ce qui concerne les menaces posées par le lancement de l’Alliance du Fleuve Congo sous la direction des individus sanctionnés tels que Corneille Nangaa et Michel Rukunda, ainsi que le groupe M23.

 

Nous apprécions la reconnaissance des États-Unis quant à l’importance de la paix, de la sécurité et de la stabilité dans notre région, ainsi que leur engagement à soutenir les droits civils et politiques du peuple congolais. Cette position est un pas significatif vers la reconnaissance et la résolution des défis que nous affrontons dans la région.

 

Cependant, nous demandons aux États-Unis ainsi qu’à leurs partenaires, d’aller plus loin en prenant des mesures concrètes contre le régime rwandais, dont le soutien et la participation dans le conflit à l’est de la RDC sont bien documentés. Les États-Unis sont le plus grand contributeur à l’aide bilatérale, avec plus de 170 millions de dollars annuellement. Nous croyons que des actions plus directes et significatives, telles que la suspension de cette aide, les sanctions financières contre le haut commandement de l’armée du régime, et l’imposition de restrictions de visas, sont nécessaires pour adresser efficacement les causes profondes de l’instabilité dans notre région.

 

Ces mesures renforceraient le message que les actions compromettant la paix et la démocratie ne seront pas tolérées. Elles appuieraient également les efforts régionaux pour une résolution pacifique du conflit, notamment les processus de Luanda et de Nairobi.

 

Les FDU restent engagées à collaborer avec toutes les parties intéressées à apporter une solution pacifique au conflit et à assurer la stabilité et la prospérité de la RDC et de ses citoyens.

 

Fait à Bruxelles, le 17 décembre 2023,
Placide Kayumba,
Président des FDU-Inkingi.

20230523_201026

Ikiganiro cyanyuze kuri East Africa Daily hagati ya Jean Paul Turayishimye na Jean Pierre wiyise Mugabe

Tariki cyatambutseho kuri Youtube : 08/05/ 2023

Igihe kimara : 2h :55 :45

Inyito yacyo :  Jean Pierre Mugabe yazize gutuka umukuru w’igihugu, ahungira muri FPR avuze ishingwa ry’INTERAHAMWE.

Cyakurikiwe : 16K

Cyakunzwe kugeza none 15 h 15 : abakurikizi 174

Commentaires :288 kugeza kuri iyi saha abakineguye muri aba barenze 90% nta na 10% bakivuze imyato ngo bakirate. Bivugwa ko kitakunzwe kandi cyagabanije agaciro abakurikizi bari basanzwe baha uyu nyiri iyi chaine You Tube ya East Africa Daily ndetse benshi babimutangarije.

 

INCAMAKE Y’IBYANEGUWE BYASOHOTSE MURI CHAT :

  • Kwikuza birengeje kwa MUGABE.

Ibyo bigaragara aho yiyemereza ubwe ko yari umusore muto cyane, ndetse yanabanje kwiyita umwana nuko Jean Paul aramucyamura aza kwemera ko ibyo arimo kuvuga byamubayeho afite imyaka 22.

Yemeza ko ari Président HABYARIMANA ubwe wamufungishije atanze itegeko . Ibi biteye kwibaza. Ni ikihe gitutsi yatutse Président HABYARIMANA cyatumye we ubwe ahaguruka akamwikurikiranira? Ntibyunvikana, ni ibyo kwibazwaho.

Tugarutse ku byo ashaka kwemeza by’ ubushyamirane bwe na Président HABYARIMANA twashatse kumenya neza MUGABE ni muntu ki ? Nkuko twabitohoje uyu musore MUGABE witwaga KATAMOBWA nka se, akomoka mu muryango usanzwe rwose. Se umubyara yari umunyezamu i Kigali.

Umuryango wa Jean Pierre wiyita MUGABE kuko abo biganye n’abo babyirukanye bo bamuzi ku izina rya KATAMOBWA, wari utuye mu nkengero z’umujyi wa KIGALI, ahitwa ku Kimisagara muri segiteri yategekwaga na Madamu Rose KAMASHARA.

 

Aha na none twakwibaza : igihe yahinduriye izina rye n’impanvyu yabimuteye.

Ahantu henshi mu kiganiro arizamura cyane akiha umwanya atari afite mu mibereho n’imibanire ya rubanda, muri politiki no mu rwego rw’ubukungu. (Sur le plan social, politique et économique).

Yari umusore nk’abandi ariko we ntabwo abyemera urasanga yisumbukuruza mu byo yatanzemo ingero byose.

Yemeza ko yisangaga kuri TWAGIRAMUNGU Faustin, MUGENZI Justin, Landouard NDASINGWA, aba bose bari abakuru b’amashyaka. Yemeza ko yasangiraga ku meza n’abakuru ba FPR iyo ku MULINDI mbega ko yavuganaga n’abakuru b’amashyaka nkaho banganya icyubahiro na rang social. Iwabo yinjiraga adakomanze.

Ari abantu bakuriye hamwe mu ishuri rya Seminari ntoya ya RUTONGO atarangije kuko ngo yaje kwirukanwa, ari abo bakoranye bya hafi mu itangazamakuru, bose bemeza ko MUGABE  yari azi «  GUCABIRANYA » no «  GUCENGERA » !

 

  • Gushingira inkuru ze ku bihuha byatambukaga mu gihe cy’amashyaka menshi.

Urugero : kwemeza ko Président HABYARIMANA n’umuryango we, harimo Madamu we n’abana be bibye.

Ibi kikaba aricyo yita igitutsi yatutse HABYARIMANA. Twebwe tugasanga ari ugusebanya no gukwiza ibihuha. Ko ari umunyamakuru wiyita n’umushakashatsi yagombye kugaragaza ingingo zikurikira :

Aba yita abajura bagiye mu ruhe rubanza rubahamya icyo cyaha ? Bibye ryari ? Bibye iki ? Abo bana bakekwa ko bafatanije na se kwiba ni bande ko umuryango wa HABYARIMANA wari uzwi? Bakoraga mu zihe services zibaha umwanya n’uburyo bwo kwiba Leta ? Madamu HABYARIMANA we se yakoraga iki muri Leta ku buryo yaba umufatanyacyaha n’umugabo we ?

MUGABE ko hano yigize « Bamenya » ko atatubwira ibyo bibye aho babihishe? Muri Paradis fiscal ? Basanze comptes zabo mu Rwanda cyangwa mu mahanga ziriho imali ingana iki ? Ibyo byose ntabwo bisobanutse . Yagendeye ku gihuha n’urubwa rwari rwatangiye kuvuka muri politiki y’amashyaka ashyamiranye n’iryari ku butegetsi ariryo MRND ya Président HABYARIMANA.

Uriya mupfumu yemeza ko ari uwa HABYARIMANA :

Iyi nvugo ihuje neza neza nk’iya FPR kuva yafata  ubutegetsi no kugeza ubu ikoresha igamije guharabika uwahoze ari umukuru w’Igihugu HABYARIMANA Juvénal  ivuga ko yiberaga mu bapfumu, ko mu nzu ye basanzemo ikiyoka kinini, ko hari ubwiherero yakirriagamo abapfumu n’ibindi. Nyamara iyo nzu ye yatuwemo na Président Pasteur BIZIMUNGU, ibi biharabikano byaje ayivuyemo.

Gusa ntibitangaje ko MUGABE abisubiramo kubera ko yiyemerera UBWE ko yahoze akorera FPR, wenda akazi ke ntabwo karangiranye n’ihunga rye.

Nk’inkuru ajya kuzahura y’ifungwa rya Ministre Gatabazi Félicien akayihuza n’amashyaka n’uturere ni ukujijisha. Ati « yari Ministre wa Travaux Publics, baramufunga bamuziza ko ari umunyenduga ». Ibi bihuje na bya bihuha bya FPR twavuze.

Bizwi ko GATABAZI Félicien yafunzwe nyuma y’urubanza rwaciriwe mu ruhame,  mu idosiye y’imicungire y’ikibazo cy’impunzi z’abanyarwanda bari birukanwe muri Ouganda muri 1982, ku gihe cy’ubutegetsi bwa Milton OBOTE. Icyo gihe rero GATABAZI yabazwaga ibyabaye akiri ministri w’Imibereho Myiza n’Amajyambere y’Abaturage (Ministère des Affaires Sociales et du Développement Communautaire).

Ntabwo rero yazize ko yari umunyenduga, yazize imicungire mibi y’infashanyo zari zigenewe izo mpunzi.

 

  • Guhuzagurika, kwibagirwa, gukekeranya, kwivuguruza no kuvanga inkuru cyangwa amazina y’abantu n’ahantu.

Aha niho hateye kwibaza ku muntu wihaye titres eshatu : Umunyamakuru, Umushakashatsi, Maneko wa DMI ndetse akaba yunva bamwita umwanditsi kuko ngo yanditse igitabo avugamo bimwe mu binyoma yemeza muri iki kiganiro.

Ku mu maneko wa DMI kwitiranya MUGESERA Antoine, wabaye Sénateur wa FPR uyu yakoragamo yanayobotse mu ikubitiro,  na MUGESERA Léon « wemezwa ko yashinze Interahamwe akajya no kuzishishikariza abayoboke mu mashuri makuru muri 1981 », ntabwo byunvikana !!!

Hagombye imbaraga nyinshyi za Jean Paul TURAYISHIMYE kugirango MUGABE yigarure, amenye itandukanirizo rya ba Mugesera bombi.

KAMASHARA Rose wari Conseillère wa Kimisagara aramwita KARWERA nyamara yari atuye muri segiteri yayoborwaga nuwo mudam Rose.

MUGABE agafata Colonel Simba Aloys akamujyana muri Cyangugu ngo niho avuka kandi akomoka i Gikongoro.

Préfet Renzaho Tharcisse nawe uvugwa ko yatanze imbunda mu Nterahamwe ntabwo yibukaga izina rye ku muntu wari préfet , aba akomeye ku buryo utamwibagirwa uri umunyamakuru , umushakashatsi na maneko wa DMI ugakubitiraho kuba umwanditsi.

Hari ibikurikizwa ntarengwa iyo watangiye kuba umunyamakuru n’umushakashatsi : Ufata notes ukandika buri kantu, ukazasubira mu byo uzi neza atari ugukekeranya.

Kubeshya ko Mme Nkundiye yapfuye yiciwe kuri barrière kubera ko yari umututsikazi. Uyu Mudamu ariho, twakwishimira ndetse ko ari kumwe n’abana be.

Kubeshya ko uwitwa Katumbi yiciwe muri gare nukugabanya ubugome no gusomboroza abaturage FPR yiciye. KATUMBI yiciwe iwe mu nzu azize grenade banyujije mu idirishya nkuko iyo ari modus opérandi yo kwica kwa FPR.

Niko Taxiwoman wari watwaye inkotanyi zishe Gatabazi Félicien yishwe, niko Bourmestre Rwambuka Fidèle yishwe nawe iwe azize grenade inazwe mu idirishya umwicanyi aturutse inyuma y’inzu.

 

  • Kwemeza ibintu nkaho yabihagazeho mu by’ukuri ari ibihimbano cyangwa se ibitagira gihamya.

Ingero eshatu zagaragajwe n’abatanze commentaires cyangwa ibibazo.

Biriya bihumbi ijana by’amafranga avugwa ko yahawe Interahamwe noneho abana b’abakire bakayirira barimo abahungu babiri ba HABYARIMANA, aba Mbonabaryi 2, na Robert Simba wa Simba Aloys n’umuhungu wa Rwagafirita. Yibasiye aba bana kandi urebye yaragendanaga na bamwe muri bo niba barayariye barayasangiye. Ese yamenye ate ko MRND yayatanze ko atavuze ngo yari gestionnaire de crédits wayo. Niwe se yanyujijweho ?

Ati hakozwe plan yo kunyica ndayimenya : Abacuraga umugambi wo kumwica babimubwiraga mbere ? Kuki yemeza nta no gukoresha « Conditionnel » ko imigambi mibisha yo kumwica yacurirwaga kwa HABYARIMANA kandi twerekanye ko NTAHO BARI BAHURIYE NTA N’ICYO BAPFAGA !

Ese ko hari abandi banyamakuru bandikaga ibintu bikakakaye kuri HABYARIMANA bisumbye kure ziriya caricatures zo muri le Tribun du Peuple avuga, kuki HABYARIMANA atabicishije ?  Hari ibinyamakuru byinshi byari bibogamiye ku mashyaka yari ashyamiranye na MRND byandikwaga n’abahutu cyangwa  abatutsi, byanengaga ubutegetsi bwa HABYARIMANA , hari izindi nyandiko zagiye zijya ahagaragara nk’iyiswe « Ikiguri nunga » ya Mfizi Christophe wari ukomeye mu kazi ka Leta , abo bose ntawakorewe umugambi wo kwicwa cyangwa ngo abifungirwe…Ibi biratuma uwunvise kiriya kiganiro yahamya ko MUGABE yikuza akarenza uko areshya.

 

INYITO Y’IKIGANIRO N’UKO YUBAHIRIJWE :

Umukurikizi w’iki kiganiro ashiturwa n’inyito yacyo. Bibaho ko abanyamakuru cyangwa abayobora za réseaux sociaux baremereza imitwe y’ibiganiro kugirango bironkere abakurikizi benshi. Iki kiganiro uko cyiswe ntabwo ariko cyatanzwe.

Ahubwo MUGABE Jean Pierre yaboneyeho umwanya wo guhambiranya ibintu yavugaga ngo arabizi neza kandi mu byukuri bihabanye n’ukuri. Ni byinshi cyane bimwe bita mu gifransa « les amalgames et contradictions notoires ».

Twari twiteze kunva igitutsi gihambaye MUGABE yatinyutse gutuka HABYARIMANA ntitwacyunvise ! Twari dutegereje kunva amavu n’amavuko y’INTERAHAMWE ntabyo twungutse.

Ahubwo muri iki kiganiro MUGABE yagaragaje ubukana mu gusebanya no kuvuga ibyo atazi neza bidafite aho bihuriye na mba n’inyito y’iki kiganiro.

 

Ingero :

Kuri MRND : MUGABE aragira ati : « Muri 1981, HABYARIMANA yohereza Bonaventure HABIMANA muri Chine (Ubushinwa) ngo ajye kwiga amatwara y’ubukomuniste. Nyuma ngo aza kumugira Umunyamabanga mukuru wa MRND. Nyamara HABIMANA Bonaventure yagizwe Umunyamabanga mukuru wa MRND muri 1976 hashize umwaka umwe gusa Muvoma ishinzwe

MUGABE akongera ati : «Ariko ubutegetsi bwa HABYARIMANA bwari bumeze nk’uburi hagati ya za blocs zombi zategekaga imigendere y’isi, le bloc soviétique twakwita abacommuniste, na bloc américain twakwita ko ishingiye kuri capitalisme. Yakoresheje ijambo rya « neutralité positive ».

Dukurikije ibyo Jean Pierre avuga, wagira ngo BONAVENTURE HABIMANA yari umukozi usanzwe mu nzego zo hasi za administration, wakoherezwa kwiga, cyangwa gukora stage, akamara igihe hanze.

Nyamara tuzi ko muri icyo gihe cya 1981, Jean Pierre avuga, Bonaventure HABIMANA wigeze kuba Ministre wa Justice (1973- 1976), yari Umunyamabanga mukuru wa MRND, dusanga ko bitunvikana ko Umutegetsi wari kuri urwo rwego rwa  kabiri nyuma ya Prezida wa Républika  yasiga inshingano ze  ngo ajye kwiga « ubukomunisti » butanajyanye n’umurongo ishyaka ryagenderagaho, ariwo wa « démocratie-chrétienne »  nkuko tuza kubisobanura. MU BY’UKURI NTAHO HABIMANA YAGIYE KWIGA KUYOBORA MRND.

Twakwibutsa ko MRND yabanaga n’amashyaka cyangwa imiryango d’obédience démocrate-chrétienne nka za CDU mu Budage na Fondation yayo Konrad Adenauer, imiryango nka CSC- la Confédération des Syndicats Chrétiens mu Bubiligi ari nayo yafashije MRND gushinga CESTRAR – Centrale Syndicale des Travailleurs Rwandais muri 1985.

MRND kandi yabanaga na MOC ou Mouvement Ouvrier Chrétien de Belgique nayo yafashije gushyiraho Urugaga rw’Abanyarwandakazi mu Majyambere – URAMA rwari rushingiye kuri MRND muri 1989.

MRND yabanaga kandi n’amashaka amwe n’amwe mu bihugu by’abaturanyi nka MPR yo muri Zaïre, UPRONA mu Burundi na CAMA CA MAPINDUZI yo muri Tanzaniya.

HABIMANA Bonaventure mu rwego rwo gutsura umubano n’andi mashyaka yakoze ingendo mu bihugu by’inshuti ajya gusura amashyaka yaho.

 

Kuri MRND na none arongera ati :

« Muri 1981 uwitwa Mme MUTWE KARWERA Espérance wakoraga muri Protocole ya HABYARIMANA we na MUGESERA Antoine (yitiranije na MUGESERA Léon), bazengurutse  amashuri yose makuru, ndetse baje no mu ishuri nigagamo gucengeza amatwara ya JMRND » arirwo rubyiruko rwa Muvoma imwe rukumbi.

Agakomeza ati muri 1991 : « Mu cyumba cya sinema cya La Sierra   yari super marché twashoboraga kuguramo utuntu two kurya no kunwa n’amandazi » .

Ku bazi neza KIGALI, LA SIERRA yari akabari kahoze ari ak’abazungu. Ntabwo yari super marché nkuko byemezwa na MUGABE kandi nta n’ amandazi yacuruzwagamo muri icyo gihe.

MUGABE ati : « ba bandi babiri, Mme MUTWE KARWERA Espérance na MUGESERA  (ariko noneho arakosora aba Léon)…bari bicaranye kuri podium hagati yabo hari Simba Robert , umuhungu wa Simba Aloys, hari kandi n’abana b’abategetsi batuye mu mujyi wa Kigali,  bashyiraho JMRND ariyo izahindukamo INTERAHAMWE. Ati ariko JMRND yo ntiyari mbi nk’INTERAHAMWE zayoborwaga na Robert KAJUGA, na Phéneas na Rutaganda Georges ? umuhungu wa « préfet cyangwa bourgmestre wa Gitarama » uko nyirubwite yabyivugiye.

Twibutse ko uyu Georges Rutaganda ari umuhungu w’ uwahoze ari Bourgmestre wa Komini Masango,muri préfecture ya Gitarama,  Mpamo Esdras. Iyi lapsus ku mu maneko wa DMI, umunyamakuru w’umushakashatsi ntiyemewe !

Uko bigaragara muri narratif yuno MUGABE, ntabwo MRND Ishyaka rimwe rukumbi, ryigeze rigira priorité mu gushyiraho ishami ry’urubyiruko.

Aha kandi muri iyi interview hakaba hagaragara contradiction ikomeye muri calendrier y’ishyirwaho rya JMRND.

Ko yemeza ko muri 1981, hari abakozi babiri bazengurutse amashuri yisumbuye yose mu Rwanda basobanura ibya JMRND, bagarutse bate muri 1991 kongera kuyishinga ?

Usibye ko nuriya musore MUGABE muri 1981 atari yakageze muri secondaire avuga bamusanzemo kumucengezamo amatwara y’urubyiruko rwa MRND ishyaka rukumbi. Kiriya gihe yari umwana ufite nka 10 ans, ukurikije imyaka 22 yivugira ko yari afite muri 1991 ubwo bamujyanaga kumufunga !

Twabajije abo biganye muri séminaire i Rulindo, ntabwo bigeze bahabona abo bavugwa ko baje gutanga inyigisho kuri JMRND kandi ko izo nyigisho avuga batigeze bazihabwa na rimwe.

Ikindi kandi tuzi Mme MUTWE KARWERA nawe wari umunyamakuru, ntabwo twigeze tumubona muri service ya protocole ya Président HABYARIMANA.

 

MUGESERA Léon nawe muri 1981 : yari ataraza gukora muri MRND. BYUNVIKANE RERO KO NTAHO YARI GUHURIRA nuyu Mudamu ngo bakore za tournées mu mashuri yisumbuye icyo gihe muri 1981. Ibi ni ibihimbano.

Ikindi umukurikizi wa kiriya kiganiro cya Jean Pierre MUGABE na Jean Paul TURAYISHIMYE yakwibaza ni mu buhe buryo iyo JMRND muri 1991 yashinzwe Robert SIMBA. We yakoraga iki ko MUGABE atabisobanura ?

Mbese habaye itora ry’abari aho ? Habaye simple nomination se ? Yaje gusimburwa ate na Robert KAJUGA ko nabyo bidasobanutse usibye kutubwira ngo JMRND yo ntiyari mbi. Ko itari mbi bayisimburiye iki ?

Ko MUGABE yemeza ngo muri 1981 : Hasobanuwe JMRND y’ishyaka rya MRND, ishyaka rimwe rukumbi, akongera ati insoresore z’abakire batuye mu Kiyovu muri 1991 zashyizeho muri Sierra, JMRND iyoborwa na Robert SIMBA, kuki adasobanura impanvu yizo JMRND ebyiri zibangikanye, iyo muri 1981 niyo yindi yo muri 1991 ?

Utwo ni utubazo twerekana ko MUGABE nubwo yemeza ko yabikoreye ubushakashatsi ntabwo azi neza imikorere ya MRND avuga, ntazi inshingano z’Umunyamabanga mukuru wayo.

Turaza gusanga ko MUGABE acabiranya akavangavanga za MRND zombi, iyari ishyaka rimwe rukumbi ariryo « MOUVEMENT REVOLUTIONNAIRE NATIONAL POUR LE DEVELOPPEMENT » n’iryo mu ruhando rw’amashyaka menshi yatangiye kubaho kuva tariki 5 Nyakanga 1991 (MOUVEMENT REPUBLICAIN NATIONAL POUR LA DEMOCRATIE ET LE DEVELOPPEMENT).

Ntabwo abana b’abategetsi bakwipakiza muri la Sierra ngo barashyiraho umutwe w’urubyiruko wa MRND bitanyuze muri Comité Nyobozi y’ishyaka nkuko indi miryango iyishamikiyeho yavutse, ariyo CESTRAR NA URAMA.

Habaye des Assemblées constituantes zikoraniyemo abahagarariye bagenzi babo mu nzego zose z’igihugu, batora amategeko azagenga iyo miryango banatora abazabahagararira, hakurikijwe statuts n’amabwiriza bya MRND (MOUVEMENT REVOLUTIONNAIRE NATIONAL POUR LE DEVELOPPEMENT) nguko uko les organisations zishamikiye kuri MRND zajyagaho.

Kwemeza ibindi ni ugufindafinda.

Nta JMRND yigeze ibaho ku bwa MRND ya mbere nubwo wenda haba haratanzwe ibyifuzo byabo basore bahuriye muri Sierra bakagira icyo bavuga ku rubyiruko rwayo. Gutanga ibitekerezo no gushinga umuryango biratandukanye.

Aha niho MUGABE ateza urujijo mu kudatandukanya za MRND zombi yemeza ko JMRND yabayeho kandi ko ariyo yavuyemo INTERAHAMWE.

 

  • Utuntu n’utundi tudafite aho duhuriye n’ikiganiro ahubwo twerekeza kuri propagande ya FPR.

Isimburwa rya HABIMANA Bonaventure ku mwanya w’Ubunyamabanga mukuru wa MRND.

HABIMANA Bonaventure bitaga MUVOMA yabaye na ministre wa Justice (Ministeri y’Ubutabera) kuva 1973- 1976. Yigeze gufatanya uyu mulimo wa Ministre wa Justice n’Ubunyamabanga bukuru bwa MRND. Hanyuma aza kwiyegurira imilimo bwite ya MRND kuva 1976- 1991.

Mwunve kurushaho ukuntu atashoboraga kujya kwiga iby’ubukomunisti mu Bushinwa yari deuxième personnalité de la République. Habaye abakozi baciriritse bagiye boherezwa hirya no hino kwiga uko za organisations ahandi zikora : nko muri Cameroun, Ububiligi, Rhénanie Palatinat ndetse no kwiga système électoral yo muri Leta zunze ubumwe za Amerika etc.

N’abandi kandi bazaga kutwigiraho uko twubatse « philosophie y’umuganda » n’uko ukorwa,  uko u RWANDA rugena uruhare rw’Umuganda mu majyambere y’igihugu bawushyira mu migambi ya Leta (Plan quinquennal de développement).

U RWANDA rugeze mu ruhando rw’amashyaka menshi MRND- MOUVEMENT REVOLUTIONNAIRE NATIONAL POUR LE DEVELOPPEMENT yarasheshwe   HABIMANA Bonaventure, inshingano ze zo kuyibera UMUNYAMABANGA MUKURU zirangirira aho. Ntabwo rero yirukanwe kubera ko yari atunze umututsikazi nkuko MUGABE abyemeza. None se agirwa UMUNYAMABANGA MUKURU WA MRND, uwo mututsikazi ntiyari amutunze ?

Twibutse ko avuye ku Bunyamabanga bukuru bwa MRND ya mbere, HABIMANA Bonaventure wakomeje kwitwa MUVOMA,  yashyizwe mu kanama k’inararibonye zatanze ibitekerezo byo guha umurongo amatwara y’impinduka mu gihugu aricyo bitaga « Commission Nationale de Synthèse » yari iyobowe na KAREMERA Edouard bitaga « RUKUSANYA ».

Aha nkaba naha MUGABE ka information gato (pour la petite histoire comme on dit en français) kuko nunvise mu kiganiro avugamo KAREKEZI Tharcisse sebukwe wa HABIMANA Bonaventure. Uwo mukambwe niwe wari waratsindiye isoko ryo kugemura inyama mu bigo bya gisirikari byose byari i Kigali. Nta muhezo rero umukwe we yagira ngo nuko atunze umututsikazi, umukobwa wa KAREKEZI. Uwitwa KAMALI Sylvestre nawe wari umukwe w’uwo KAREKEZI yari ambassadeur.

 

Ngo Général GATSINZI Marcel (que Dieu ait son âme kuko yatabarutse mu mezi ashize) yirukanwe ku mwanya wa Chef d’Etat-Major mu gihe cya génocide kubera ko yari umunyenduga nabyo sibyo kuko uriya GATSINZI avuka i Kigali neza mu mujyi, iwabo hahoze ari mu Kiyovu – Rugenge.

Ahubwo MUGABE wakoraga muri DMI ya FPR yaduhaye amakauru ku mikorere y’uwo Général GATSINZI avuga ko yabahaga amakuru ko nawe yari maneko wa FPR. None se ko abyivugira atyo, arakeka ko ku ruhande rwa Leta y ‘ u RWANDA ayo makuru bo batari bayafite ? None bamwirukanye ku mwanya wa Chef d’Etat -Major bigomba gutangaza no gushakirwa impanvu zidashyitse ngo yari umunyenduga ?

 

Consignation des armements des FAR par la MINUAR :

Kuri iki kibazo MUGABE ntakivuga nkuko byagenze: Bizwi ko intwaro z’abasilikari ba Gouvernement y’u Rwanda mu bigo by’i Kigali, ubwo biteguraga kwakira ingabo za FPR zizaza gucangwa, hakurikijwe amasezerano y’amahoro ya Arusha, MINUAR yabitse intwaro zose zidakenerwa ku izamu, izifungirana mu mangazini ikaba ariyo yonyine yibikaho infunguzo.

N’ikimenimenyi abasilikari ba Leta y’U Rwanda babaga bavuye muri za préfectures baje mu butumwa i Kigali nta ntwaro bari bemerewe kwitwaza.

Nyamara rero icyo MUGABE atavuze nuko abasilikari ba FPR bose cyane cyane abari bacumbikiwe muri CND i Kigali, bari bafite intwaro zabo bakanazitemberana.

MUGABE we yemeza ko mu gihugu cyose hari hakwiriye imbunda zihishwe zari kuzakoreshwa na ba ex- FAR démobilisés kumwe n’INTERAHAMWE muri Plan yise ko yari yarateguwe yo kumara abatutsi bari mu gihugu n’abazaba baturutse hanze. Iyo plan na none akemeza ko Président HABYARIMANA yari ayizi.

MUGABE agakomeza yemeza ko hanyuma y’ihanurwa ry’indege ya HABYARIMANA, Leta y’Abatabazi ya SINDIKUBWABO na Jean KAMBANDA bahisemo gukora plan B yo kumara abatutsi bari mu gihugu.

Iyi plan B nayo ntabwo MUGABE ayitangira ibimenyetso byaba byaravuye mu bushakashatsi bwe kimwe n’uko atavuga za sites izo mbunda zari zahishwemo, aho yazivumbuye n’igihe zavumburiwe.

Ihishwa ry’intwaro yitirira abasilikari ba gouvernement y’u Rwanda haje kuvumburwa ko ahubwo ari inkotanyi zazihishaga. Urugero : i Rutongo n’ahandi.

 

Ikindi cyakwibutswa hano :

Ko byunvikana ko atabaga ari mu manama ahakorerwa iyo migambi, yaba afite inyandiko yaba yaravumbuye ahantu akayishyira ahagaragara ?

Mbese ko Urukiko Mpanabyaha Mpuzamahanga rwa Arusha rwakase imanza za bamwe mu bategetsi ba Leta ya HABYARIMANA ko rutigeze rubahamya uwo mugambi w’ itegurwa ryo gutsembatsemba abatutsi mu gihugu. MUGABE WE AWUSHINGIRA KUKI ?

MUGABE we ko yemeza ko yakoze amaperereza yatanze uwo mwanzuro yifashishije abatangabuhamya bahe atagaragaza ? Nta n’inyandiko nimwe abigaragariza. Ahubwo akihutira kubihamya uwitwa Colonel BAGOSORA ubu witabye Imana kandi urukiko rwa Arusha rwo icyo cyaha rutakimushinja nkuko nta n’umwe mu banyarwanda ugishinjwa !

 

IVUKA RY’URUBYIRUKO BITA INTERAHAMWE.

Usibye iriya épisode yo muri Sierra nayo iterekana neza uko JMRND yasimbujwe INTERAHAMWE, usibye  kandi ko mu nvugo ya MUGABE  harimo icyuho kirekire cy’imyaka 10 hagati ya 1981 aho abeshya ko JMRND yasobanuwe mu mashuri yose yo mu Rwanda na 1991 MUGABE yemeza ko MUGESERA na KARWERA bashyizeho JMRND bakayiha Robert SIMBA ngo ayiyobore, ibindi byose abisobanura neza.

Iby’ishingwa ry’INTERAHAMWE ryagaragajwe neza bihagije mu manza zabereye Arusha cyane cyane urwa Georges RUTAGANDA, nta mpanvu zo kubigarukaho kuko na MUGABE nta kintu gishya azana mu kiganiro cye.

 

Dore uko atondekanya ivuka rya za mouvements de jeunesse des partis politiques mu ruhando rw’amashyaka :

1/ Habanje JMDR – INKUBA YEGAMIYE MDR ( aba nibo bazanye kubohoza abantu n’ibintu bya MRND)

2 / Hakurikiraho uko byunvikanye : JPL yegamiye ku ishyaka PL

3/ Haza ABAKOMBOZI (nabo barabozaga) begamiye ku ishyaka PSD.

4/ Haje kuza rero n’abahungu ba FPR uko abivuga bivanze n’abo bo hejuru. Aba nibo Tito Rutaremara avuga ati twarababwiye ngo bajye bivanga mu mashyaka muri buri cellule, segiteri n’ahandi.

Uko MUGABE Jean Pierre abisobanura ati MRND (nshya) ya HABYARIMANA ibonye nta ngufu ifite nayo ishyiraho aba jeunes bayo biswe INTERAHAMWE. Haje kuza n’IMPUZAMUGAMBI za CDR bo ntabwo MUGABE yabavuze. Nyamara yibanze kuri KATUMBI n’urupfu rwe kandi niwe wari Président w’Urubyiruko rwa CDR.

Ukuri MUGABE yagaragaje ni uko ari MRND yabaye iya nyuma gushyiraho urugaga rw’urubyiruko rwayo rwiswe INTERAHAMWE zari ziyobowe na KAJUGA Robert na comité ye.

MUGABE akagaragaza ko ubwo génocide rero yatangiraga, aba jeunes ba za MDR, PL, PSD, MRND na CDR bose bahindutse INTERAHAMWE.

Haje kuvuka impaka hagati ya Jean Paul TURAYISHIMYE na Jean Pierre MUGABE kuri iki kibazo : « Ninde wahagaritse Génocide » ?

MUGABE ati ni ingabo za FPR kuko zanesheje abahutu bakoraga génocide batsembatsemba abatutsi. Ku bwa Jean Paul we, aremeza ko FPR yatsinze intambara y’imbunda igafata ubutegetsi yifashishije imbunda ko ariko icyari kiyishishikaje kitari uguhagarika génocide ngo itabare abatutsi.

Bombi bemeranwa ko « FPR nayo yishe abantu na nubu kandi ko ubwicanyi bwayo butahagaze ».

 

C- IKI KIGANIRO MU BYUKURI CYARI KIGAMIJE IKI ?

HARI ICYO CYUNGUYE ABACYUNVISE USIBYE ABASANZWE BATAZI UKO BYAGENZE KUVA 1990 – 1994. ?

Igisubizo kiri ku munota wa : 2h25 :45 no ku wa 2h34 :52

Ku kiganiro cyamaze amasaha 2h :55 :45, hasigaye gusa iminota 30 nibwo Jean Pierre MUGABE akurikije inyito y’ikiganiro yeruriye abakurikizi ba Jean Paul TURAYISHIMYE ko « Topic y’uyu munsi kwari ugusobanura uko INTERAHAMWE zavutse ».

Kuki iki kiganiro cyari kigamije gusobanura ivuka ry’INTERAHAMWE  cyarinze kugera mu minota 30 yacyo ya nyuma ntawe uramenya icyo kigamije ?

Kuki MUGABE yemeza ko iki kiganiro cyari kigamije gusobanura no gutangaza imivukire y’Interahamwe kuki ariya masaha yose yayamaze atubwira ibindi atanazi neza nkuko twabyerekanye haruguru ?

 

Iki kiganiro cyari kigamije ahubwo kwandagaza no gusebya uwahoze ari  umukuru w’igihugu, HABYARIMANA Juvénal.

Cyunguye iki rero ? Nta kuri kundi usibye gushakisha gusisibiranya uruhare Inkotanyi zagize mu kwica abatutsi n’abahutu, zifatanije n’INTERAHAMWE rukomatanyo rw’abagize urubyiruko rw’amashyaka bise Power kimwe n’urwa MRND.

Amagambo yavuzwe na Tito RUTAREMARA yagize « une onde de choc mu bategetsi b’Inkotanyi » wa mugani baca ngo akarenze umunwa karushya ihamagara… BYARASOHOTSE ISI YOSE UBU IRABIZI.

Kuri ubu rero hari ugushaka kuzimanganya ko aba Techniciens ba FPR bagize uruhare rukomeye muri génocide yakorewe abatutsi. MUGABE muri iki kiganiro yagiranye na Jean Paul TURAYISHIMYE nibyo yagerageje gupfukirana,  apfundikanya inkuru zidafite aho zihuriye n’inyito y’ikiganiro.

UBUSHAKASHATSI bwa MUGABE nabwo bugerwa ku mashyi. Mu kinyarwanda baravuga ngo ubugabo s’ubutumbi, ntabwo twarenganya MUGABE ko atize amashuri ahambaye yatuma ahagarara ku byo yemeza ko ari ubushakashatsi.

Hari amategeko agenga uwo mwuga : KWEMEZA IBYO WAHAGAZEHO, WABWIWE, IBYO UFITIYE INYANDIKO. IBITURUTSE KURI SOURCE IYARIYO YOSE UKABITANGIRA GIHAMYA IGIZWE N’IBIMENYETSO. Muri iki kiganiro habuzemo « la rigueur de la recherche ». Ni bobards cyangwa ibihuha.

 

IKINTU GISHYA NACYO : Ni kuriya ishyirwaho ry’imitwe y’urubyiruko rw’amashyaka yagiye ikurikirana. Nicyo cyonyine gishya twavuga cyatanzwe muri iki kiganiro.

 

Fait le 12 mai 2023.

Ganishya Jeanne -Gaélle

 

visiting rwanda

Umunyarwanda w’umwimerere ni uwuhe?

Nk’Umunyarwanda
Nk’Uwuhe ?
Nk’ Umuntu

Ilibuliro

Nk’Umunyarwanda ni imvugo yadutse ubu mu Rwanda none icyo cyaduka kiraganje !

Kuki Umunyarwanda yabuze uwo ari we, akabura iyo ava akabura iyo ajya, akabura byose nk’ingata imennye ?

Amaze guhinduka Ntarwanda, rwaragiye rwararigise, ntazi iyo ruba ntazi iyo ruri, rutumye ahinduka Mbuzehose !

None se mwite Girukubonye ? Cyangwa abaye Mbuzamamenero ?

Zitaratera, ataraterwa ataratorotswa ataratogoswa ngo atutubikane wese, nk’ Umunyarwanda ntabwo yari izwi habe no mu nzozi z’Abarosi.

Ntizaruteye, zararutoboye zirarubaga zirujya mu nda zenda umutima warwo zirawukura nuko zirwinjira mu biranga zirabirunga biba ibirunge maze zirikira ziravumata ! Ziraruturitsa zirarutengura ruratenguka ruta impuzu zirazitora ziraziteka zirazitogosa ngo abarutuye bazitere maze zisingizwe n’ibisiga !

Ndavuga icyaduka kuko cyadukanye n’amahano yihanukiriye agahamya u Rwanda, akaruhinahina rugahinamirana, akarugwangaza rukagwangara, rugapfukiranwa si ugupfa rugapfuka ; ubu ikiruranga ni Ibihanga bihangaje ku gasi ka Yihande, hariya hanikwa utakigira uwe !

Aho rwabereye nibwo rwatewe rutamirizwa imirambo ugasanga irambaraye inarambuye nk’aho ari umurato uratirwa Abavamahanga !

Amahano ahanze aha ni Amaminuramuhini ! Abazitswe bazikurwa ; abazikura, abazikurwa barivanga baba uruvange ! Abapfuye kandi bishwe n’abatarapfa ari bo bishe  ukabasanga mu Bupfu bwabo ! Ubupfu bwabo busa n’ubusa kuko kubuza uwo wishe gupfa ni ukumwica incuro ibihumbi !

Nk’Umunyarwanda ; Nyakurigirwa si uyu wishe kandi kwica bikamubamo Karande Rutsembambaga kamuranze, kakamutura mu bwonko kabwonkera, kabwonona bugasigara ari umurando uranzweho amabano ! Nyamara yaba uriya wazikuwe n’ubwo yanitswe ku Gahinga ngo ahore ahumbitseho Agahinda kuko yazitswe yari Umuntu!

Nk’Uwuhe ?

Nk’Umunyarwanda ugira inkomoko kwa Kanyarwanda ka Gihanga cya Kazi ka Kizira cya Gisa cya Randa ya Merano ya Kobo ka Kijuru cya Kimanuka cya Muntu wa Kigwa cya Nkuba mu Ijuru !

Kigwa uyu nguyu koko yaraguye, avuye mu ijuru bamwanze, aho ari ubungubu ubwo ni we uhazi kuko ntiyapfuye ubwo yabyaye Nk’Umunyarwanda !

Amazina yandi aza asanga Kigwa ni Sabizeze, inzuzi zeze, na Sebantu, ni Se w’Abantu waje kubyara Muntu !

Kigwa uyu nguyu ngo yaraguye ahita agwa neza agubwa neza ! Ijuru yavuyemo ararizinukwa ngo no kureba hejuru yarabyanze ! Yinaze Binaga ho mu Mubali wa Kabeja ari yo Gakondo k’Abazigaba kwa Kabeja ka Kazigaba ka Kazi ka Muntu !

Aho iyi si yo mvano y’iri zina Rizima ry’uyu muhungu we wiswe Muntu ageze mu bantu bo kwa Muntu ?

Nk’Umunyarwanda, ahari wenda yaba ari uyu !

Nk’Umunyarwanda ugira inkomoko kwa Muntu waje kuba Umusangwabutaka, Nyirubutaka butaka akabwumva, akabwumviraaaa kuko ari ubwe !

Iminsi ntiyamuhiriye yaramwokeje aratokombera areka kuba amakara aba umuyonga !

Yarahetaheswe avamo umheto uhetamye cyane uhinduka umuhutu, ahetame wese, aheta umugongo arububa, abura epfo abura ruguru, acika amaguru abura ubugenda !

No kunyonyomba biramugora ingoyi iramwokama, yaba adakubiswe agatangara yaca ikiboko ubwo agaca ibintu ngo ni intwari yagiciye kandi cyamucucumye.

Iyi Ngaruzwamuheto isanzwe iwayo ni Ntarwanda ni wa wundi ubwira uwo azi ati Ruanaka ni Umunyarwanda ntaho duhuriye simuzi ! Mwashyikirana ukumva akubaza ngo mu Rwanda rw’iyo amasaka angana Iki ? Igihugu ntacyo ntabwo acyizi ese mama cyo cyiramuzi ?

Yabuze u Rwanda, rwaramubuze, baraburanye ni Mbuzurwanda, aracyendera ntazi aho ari abonye aketo agakikanya yajya kuramya aho kwiramira !

Nk’Umunyarwanda, nk’uyu nguyu wahenebereye, Imburiragihugu idahumeka izira guhumbya ; yaba ari uyu ?

Nk’ Umunyarwanda wo kwiganwa udasa n’abandi, ugira uko agenza n’uko agenda ugira impagarike ? Ugira inkomoko itamukomanga, agatinyuka akaruta abandi akarusha abandi, agakururumba nka Ndushabandi akaba ikirangilire mu Rwanda ari we Kirango cy’Abanyarwanda?

Nk’Umunyarwanda w’Umunyabwenge bwinjiye ubwonko bukabuvoma buvuvumanga buvuza icyuma nk’aho haje Ruvuzacyuma ukabura inkota agiye gukotana ubudatuza ari we Rwararikamirambo ?

Nk’Umunyarwanda w’Inyaryenge rirya Ubumuntu, Ubuntu bwaza rikikuza, wa Munyarwanda akaba igikuke, akaba igikoko gikokoye ! Ni wawundi ucura imigambi akagambana, gucura inkumbi ntibimugora,  nguyu Rwizihirwanamahano ukora mu nkaba akayikaraba, Rutuku utemba itukura ; ni ya ntwari ivukira kwiaca ijya mu ntumbi igatumburuka !

Intwaro atwara ni Ubuliganya ikaba umutongo bamutonze nyina amutwite ngo izabyare bwa bulimbulimbu nakura azahore abulilimba ndetse abutyaze bukebe umuntu iteka ryose.

Bwa buliganya bulimo ubutiliganya n’ubutindi ntabitunga biramutunga kuko yatojwe kubituza mu Gituza ngo na byo bimutuze mu Rwanda.

Ntagira Imana habe n’imandwa akunda imanga, arundarunda amahano yose avugutiramo amahane maze umusemburo ukaba umuvumo waruvumwe  rukivuka.

Rucurabucakura ni umucukuzi ucumba ubwiko akagira ubwinyo buruma umuntu bukamudwinga bukamuhwanya ; agera ku rwango rukamutaha mu nda indaro yarwo ni iyo ngiyo  ni rwo gature rurahatuye. Azi kuruvungiramo ubucucu akabikoberanya ari Inyalyenge ndetse we akwunva ko ari bwo BWENGE ngubu ubwamaze Abanyarwanda !

Avanga umjinya n’urwango byamurenga akenda urugomo akaba umugome, akayakanura akayazora akazutura akanayashinyika amatwi yo yayavuniyemo ibiti,

akaziba agahita afigiza  akaba umwanzi wanga abantu kuko ubumuntu ndetse n’ubuntu bimuha iryinyo bikanamuhema !

Akaba igihurihuri cyahiye ayo Mabi yose akayarunda akarema ingunda karundura ariko ayarundurira mu bandi !

Ubwo ahita yinaga ku Ndengo akitsa ibyitso akanuye amaso, kuko ari umwanzi akarema abandi akuye mu nda, akihanukira akabihununura abibahunikamo yarubiye ngo abatange !

Nyirubuhanga buhangara abanza kwijyamo akiyumva ubugome bumwuzuye akabukaraga byaba ngombwa akabukaranga ashaka kubwitirira abo yanga kuko ari umwanzi ntibimugora maze agahababa asa n’uhubutse ; bagahambirwa bahamwe n’amahano ya Rwesamahano !

Nk’Umunyarwanda, aho se si uyu w’Umunyarwanda w’Umwimerere ?

Nk’Umunyarwanda ndi Umunyarwanda? Imvugo nk’iyi iteye ubwoba bwonka ubwonko bukonkera,ndetse buratsimba bukabutsinsura bukagwangara, buhita bwuma bukumagatana, burabukorogoshora maze igikorogoshwa cyumiranye cyikaka cyigashirira cyikaba umuyonga w’inyongobera ! Aho kuyoborwa bwaramuyobeje agwa mu muyobe ni aho yayobeye maze arayoberwa aba  Ntarwanda uhora arushaka rutamushaka, akikucika, akihomahoma, akabura impinga ndetse n’impinga ntimuhire, uko aziteje zanga kwera, zikirabura, ntamenye iyo ava ; ntaho ahagaze,  akabura iyo ajya, agahera mu nganigani agahagarara atihagazeho maze agasongwa  ari Umunyarwanda nk’Umunyarwanda ; uwuhe se mama ?

Nk’Umunyarwanda nako nk’Umuntu w ‘Intungane,ufite Ubumuntu burimo Ubuntu, nguyu  Muntu uri mu Bantu akaba Murigirwa, akarigirwa n’umwana, akarigirwa n’umgore akarigirwa n’umugabo ! Akarigirwa n’Umutwa akarigirwa n’Umuhutu akarigirwa n’Umututsi ! Mureke mwite Rugerorwiza utanga Urugero akaba Nyirurugero ; Niwurugero ni uyu nguyu ugera aho Umuntu ahagaze agowe, yamanjiliwe  akamuhagararaho.

Kirazira Kwica ; umuntu Umurage yarazwe ni uyu , ni aho ahurira n’Imana, umurage yarazwe wuje Imana, ntayilinda kuko ni yo imurinda. Kirazira yumva izira Uburyarya, ubu buryana bukarya abantu, izira Uburiganya bulilimbwa bulimbura imbaga, izira Ubucakura bucura inkumbi ariko buconcomera iby’abandi, izira Ubwiko bwa Gatanya ari yo itunze ya Nyabutatu itatanya, isigaye yanga imigondoro, ikitwa Rwangamigondoro ; aho iyikuye ikabiba urwango, Inyangabirama zikarubagara zigasukira ariko zisura ubwo zitegereje gusarura itukura, iri rica inkora imisozi yose maze rikisuka mu nyanja  rikayitukuza igahita itukura !

Nimugane Rwego nguyu araje kandi akunda abazamuka, akazamura ab’intege nkeya ;

Nkundabandusha ndamureba, dore arashaka urwimo ruzira urwango ; ruzura u Rwanda rukaba Ruzima, abarutuye baka Abazima babungabunga Ubuzima. Umulimo nk’uyu ube uw’abantu bahite bawinjizamo Ubumuntu bufate ijambo rijambura Irivuzumwami, umwana aritore aritondagire n’uri munda arisyhire mu nda indaro yaryo ibe iyo ngiyo ngo, ni rya Jambo Imana Ikunda Ngo NTUZICE. Kuko uwica aba yarapfuye akareshya abandi ngo bamusange iyo mu rupfu maze bapfane kuko aba yarapfuye ahagaze .

Ntuzice

Evariste Nsabimana

site amak Couverture_1

NYUNGURA NYINSHI

Nyungura nyinshi wowe uzitanga

Uzi icyo zizamarira uwo uhaye

Na we akazaziraga indagizo ze

Ndavuga abo Iyakare yamutije

 5    Mu buzima bugufi amara ku isi

Ayifasha mu mirimo yamushinze

Ngo iyi si yayo igumye iyineze

Ihunde ituze ibiremwa byose

Yayiteretse ho ku bw’urukundo

10   Ndetse n’ubuntu butagereranwa.

Nyungura nyinshi wowe uzitunze

Ingabire zinkomereza inganzo

Idasoba ngo isobanye abo isusurutsa

N’abo yungura indi migambi

15   Iranga ingenzi zo n’amasonga

B’ingiro zigaragarira bose

Barangaje imbere imbaga ikura

Irangamiye ahaganje ibyiza

Ibikorwa by’umucyo ari cyo kirango

20   Cy’abitanga ngo isi isagambe.

Nyungura nyinshi wowe uzigenga

Imbaraga zikora imirimo iramba

Izungura ingero nziza amaza

Azuririraho ahanga ibirama

25   Asenya ibiremaza aya marere

Abyaza inzoza inzozi z’abazima

Baharanira inyungu zitaronda

Umuntu agatsiko ishyanga akoko

Kuko izisangiwe zihashya ishyari

30   Iyi si idutunze ikagira ituze.

© KURAZIKUBONE Stanislas
Vienne, 18 Kamena 2022

 

 

Muhabura

NGIRWA N’ ABAGABO

Burya uko undeba ngirwa n’abagabo

Dore ko kwiyemera ntabigana

Nk’ingirwabagabo ziha amazina

Yuje ubwema ari ibigwari

5     Ariko isi ikazikubita umunyafu

Zigaca bugufi nk’imbwa yibye

Bakayihemba imigiti y’inkoni

Zigatabarwa n’andi maboko

Maze ibyo kwigira ziririmba

10   Bikaba indoto zitagira ireme.

Ni nde wigira se rubanda

Nkaho ari ikinege aha ku isi

Utarabyawe maze ngo anarerwe

Wageze ku bikorwa bihebuje

15   Nta mugenzi we asabye inkunga?

Abagabo bangira mvuga ibizima

Si abakize ku bwoya bwinshi

Ku matama ndetse no mu gituza

Na nyirahuku mbona ibitunze

20   Kandi inyiyambaza ngo nyigire.

Abanjye ni imbaga impora hafi

Ikantabaza ipfukire ikwiye

Ibona nyigomba ntayitabaje

Ikampa ihumure igihe cyose

25   Iri n’abakungu badashyikira.

Ni abo bonyine mpa agaciro

Ubwenge bandahurira nkonje

Ni na ryo funguro mpora nshonje

Rituma ntera intambwe ndende

30  Nsanga abangira mu burenzi.

© KURAZIKUBONE Stanislas
Vienne, 9 Kanama 2022

Igitabo kindi cyanditswe na Stanislas Kurazikubone kuri www.editions-scribe.com
Cyusa cya Rusango

Kenyege1

Ese urupfu rwa Alphonse Marie Hagengimana rwo ruzabasha guhumura amaso abiyemeje gukurikira no gushyigikira buhumyi FPR ya Paul Kagame?

Mu mwaka wa 2010 ubwo Paul Kagame yazaga muri za nama nsesaguramutungo ziswe Rwanda-Day ariko mu byukuri ari Kagame-Day, abantu batandukanye icyo gihe bo muri Diaspora y’Ububiligi batanguranwaga Micro babaza ibibazo, rimwe na rimwe biterekaranye byo kwereka ko bashyigikiye ingoma ye. Muri abo banyarwanda bo muri diaspora yo mu Bubiligi hagaragayemo Bwana Alphose Marie Hagengimana nawe wabajije ikibazo acinya inkoro ku mwami Paul Kagame. Uwo Alphonse Marie Hagengimana akaba ariwe turi bwibandeho muri iki kiganiro.

 

Alphonse Marie Hagengimana yari muntu ki?

 

kenyegye1Alphonse Marie wari uzwi cyane mu gihugu cy’ububiligi ku kazi k’akabyiniriro ka Kenyenge, ni mwene Alfred Ntibitegera na Winifrida Mukandutiye akaba yaravutse ku itariki ya 26/09/1972. Alphonse rero nk’uko yakundaga kubisubiramo kenshi akaba akomoka muri karere k’Ubukonya muri Commune ya Gatonde ariko naho yakuye agatazirano ka “De Bukonya”. Twabibutsa ko Commune Gatonde ifite umwihariko mu mateka kuko yavukagamo bamwe mu byegera bya Perezida Habyarimana, aha twavuga nka Nyakwigendera Ngarukiyintwari Francois wahoze ari Ministre w’Ububanyi n’amahanga w’u Rwanda nyuma akaza kuba Ambassadeur, Nyakwigendera Dr. Akingeneye wahoze ari umuganga wihariye wa Perezida Habyarimana, General Rusatira wabaye umukuru w’ibiro bya Perezida Habyarimana, n’abandi benshi. Iyo Commune ya Gatonde kandi akaba ariyo ikomokamo nyakwigendera Colonel Alexis Kanyarengwe wabaye umuyobozi wa FPR-Inkotanyi ndetse ikanakomokamo umugabo Magayane wamenyekanye cyane kubera ubuhanuzi bwe.

 

Alphonse Marie Hagengimana rero akaba yarize amashuri abanza mu bice bitandukanye by’igihugu kubera akazi Papa yakoraga katumaga ahora yimuka. Amashuri yisumbuye nayo Alphonse yayize mu bigo bitandukanye harimo APE Rugunga, EEC Rushaki, n’Urwunge rw’amashuri rwa Janja aho mu Bukonya nyine, kera icyo kigo kikitwa Ecole d’Economie et de Commerce de Janja. Abiganye nawe muri iyo myaka ya za 80 kugeza mu ntangiriro za 90 bakaba bemeza ko Alphonse Marie yari umuntu ukunda cyane gusabana, gushimisha abandi no kwambara neza. Icyo abenshi twaganiriye biganye nawe bamwibukiraho ngo badateze kwibagirwa ngo ni ukuntu yajyaga i Kigali kuzana za Ochestre gucurangira bagenzi be cyane cyane kuri Janja, abazwi cyane yazanye aho akaba ari Orchestre Ingeli ndetse na Orchestre yitwaga Galaxy Band. Ibi kandi bikaba byarakomeje kumuranga no mu gihugu cy’Ububiligi aho wasangaga nawe adatinya kujya imbere y’abantu akabyina kandi agasaba abantu kwidagadura.

 

Alphonse rero akaba yarageze mu gihugu cy’ububiligi ahunze nk’abandi mu mwaka wa 1999 avuye mu nzira ndende aho bivugwa ko yanyuze muri Republika iharanira Demokrasi ya Kongo, Centrafrique ndetse na Cote D’Ivoire mbere yo kuza kuba impunzi mu Bubiligi aho yabaye imyaka itari mike mbere yo kwerekeza mu Rwanda muri 2014 muri ya gahunda ya FPR bakunze kwita Garuka-Urebe.

 

Alphonse Marie Hagengimana yayobotse ate FPR?

 

Iki kibazo kiragoye kugisubiza. Ariko igisubizo kigaragarira muri interview Alphonse Marie we ubwe yahaye umunyamakuru w’ikinyamakuru cya FPR Igihe.com, Bwama Karirima Ngarambe, ugihagarariye mu Bubiligi. Icyo kiganiro kigaragara kuri Facebook y’uwo Karirima kandi cyakwirakwijwe hirya no hino ku mbuga nkoranya mbaga, Alphonse Marie Hagengimana, alias Kenyenge, agaragara avuga ya magambo tumenyereye ku bantu biyemeje kuyoboka FPR buhumyi aho aba yemeza ko ngo ubutegetsi bwa kera bwa Habyarimana ngo bwari bubi naho ubutegetsi bwa FPR bwo bukaba ari ubutagatifu bwera de! Muri icyo kiganiro avugamo ngo ukuntu Papa we yafunzwe inshuro 6 n’ubutegetsi bwa Habyarimana ngo azira ko yari murumuna wa Ambassadeur Kagenza Alphonse Marie, uyu Ambassadeur Kagenza akaba yarafunzwe muri ya nkundura ya kudeta yapfubye ya ba Lizinde muri za 1980.

 

Muri icyo kiganiro, Alphonse Marie alias Kenyenge uretse gusebya ubutegetsi bwa Habyarimana asingiza ubwa Kagame, akomeza agira ati: ” Iyo uba mu Bubiligi, abantu bakubwira ibintu bitari byo, Ngo nugera ku Kibuga abantu bazahita bakubaga. Kandi sibyo siko bimeze”.

 

Ikibabaje cyane nuko ibyo yavugaga muri 2010 gutyo, ari byo byamubayeho muri 2021, agapfa ku myaka 48 mu rupfu rubabaje kandi rutunguranye kandi rwuje amayobera ari nabyo tugiye kubasobanurira muri iki nyandiko duhereye kuri ubwo buhumyi Alphonse Marie yagaragaje muri icyo kiganiro bukaba bwarahindutse ubuhanuzi bwamusohoreyeho nyamara yaraburiwe kenshi akavunira ibiti mu matwi!

 

Abashaka kwirebera icyo kiganiro mwanyarukira kuri Facebook ya Karirima Ngarambe cyangwa ku Gihe.Com niba DMI itarabategeka kugisiba.

 

Ukoze isesengura ry’ibyo Nyakwigendera Alphonse Marie Hagengimana yatangarije muri icyo kiganiro yagiranye na Karirima wa Igihe.com, ukongeraho ikibazo-gisingizo yabajije Paul Kagame muri Kagame Day yo mu Bubilligi muri 2010, usanga Alphonse yari yizeye ko nataha akagera i Kigali yari guhabwa imyanya, agakomera muri Politiki nk’uko ababikoze nkawe nka Nduhungirehe wari inshuti ye, Sandrime Maziyateke Sadidi, Evode Uwizeyimana, n’abandi byabandegekeye. Nyamara Alphonse yirengagije nkana imiburo y’inshuti n’umuryango we, wamuburiraga ko agatsiko ka FPR ya Kagame ari agati kadacanwa kandi ari inyama itaribwa kabiri.

 

Alphonse Marie ntiyashoboye gutsinda ibishuko bya FPR yari imaze gushora akayabo k’amadolari muri Gahunda yo gucyura bamwe mu bana b’impunzi bakomoka ku bahoze ari abayobozi cyangwa se abantu bakomeye mu butegetsi bwa Perezida Habyarimana, kandi ikibabaje bakagenda babuvuga ibinyoma mu rwego rwo kwerekana ko ubutegetsi bw’inkotanyi bwera naho ubwabunjirije bukijima. Ndetse bamwe muri abo bana ntibatinye no gusebya ba Se ku mugaragaro bababashyera.

 

Iyo gahunda yo gucyura abana bo muri Diaspora cyane cyane bakomoka ku bategetsi ba kera, yari gahunda ikomeye yanatumye abenshi muri bo bagaragara bamamaza Kagame mu matora nk’uko byagaragaye ku mafoto no ku mbuga nkoranyambaga. Nguko uko urubyaro rwa General Rusatira, rwa Col Ruhashya, Col Nsekalije, Ex Ministre Nduhungirehe, bene wabo ba Col Bagosora, n’abandi n’abandi batashye. Iyo gahunda yatangijwe kera cyane na Colonel Patrick Karegeya akiyobora urwego rushinzwe iperereza ryo hanze (atarashwana na Kagame) na n’ubu nyuma y’imyaka itari mike ikaba igikomeje aho ejo bundi umwana w’uwahoze ari Ministre w’Ububanyi n’Amahanga Francois Ngarukiyintwali wari nsoma mbike wa Hayarimana, nawe yahawe umwanya mu nama y’ubuyobozi y’ikigega agaciro. Ibi wenda umuntu udasobanukiwe akaba yakumva ari ibintu bisanzwe ariko ushyize ku munzani umubano wa Perezida Habyarimana na Ministre Ngarukiyintwali, ugashyira ku munzani uruhare FPR Inkotanyi yagize mu kwica no kwanduza isura ya Perezida Habyarimana kugeza kuri uyu munota, wakumva igisobanuro cya wa mugani uvuga ngo: Umwana w’umupfu yiteye inkanda y’inka yicaga nyina!

 

Ni muri iyo nkundura rero Alphonse Marie ukomoka kuri Alfred Ntibitegera wahoze ari Substitut nawe yamanutse mu Rwanda rwa FPR kwamamaza Kagame yizeye ko azabona ishimwe mu gifu akaba ahakuye urupfu rutunguranye, rubabaje rusigiye abe agahinda gusa.

 

Alphonse Marie ageze i Kigali ikizere cyabyaye amasinde! Ese yaba koko yari maneko wa FPR?

 

Amakuru dukura mu nshuti ze za hafi mu Rwanda na hano mu Bubiligi, yemeza ko Alphose Marie akigera i Kigali atabonye ibyo yari yizeye guhabwa. Uretse kunywa biere no kujya mu maraha mu mahoteli hirya no hino mu Rwanda, Alphonse nta kintu gifatika yakuye muri FPR. Abantu benshi bakaba barakundaga kumubona asangira n’abamaneko bakomeye ba FPR, abo muri Diaspora bemeye kujya muri iyo gahunda yo kwambika icyera FPR no gusebya ubutegetsi bwayibanjirije, ndetse n’abo mu nzego z’umutekano.

 

Kenyege1Ikindi cyagiye kigaragara ku mbuga nkoranyambaga no mu binyamakuru bimwe na bimwe Alphonse yakuye muri FPR, ni amafoto yagiye yifotozanya naKenyegye4 bamwe mu bikomerezwa bya FPR cyane cyane akaba yaragaragaye mu Bireau bya General James Kabarebe inshuro zirenze imwe.

 

Aha umuntu akaba atabura kwibaza icyo yabaga agiye kumarayo kuko nk’uko twabibwiye b’abari i Kigali ntabwo ari buri wese ushobora kwinjira mu Bureau bya Kabarebe kandi agasohokamo bamaze kwifotozanya. Uretse General Kabarebe, Alphonse Marie yagaragaraga mu mafoto ari kumwe n’ibindi bikomerezwa byo muri FPR umuntu akaba atabura gutebya avuga ko amafoto nabo banyabubasha b’ingoma ya Kagame ari cyo Alphonse Marie yakuyemo gusa bikanarangira abuze ubuzima.

 

Ese mama Alphonse yaba yarahabwaga ubutumwa bwo kuneka na FPR? Ibi nabyo iperereza twakoze rikaba ritaratugejeje ku makuru y’impamo ariko umuntu wese umenyereye imikorere ya FPR akaba atabura kugira amakenga kuko FPR ni agatsiko gato ahubwo gakoresha abantu nka ba Alphonse kugira ngo kagere ku bo gashaka kagamije kubinjiza muri syteme yako cyangwa se kagamije kubagirira nabi iyo biri mu nyungu zako. Dukurikije rero uko Alphonse yabagaho kuva yasubira mu Rwanda tukaba tutabura kuvuga ko kuri FPR yari nka ka gakoresho abafaransa bahaye izina rya “marionette”.

 

Alphonse Marie mu rupfu rwa Rwasibo Bernard. Ese Alphonse Marie ari mu babigizemo urahare cyangwa yarakoreshejwe ?

 

Mu kiganiro cyahise kuri RTV-Inkingi  mu minsi ishize gifite umutwe ugira uti: JB Rwasibo ni umwe mu bashinze Republika|Uko Yabayeho|Guta umurongo|Ubuhamya bw’Abakobwa be, mu buhamya abakobwa ba Rwasibo batanze bakaba baragarutse ku rupfu rwababaje abantu cyane rwa musaza wabo Bwana Bernard Rwasibo witabye Imana mu buryo bw’amayobera i Kigali muri 2017. Muribuka ko abo bakobwa ba Rwasibo badutangarije ko musaza wabo yahamagawe na bagenzi be bamuhatiriza kuva aho yari acumbitse ngo akaza bagasangira ikirahuri. Muribuka ko batubwiye ko yabanje kwangira ariko kubera kumuhatiriza birangira aje asangira n’abo bagenzi be, ariko ngo akaza kumva atameze neza akajya mu modoka ngo atahe yarenga metero nkeya bakabona yikubise hasi arapfuye.

 

Nk’uko bigaragara ku ifoto ya nyuma ya Bernard Rwasibo yifotoje n’abo “bagenzi be” umwe muri bari muri iyo groupe ni Alphonse Marie Hagengimana.

 

Kenyegye5Biragoye kwemeza uruhare Alphonse Marie yaba yaragize mu guhamagara Bernard Rwasibo kuza kunywa Biere bikarangira ahaguye. Biragoye kandi kumenya niba Alphonse Marie hari icyo yaba yari azi, cyangwa yaramenye kitatangajwe ku rupfu rwa Bernard Rwasibo. Ariko icyo twakwemeza ni kimwe: ni uko muri FPR harimo urupfu. Kuva muri 1990 kugeza ubu, gupfa imfu zidasobanutse ni ibintu bimaze kuba umuco wabaye akarande k’ingoma ya FPR. Ibyo tutabona ni ibihishwe, ariko ibigaragara byo turabibona ni imfu zidasobanutse ntizigire na enquete.

 

Ikintu cyonyine cyatuma abantu bamenya ukuri dukeka ni uko rwaba urupfu rwa nyakwigendera Bernard Rwasibo, rwaba urupfu rwa nyakwigendera Alphonse Hagengimana, nuko hakorwa enquete idafite uruhande ibogamiyeho ikubiyemo enquete criminelle ndetse na bimwe bita autopsie byose bikozwe n’inzego zigenga. Ibi byatuma ukuri kumenyakana. Nyamara kubera guhisha ukuri ibi FPR ntibikozwa muri izo affaires zose. Ubu umuryango wa Alphonse Hagengimana ukaba nta kindi wakora uretse kurira no kumuherekeza gusa. Ninako byagenze kuri Kizito Mihigo nk’uko mwabikurikiranye. Ikibabaje kuri Alphonse Hagengimana nuko mbere yo kumanuka i Kigali, imiburo y’ibyo byose yayihawe ariko akanga kumva none akaba ahasize ubuzima. Ese uru rupfu rwe hari isomo rusigiye abameze nkawe?

 

Urupfu rwa Alphonse Marie: Amayobera y’ingoma mpotozi ya FPR arakomeje.

 

Amakuru twashoboye gukura mu nshuti ze za hafi haba mu gihugu cy’ububiligi cyangwa mu Rwanda ni uko Alphonse Marie uko iminsi yagiye yisunika yagiye abona ko ibyo yabwiwe kuri FPR akanga kubyumva byari ukuri. Uretse ko umuntu atahakana ko atari abizi ahubwo yabyirengagije nkana kubera gushaka indonke.

 

Ikintu cya mbere cyagoye Alphonse Marie ni uko FPR itamuhaye umwanya yari yizeye atega indege agenda ayisingiza. Ikindi cya kabiri ni uko kuba mu Rwanda byamuhumuye amaso akibonera akarengane abanyarwanda babamo buri munsi ndetse hari n’abatubwiye ko mbere y’urupfu rwe Alphonse nawe ubwo bukene bwari butangiye kumugeraho kubera ko agafaranga kari kamaze kumushirana, nta kazi kazwi afite, ndetse n’iyo FPR yizeye imureba nk’uko isanzwe ireba abo itagikeneye cyane nk’umutaka nyumva y’imvura, cyangwa shikreti nyuma yo kunyunyuzwa.

 

Hari umwe mu bo twaganiriye watwibwiriye ko Alphonse Marie yari yaratangiye kubihirwa ku buryo yari atangiye kujya akritika ubutegetsi bwa FPR mu ibanga.

 

Yashatse kugaruka mu Bubiligi biranga!

 

Alphonse Marie rero ngo yashatse kugaruka mu gihugu cy’Ububiligi ariko biranga. Muti byagenze bite? Alphonse Marie twashoboye kumenya ko nta bwenegihugu bw’ububiligi yari afite mbere yo kujya i Kigali. Icyangombwa yari afite kimwemerera kuba mu Bubiligi kikaba cyaramwemereraga kuba yasohoka ku Butaka bw’Ububiligi ariko ntarenze igihe runaka ari hanze yabwo. Alphonse ageze i Kigali yariraye, aryoherwa n’iraha, yizera FPR, birangira arengeje igihe, maze agerageje kugaruka ababiligi bamubera ibamba.

 

Abuze amahitamo, yemeye gutura mu Rwanda ategereza ko FPR wenda yazamwibuka araheba. Guhora yifotozanya n’abakomeye, asangira inzoga na ba maneko ntacyo byamumariye. Ahubwo ikizere yagiriye FPR cyamubyariye amazi nk’ibisusa.

 

Urupfu rwa Alphonse Marie ruhishe byinshi

 

Itariki ntarengwa rero yabaye umunsi wa Assomption ku itariki ya 15 Kanama 2021. Kuri iyo tariki nk’uko tubikura mu nshuti ze za hafi ngo Alphonse Marie yabyutse ari muzima nta n’igicurane ataka. Ndetse ngo yabyutse yifuriza abantu umunsi mwiza wa Assomption ku mbuga nkoranyambaga dore ko biri mu byamurangaga kumenya kuganira no gusabana.

 

Mu masaha y’igicamunsi rero nibwo inkuru zatangiye gucicikana ngo Alphonse Marie yagize ikibazo cy’uburwayi butunguranye akaba ari muri Urgences z’ibitaro bikuru bya Kigali CHUK. Ntibyatinze Alphonse Marie aba agiye muri Coma.

 

Abagize umuryango bafatanyije n’inshuti ngo bihutiye kureba ko yagezwa byihutirwa mu bitaro byitiriwe umwami Faycal ngo ahabwe ubuvuzi bwisumbuyeho. ariko biranga ubushobozi burabura, na ya FPR yagiye asingiza ntiyamwishingira, ngo biza kurangira ajyanywe mu bitaro bya gisirikare i Kanombe.

 

Hari umuntu utaramenyekanye watanze ubuhamya muri audio ko yiboneye Alphonse Marie ari muri CHUK avirirana amaraso ariho arwana n’umutima ubona hari icyo ashaka kuvuga ariko bikanga umutima uramwangira birangira agiye muri Coma.

 

Ageze i Kanombe rero nta cyo byatanze, mu gihe abaganga bari bakireba icyo bakora nibwo ku wa kabiri tariki ya 17 Kanama 2021, Alphonse Marie Hagengimana alias Kenyenge waburaga ukwezi ngo yuzuze imyaka 49 kuri iyi si, yahise yitaba Imana.

 

kenyegye6_twitIbintu byabaye nyuma y’urupfu rwa Alphonse Marie biteye kwibaza byinshi. Akimara gupfa Bwana Gatabazi Jean Marie Vianney, Ministre w’Ubutegetsi bw’Igihugu ku butumwa yanyujije kuri twitter yemeje (mbere y’uko byemezwa na muganga) ko ngo uwo yise “umuvandimwe we” Alphonse Marie yitabye Imana azize indwara yo guturika udutsi two mu bwonko bakunze kwita Stroke.

 

Bukeye ku itariki ya 18 Kanama, igihe umuryango n’inshuti bari mu gahinda no gutungurwa n’urupfu rwa Alphonse Marie, hatangiwe gucicikana ku mbuga nkoranya mbaga za audios ziteye isoni zemeza ko ngo Alphonse Marie yaba yaragiye kurya iraha na ba bakobwa bicuruza maze ngo akanywa ya miti yongerera ubushake abagabo yitwa Viagra ngo akayivanga na Whisky maze ubwonko bugaturika!

 

Kubera ko abantu bamaze kurambirwa ibinyoma bya FPR, aya ama audios yahise avuguruzwa n’abantu biboneye Alphonse ari muri CHUK cyane cyane audio nayo yacicikanye y’umuntu bigaragara ko ari mu Rwanda yemeza ko ibyo byavugwaga muri izo audios zisebanya bitari ukuri na gato.

 

Nyuma kandi kuri uwo munsi hatangiwe gukwirakwizwa ifoto ya Alphonse Marie agaragara avirirana amaraso ku buryo abenshi mu bayibonye, bakaniyumvira izo audios zakwirakwije akimara gupfa bahise bibuka ibyavuzwe Kizito akimara gupfa ko ngo yiyahuje amashuka yararagamo, maze umunyamakuru Cyuma Hassani akaza gutangaza ibimenyetso by’ibikomere umurambo wa Kizito wari ufite abantu bakumirwa.

 

Alphonse Marie Hagengimana rero wanze kumva umuhanano aba arapfuye agenda asize imfubyi, yaranze kumva imiburo y’abamubuzaga kwigemurira ingoma yica ya FPR.

 

Mu bantu twashoboye kuganiriza i Kigali bari bazi Alphonse Marie batifuje ko amazina yabo yatangazwa kubera impamvu z’umutekano wabo, bemeza ko Alphonse yagendaga mu bikundi n’ubundi byari kuzamukoraho. Alphonse uretse kwikundira kurimba, gusahinda, abamumenye bemeza ko nta bundi bugoma agira.

 

  • Ese mama yaba yarahawe Misiyo akayinanirwa agahitanwa?
  • Ese yaba yarumvise amabanga amucisha umutwe?
  • Ese ryaba ryaramucitse akidoga abo bicanyi bikikanga ko azabavamo bakamubanza icumu?

 

Dukurikije ibyo twabwiwe n’inshuti ze za hafi dusanga ibi bibazo byose byasubizwa no kumenya ibi bikurikira :

 

  • Kumenya abantu bari kumwe na Alphonse ku munsi wa Assomption.
  • Kumenya ibyavugiwe kuri telephone ye uwo munsi wose
  • Gukora autopsie ikozwe n’umuganga wigenga mu bitaro byigenga bidafite aho bihuriye na FPR
  • Gukora enquete ku rupfu rwe ikozwe n’inzobere mu gukora enquete criminelle yigenga idafite aho ihuriye na FPR.

 

Reka tubagezeho amwe mu magambo yanditswe ku rukuta rwe rwa Facebook n’uwitwa Emmanuel Nzabakirana Mwiseneza asezera kuri munywanyi we Alphonse Marie. Emmanuel yagize ati:

Kenyegye7_manu

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Ubu butumwa bwa Emmanuel Nzabakirana Mwiseneza ni bumwe mu butumwa bwinshi bwatangajwe n’abantu batandukanye haba muri diaspora cyangwa mu Rwanda, haba abashyigiye FPR cyangwa abayirwanya ndetse n’abadashishikajwe na politiki bose muri rusange bigaragara ko babajwe n’urupfu rwa Alphonse Marie. N’ubwo yanze kumva umuhanano, ariko Alphonse Marie abantu bose mu bice bitandukanye bagarutse ku kintu cy’uko Alphonse yari azi gusahinda, gusabana, kurimba, ariko cyane cyane kutita ku bintu aribyo Emmanuel yise kuba “naif”. Ibi rero bikaba ari byo abantu benshi bakurikira FPR bazira kubera ko FPR ni agatsiko criminelle kegereye Paul Kagame kagamije gukora byose ngo kagume ku butegetsi. Ubuzima bw’aba bagakurikira buhumyi bukaba ntacyo buvuze na gato mu gihe nako ubwako kikora mu nda kagahitana abo mu ngoma imbere.

 

Ni somo ki urupfu rw’amarabira rwa Alphonse Marie Hagengimana rusigiye abiyemeje gushyigikira buhumyi FPR-Inkotanyi ya Paul Kagame

 

Umuntu arebye uko bimeze ubu, yasubiza iki kibazo mu ijambo rimwe ati: NTARYO. Nta somo rwose impumyi zishobora kubona. Cyangwa se rizibona bigoranye. Ngira ngo muribuka igisubizo Evode Uwizeyimana yasubije uwari umuburiye maze akamusubizanya ibitutsi umuntu atasubiramo ngo inkotanyi nizinyica ntuzandirire.

 

Ibi rero bya Evode akaba atariko twe tubyumva kuko n’ubwo umuntu nka Alphonse Marie yanze kumva akaba yumviye ijeri ahasize agatwe, twe nk’abantu bafite umutima turamuririra. Kandi tukibaza niba wenda urupfu hari abo rwasigira isomo. Gusa biragoye.

 

Ni kenshi abantu baburiwe. Bizimungu, Kanyarengwe, Kajeguhakwa, Sendashonga, Kabera Assiel, Mazimpaka Patrick, Kayitare witwaga Intare batinya, Fred Rwigema, Bayingana Bunyenyezi, Adam Waswa, Patrick Karegeya, Assinapol Rwigara, bamaze gupfa, gucecekeshwa, gukeneshwa n’akaboko kamwe. Ese abo banyarwanda baburirwa bakanga kumva tuzabite ba Bazumva ryari?

 

Alphonse Marie Hagengimana Imana imuhe iruhuko ridashira.

 

Jean-Michel Manirafasha

 

 

 

 

 

Uhereye ibumoso: Makuza, Mbonyumutwa, Ruzibiza, Ndazaro, Nzeyimana (M. POCHET, Rétrospective: Le problème ruandais. Le RADER …, Dossiers 6, p. 33)

Itangazwa rya Repubulika y’u Rwanda. Amateka y’uko byagenze (Inkomoko, n’abayagizemo uruhare…)

Ku italiki ya 28 Mutarama 1961, u Rwanda rwabaye Repubulika; ubutegetsi bwari bushingiye ku bwami burasezererwa. Ubu hashize imyaka 60. Mu bushakashatsi nkora ku mateka y’u Rwanda, maze kwandika ibitabo bitatu ku birebana n’amateka yaranze u Rwanda muri iriya nseng4myaka ya za 50-60. Muri ubwo bushakashatsi nifashishije ahanini inyandiko z’umwimerere (Documents d’Archives) abategekaga icyo gihe basize. Nagiragango mu iyi nyandiko ngaruke ku ngingo z’ireme zirebana n’ayo mateka. Ndizera ko ibisobanuro bitangwa bituma dutera intambwe twerekeza ku kuri ku byabaye, byatumye habaho impinduka mu mibereho y’Abanyarwanda muri rusange, no mu mitegekere y’igihugu cyabo ku by’umwihariko. Nanone aha ariko ndatanga imirongo migari y’ayo mateka, uwashaka kuyamenya byimbitse, yazashaka ibyo bitabo bikamufasha.

I. Intango yabaye iyihe?

Niba ku italiki ya 28 Mutarama 1961 Repubulika y’u Rwanda yaratangajwe, ubwami bugasezererwa, byatewe n’impamvu zishingiye ahanini ku mibanire y’Abanyarwanda hagati yabo, n’imibanire hagati yabo n’ababayoboraga muri icyo gihe.

Izo mpamvu zatangiye kugaragara cyane ahagana mu ntangiriro y’imyaka ya za 50, uretse ko na mbere yaho hari igihe Abanyarwanda bagaragaje ko batishimiye ubutegetsi bwari bugizwe n’ingoma ya cyami n’abakoloni bakoranaga n’abapadiri bera. Iyo nyota y’impinduka yaterwaga ni uko nta buringanire n’ubutabera byarangaga umuryango nyarwanda. Yaterwaga kandi ni ukutubahiza uburenganzira nseng2nseng3bw’ikiremwa muntu, uburemere bw‘amakoro yagenerwaga abashefu n’ibwami, imilimo y’agahato iherekejwe n’ikiboko ubutegetsi bw’abakoloni bwari bwarazanye, n‘ibindi…

Ibi byose byatumaga Abanyarwanda, (iyo byabaga bibakundiye) bivumbura kuri ubwo butegetsi bagamije kwigobotora akarengane n’urugomo bagirirwaga. Ahangaha umuntu yatanga ingero z’imyivumbagatanyo inyuranye y’Abanyarwanda yabaye hagati y’i 1925 n’i 1930. Mbonimana Gamaliel wakoze ubushakashatsi kuri iyo myivumbagatonyo, avuga cyane cyane iyayobowe na Nyiraburumbuke, Semaraso n’indi yitiriwe akarere ka Bumbogo. (1)

Mbere y’iyo myivumbagatanyo ariko, hari indi yari yaragaragaye mu Rwanda; aha umuntu yavuga iyayobowe na Rukara mu Gisaka muri 1901, iyayobowe na Ndungutse mu majyaruguru y’u Rwanda muri 1912… (2)

Aho gushakira ibisubizo impamvu zateraga iyo myivumbagatanyo, ubutegetsi bw’ingoma ya cyami bwunganiwe n’ubw‘abakoloni bakoranaga n’abapadiri bera bwagiye bushyira hamwe bukajya buyiburizamo bukoresheje imbunda, amacumu n’imeheto.  Barayicogoje nibyo, bica abantu benshi ariko ntibakemura icyateraga iyo myivumbagatanyo ni ukuvuga, imilimo y’agahato n’ikiboko cyayiherekezaga, amakoro yajyanywaga i bwami no kuba shefu, ukutubahiriza uburenganzira bwa kiremwa muntu, n’ibindi.

II. Ko iyo myivumbagatanyo yindi yaburizwagamo, Revolisiyo y‘Ugushyingo 1959 yanabaye intandaro y’itangazwa rya Repubulika y’u Rwanda yo yashobotse ite?

Izo mpamvu zimaze kuvugwa haruguru zatumaga Abanyarwanda bivumbura ku butegetsi zakomeje kubaho kugeza muri 1959, ku buryo umuntu yavuga ko ari nazo revolisiyo yashingiyeho. Gusa, zageze aho zihabwa uburyo bwatumye zitera impinduka zikomeye mu mibereho y’Abanyarwanda no mu mitegekere y’igihugu cyabo.  Aha umuntu ashobora kwibaza ati ubwo buryo bwari bushingiye kuki?

Muri 1945, nyuma y’intambara ya kabili y’isi yose, mu nama yabereye i San Francisco, muri Leta Zunze Ubumwe za Amerika yahuje ibihugu binyuranye by’isi, hashizweho Umuryango w’Abibumbye. Inyandiko zishyiraho uyu Muryango zasinywe n’ibihugu 51 ku italiki ya 26 Kamena 1945. Mu byo uyu Muryango wazanye, harimo uburyo bwo gutegeka ibihugu byari bigikolonijwe icyo gihe ukoresheje ibihugu byari bimaze gutsinda iyo ntambara.

Muri urwo rwego, teritwari ya Ruanda-Urundi yahawe Ububuligi ngo buyitegeke mu izina ry’uwo Muryango. Uyu Muryango wahaye Ububiligi inshingano zinyuranye. Muri zo iz’igenzi ni izikurikira : guteza imbere iyubahirizwa ry‘uburenganzira bw‘ ikiremwa muntu, guteza imbere imibereho myiza y’abatuye iyo teritwari mu rwego rwa politiki, rw’ubukungu, gukora ibishoboka byose iyo teritwari igatera imbere igana ku bwigenge, … (3)

Ishyirwaho ry’uwo muryango ryahinduye byinshi mu mibereho no mu mitekerereze y’ababonaga ko bakandamijwe. Mu by’ukuri, uyu Muryango, waje ari nk‘ urwego rwo kugaragarizamo ibibazo byabo, nta bwoba bafite ko hari itegeko barenzeho. Impinduka mu mitekerereze no mu mibereho y’abagirirwaga akarengane cyangwa se y’abakabonaga zagaragajwe n’ibintu byinshi. Muri teritwari ya Ruanda-Urundi, umuntu yavuga:

-Ishingwa ry’ishyaka MPP (Mouvement politique progressiste) ryari rirangajwe imbere na Petero Baranyanka wo mu Burundi na Porosuperi Bwanakweri wo mu Rwanda. Abandi bagaragaye muri iryo shyaka ni Geregori Kayibanda na Aloyizi Munyangaju… (4)

-Itangazwa n’ubutegetsi bw’Ababiligi ku italiki ya 14 Nyakanga 1952 ry’itegeko ngenga rishyiraho inzego zitowe ku rwego rwa s/chefferie, rwa chefferie, rwa territoire n’urw’igihugu ;

-Gutangaza mu binyamakuru byari bifashwe ahanini na Kiliziya gatolika (abapadiri bera) ibibazo abaturage bari bafite mu myaka ya 1953-1954;

-Ivanwaho ry’ubuhake ku itariki ya 13 Gashyantare 1954;

-Iyegura muri 1956, ry’umuzungu witwa Maus wari mu nama ya vise-Guverinora (ni ukuvuga umuntu acishilije inama yayoboraga teritwari ya Ruanda-Urundi) avuga ko yanze gukomeza gukorera mu rwego Abanyarwanda bose badahagarariwemo, …

Muri iyo myaka ya za 55-56 umuyaga w’impinduka wari watangiye guhuha. Musenyeri Perraudin yanditse ko izo nyandiko zacicikanaga mu binyamakuru zashegeshe bimwe ubutegetsi bwa cyami bwari bushingiyeho. Yongeraho ariko ko ntabwo icyari kigamijwe kwari kuvanaho inzego za politiki zariho, ko icyasabwaga kwari ukugira ngo zigendere kuri demokarasi. (5)

III. Abari ku butegetsi n’abifuzaga impinduka babyitwayemo bate?

Mu gusubiza izo nyandiko zose zasohokaga mu binyamakuru, Inama Nkuru y’Igihugu yateranye kuva taliki ya 13 Kamena kugeza ku ya 28 Kamena 1956. Iyo nama yari igizwe n’abashefu, iyobowe n’umwami Rudahigwa.

Mu nyandiko isoza inama, umwami n’abashefu bavuze ko abashaka kuzana ibibazo ari abatazi amakuru cyangwa se bakaba bayazi nabi. Ariko nyamara nabo muri iyo nyandiko yabo biyemerera ko ubwo butegetsi bwabo  butakijyanye n’igihe barimo. (6)

Ku italiki ya 22 Gashyantare 1957 Inama Nkuru y’Igihugu yoherereje ubutegetsi bw’Ababiligi mu Rwanda inyandiko yise « Mise au point »; abagize iyo nama, ni ukuvuga umwami n’abashefu bashimye Ububiligi, basaba ubwigenge ariko ntibagira icyo bavuga ku bibazo byariho icyo gihe. (7) Ku italiki ya 24 Werurwe 1957, inyandiko yishwe « Manifeste y‘Abahutu » yarasohotse ariko yo iza ivuga uko ibibazo biteye. (8)

Iyo umuntu asomye agereranya izo nyandiko zombi, asanga harimo ibitekerezo bibili binyuranye : ku ruhande rumwe hari abashakaga ubwigenge, ku rundi ruhande hari abashakaga ko ikibazo cy’ubusumbane hagati mu Banyarwanda cyabanza gukemuka maze ubwigenge bukabona bugatangwa. Ikindi kigaragara ni uko izo nyandiko zombi zerekanye impande zari zishyamiranye izarizo : ku ruhande rumwe hari umwami n’abashefu bashakaga ubwigenge bakaba ahanini bari abatutsi, ku rundi ruhande hari abashakaga ko ubusumbane bubanza kuvanwaho bakaba bari biganjemo abahutu.

Hagati y’italiki ya 18 Nzeli n’iya 8 Ukwakira 1957, intumwa z’Umuryango w’Abibumbye ziyobowe na Ambassaderi Dorsinville zasuye teritwari ya Ruanda-Urundi. Mu mishyikirano yagiranye n’izo ntumwa ku italiki ya 7 Ukwakira 1957, Vice-Guverineri wa Ruanda-Urundi, Harroy yemeye ko ikibazo cy’ubusumbane hagati mu Banyarwanda kiriho… ( (9)

Ku italiki ya 21 Ukwakira 1957 bamwe mu basinye iriya nyandiko bise haruguru «Manifeste y’Abahutu», bandikiye umwami Rudahigwa. Muri bimwe bamusabye harimo ko yagira abajyanama bavuye mu bice byose bigize Abanyarwanda (abahutu, abatwa, abatutsi), bamusaba kandi ko ikibazo cy’ubusumbane hagati y’abahutu n’abatutsi n’abatwa cyashyirwa ku rutonde rw’ibibazo bizigwa n’Inama Nkuru y’Igihugu. (10)

Mu mwaka w’i 1958 bamwe mu basinye « Manifeste y’abahutu » bakomeje kumvisha umwami n’Inama Nkuru y’Igihugu ikibazo gihari. Habayeho za pétition, habayeho n’amabarwa. Aha twavuga nk’ibarwa Vianey Bendantunguka yandikiye Umwami Rudahigwa wari ukuriye iyo nama (11)

Iyo uzisomye neza izo nyandiko zose, ukazisesengura usanga ko zandikanywe ikinyabupfura; ba nyirazo badasesereza ubwami; bivuze ko kugeza muri 1958 mu bavugaga ibibazo byariho ntawavugaga ko ubwami buvaho, icyavugwaga kwari uko inzego zavugururwa, Abanyarwanda bagasaranganya ibyiza by’igihugu cyabo.

IV. U Rwanda rurata ikoni riganisha ku mibanire myiza hagati mu Banyarwanda…

Muri Werurwe 1958 hashizweho Komite yo kwiga ikibazo cy’ubusumbane hagati mu Banyarwanda. Iyo Komite yari igizwe na bamwe mu bari bagize Inama Nkuru y’Igihugu 6 (Bagirishya, Bwanakweli, Gashugi, Mbanda, Rwagasana na Mangarurire wagombaga kuba Umwanditsi) hamwe n’abandi batanu mu basinye «Manifeste y’Abahutu». (Bendantunguka, Bicamumpaka, Gitera, Mulindahabi, Niyonzima).

Imirimo y’iyo Komite yatangiye ku italiki ya 31 Werurwe irangira ku ya 7 Kamena 1958 ntacyo abayigize bumvikanyeho gifatika. Muri ayo mezi yose iyo Komite yamaze iterana, hasohotse inyandiko nyinshi; muri izo twavuga mo ebyili z’ingenzi:

-Iya mbere yasohotse ku italiki ya 17 Gicurasi 1958 yandistwe n’abiyise «abagaragu bakuru b’ibwami»; mu byo aba bagararugu b’ibwami bavuga harimo ko nta buvandimwe buri hagati y’abahutu n’abatutsi. (12)

-Iya kabili yanditwe ku ya 18 Gicurasi 1958, yandikwa n’abiyise «abasaza 15 b’abatutsi, abagaragu bakuru b’ibwami». Aba basaza 15 ntibufuzaga na gato isaranganwa ry’ubutaka. Kuribo Abanyarwanda badfite amasambu bagombaga kujyanywa mu turere tw’u Rwanda tudatuwe cyangwa se bakwoherezwa muri Congo. (13)

Muri make izo nyandiko zirakarishye imbere y’ibyifuzo by’abashakaga kugira uruhare mu miyoborerere y’igihugu cyabo. Ba nyirazo bimitse ubusumbane bamaganira kure ubuvandimwe hagati mu Banyarwanda. Imbere y’ubwo buhezanguni, umwami Rugahigwa ntabwo yabwamaganye ku mugaragaro.

Muri icyo gihe imitwe yari ishyushye, umwami Rudahigwa yatangije inteko ya 15 y’Inama Nkuru y’Igihugu. Iyo nteko yari yatumiwemo na bariya barwanashyaka bari barasinye «Manifeste y’Abahutu» bari no muri iriya Komite yagombaga gufata imyanzuro irebana n’ikibazo cy’ubusumbane hagati mu Banyarwanda. Aha naho ntabwo bashoboye kumvikana.

Nyuma y’iminsi ine yaranzwe n’impaka z’uruduca, Rudahigwa yafashe ijambo avuga ko nta kibazo gihari; ko kandi abazongera kukigarura bagomba kwamaganwa ; ko we ubwe azirandurira igiti cyera imbuto nk’izo hamwe n’imizi yacyo yose. (14)

Aha niho u Rwanda rwarase ikoni riganisha ku mibanire myiza hagati y’Abanyarwanda. Aha byagombye kugaragarira buri wese ko, uko kurata iryo koni, byatewe n’abayobozi bariho icyo gihe, ariko cyane cyane umwami Rudahigwa hamwe n’Ababiligi bari bafatanyije kuyobora u Rwanda.

V. 1959: Revolisiyo nk’intambwe iganisha ku itangazwa rya repubulika n’ibyayibanjilije…

Mu mwaka w’i 1959 hakomeje gusabwa ko ubusumbane hagati mu Banyarwanda bwavaho ; demokarasi ikinjizwa mu mitegekere y’igihugu, uburinganire hagati mu Banyarwanda bugahabwa intebe. Ku italiki ya 11 Gashyantare 1959, Musenyeri Andereya Perraudin yasohoye inyandiko ivuga ku itegeko ry’urukundo n’ubutabera hagati mu bana b’Imana. (15)

Iyi nyandiko yateye ibyishimo bamwe mu Banyarwanda abandi ibatera uburakare. Kugeza na n’ubu ntabwo Abanyarwanda bayivugaho rumwe. Nyamara iyo uyisomye neza usanga ishingiye ku ngingo zakagombye kuranga abantu bifuza kubana mu ituze n’amahoro bagamije gutera imbere.

Ikindi cyaranze umwaka w’i 1959 ni itanga ry’umwami Rudahigwa ku italiki ya 25 Nyakanga 1959 n’isimburwa rye na Ndahindurwa wabaye umwami kw’izina rya Kigeri wa 5 ku italiki ya 28 Nyakanga 1959.

Mu rwego rwo gushyigikira Ndahindurwa, Padiri Alegisi Kagame yavuze ko ahagana muri Gashyantare 1959, Rudahigwa yari yaramusabye kumutegura, mbese ashaka kuvuga ko ishyirwaho rya Ndahindurwa ryari rijyanye n’ibyifuzo bya mwene se, Rudahigwa. (16)

Bamaze kumutangaza, Ndahindurwa yemeye ko azategeka nk’umwami uganje, maze aza no kubisinyira taliki ya 9 Ukwakira 1959. Nta birori bimwika nk’umwami byabayeho nk’uko abyivugira mu nyandiko yandikiye Visi-Guverineri wa teritwali ya Ruanda-Urundi ku italiki ya 16 Ukwakira 1959, ibyumweru bibili mbere ko revolisiyo yo mu Ugushingo 1959 itangira. Muri iyo nyandiko yavugaga ko azimikwa umunsi buri munyarwanda azaba atekanye. (17) Nyuma ya revolisiyo ntihigeze humvikanwaho umunsi wo kumwimika kugeza avuye mu gihugu, taliki ya 29 Kamena 1960.

Mu mwaka w’1959 kandi havutse amashyaka menshi ya politique. Ay’ingenzi twavuga ni ane: APROSOMA (15/02/1959); UNAR (03/09/1959); RADER (14/09/1959); PARMEHUTU (18/09/1959). Abanyarwanda mu mashyaka barimo barahanganye hakoreshejwe meeting, ariko cyane cyane abari muri APROSOMA na UNAR.

Abarwanashyaka ba UNAR ntabwo bihanganiraga abarwanashyaka b’andi mashyaka bitaga abanzi b’umwami. Ibi bigaragarira mu nyandiko nyinshi : aha twavuga iyo ku italiki ya 27 Ukwakira 1959 yandistwe n’abakuru ba RADER (Bwanakwel, Ndazaro, Ntoranyi)  (18)

Ku italiki ya 30 Ukwakira 1959, Padiri Sitanisilasi Bushayija yandikiye Resident w’u Rwanda amubwira umugambi urimo gutegurwa, ingaruka zawo ku buzima bw’igihugu ; amusaba gukoresha ububasha afite kugirango agarure umutekano. Kugirango abigereho yamubwiye ko agomba kwirukana abashefu bashaje, abadashoboye, hamwe n’abagaragaje ko batishimiye ubutegetsi bw’ababiligi mu Rwanda.  (19)

Ku italiki ya 11 Ugushyingo 1959, Ndazaro, mu nyandiko ye yise « Iterabwoba mu Rwanda » yavuze ku bateje imvururu mu gihugu. Kuri we, byose byatangijwe na Rudahigwa wari warashyizeho inzego z’ubutegetsi zitagaragaraga zari zifite inshingano yo kwirukana abazungu. (20)

Yavuze kandi ko ishyaka UNAR ariryo nyirabayazana w’umutekano muke wateje revolisiyo. (21) Zimwe mu nama atanga zagarura umutekano ni uko abo bashefu bateza akaduruvayo n’umutekano muke baciribwa muri Congo, u Rwanda rukayoborwa n’abasilikari mu gihe cy’amezi menshi kandi hagashyirwaho urukiko rwa gisikare rushinzwe gucira imanza abantu bose bijanditse mu bwicanyi. (22)

UNAR yibasiye kandi ubutegetsi bw’ababiligi. Urwango hagati ya UNAR n’ubutegesti bw’ababiligi bwagaragaye cyane muri meeting iryo ishyaka ryakoreye i Nyamirambo, talitki ya 13/ 09 /1959. Muri iyo meeting Abashefu batatu : Kayihura wategekaga mu Bugoyi, Mungarulire wategekaga u Bwanacyambwe na Rwangombwa wategeka mu Ndorwa bavuze amagambo atarashimishije ububutetsi bw’ababiligi ku buryo bwasabye ibisobanuro.  (23)

Ibi byose birerekana ko mbere ya revolisiyo ntabwo ari abahutu gusa bashakaga impinduka bari bashyamiranye n’ubutegetsi bwa cyami ; n’abatutsi  bashakaga impinduka ntibali babworoheye…ku buryo nabo bahigwaga n’abayoboke b’ishyaka rya UNAR.

Muri raporo y’umuyobozi wa teritwari ya Gitarama, Rheinhard, dusoma mo ko abarwanashyaka ba UNAR, bageze kwa Benedigito MURIHANO wari utuye muri sheferi ya Rukoma, bamubwiye ko bashaka umutwe wa Padiri Sitanisilasi Bushayija n’uwa Porosuperi Bwanakweri…; ngo bamubwiye kandi ko ari abashyirahamwe biyemeje guhana uwari we wese udakunda umwami (24).

VI. Imbarutso ya revolisiyo yabaye iyihe?

Mu rwego rw’ibikorwa by’iterabwoba bya UNAR, umwe mu ba sushefu, Dominiko Mbonyumutwa yatangiriwe mu nzira ku italiki ya 1 Ugushyingo 1959 n’abasore bo muri UNAR; maze arakubitwa. Umwe mu bakoze icyo gikorwa cy’urugomo, Pascal Karekezi yabyemereye mu kiganiro « Imvo n’imvano » cyahitishijwe ku radiyo mpuzamahanga BBC ku italiki ya 1 Nzeli 2018.

Ku italiki ya 3 Ugushyingo 1959, abaturage bo muri susheferi Mbonyumutwa yategekaga bagiye kubaza shefu Gashagaza iby’iryo hohoterwa, aho kubasubiza neza abasushefu bari aho kwa Gashagaza barimo Nkusi bashaka kubakubita, abandi baritabara induru ziravuga revolisiyo itangira ubwo…

Iyo usomye inyandiko zivuga ibyabaye, usanga ibikorwa by’ubugizi bwa nabi byarakorewe abatutsi, abahutu n’abatwa. Muri abo bose hari abatakaje ubuzima, abatakaje ibintu (inzu zatwitswe…), hari n’abahunze. Mu bakoze ayo marorewa naho harimo abatutsi, abahutu n’abatwa. Bamwe muri abo bari bagize ingabo z’i bwami zayoborwaga na bamwe mu bashefu n’abasushefu nk’uko bigaragara mu manza zaciwe n’urukiko rwateranye kuva mu kwezi k’Ugushyingo 1959 kugeza muri Mata 1960.

Iby’izo ngabo z’ibwami kandi byemezwa n’ibyanditswe na Rugiramasasu, aho yerekana ukuntu ingabo z’umwami zavaga i bwami i Nyanza zikagaba ibitero ku barwanashyaka babaga batari muri UNAR ariko cyane cyane abo bitaga Abaprosoma; Rugiramasasu avuga kandi uko abafatwaga bakazanwa i bwami bakorerwaga iyicarubozo… .(25)

Hari n’igihe izo ngabo z’ibwami zibasiraraga kandi n’abatutsi batari muri UNAR nk’uko tubisoma muri raporo y’umuyobozi wa teritwari ya Astrida, bwana Bovy. Muri iyo raporo dusoma mo ko ku italiki ya 10 Ugushyingo 1959, ingabo z’ibwami zigizwe n’abatwa n’abatutsi ziyobowe na sushefu Bucakara (umwana wa Kayijuka) zatwitse inzu ya sushefu w’umututsi Migengana zimuziza ngo ko yakiriye urwandiko rwa vise-Guverineri Harroy rutanga amabwiriza y’imyitwarire y’abasushefu n’abashefu imbere y’amashyaka menshi. Nk’uko Bovy abyandika, hari abandi bari mu nzego z’ubutegetsi nabo baryojwe ko bemeye kwakira urwo rwandiko. (26)

Iyi raporo ya Bovy irerekana ko ibikorwa by’urugomo by’abarwanashyaka ba UNAR byageraga kuri buri wese utari mu ishyaka ryabo ; irerekana kandi ko hari abatutsi bifuzaga ko ibintu bihinduka, batwikiwe n’abari bagize ingabo z’ibwami. Abo bose baranzwe n’ibikorwa by’ubwicanyi n’urugomo (na none ariko ni abashoboye gufatwa) nibo ruriya rukiko rwavuzwe haruguru rwaciriye imanza.

Icyagaragaye muri ubwo bucamanza bwashyizweho n’ubutegetsi bw’ababiligi, ni uko ibyaha byakorewe i Nyanza kwa Ndahindurwa bitakurikiranywe ngo ababikoze bahanwe kandi hari inyandiko nyinshi zivuga ko mu gihe cya revolisiyo i bwami hari harabaye nk’ikigo cy’iyicarubozo n’itotezwa ry’abafatwaga bose batari abayoboke ba UNAR bajyanweyo.  Aha twavuga nk’ibyatangajwe na Ndazaro, umwe mu bari mu buyobozi bw’ishyaka RADER, ku italiki ya 2 Kamena 1960.  (27)

Ku italiki ya 4 Kamena 1960, Ndazaro yagarutse ku ruhare rukomeye rwa Ndahindurwa ku bwicanyi bwabaye mu gihe cya revolisiyo ndetse anongeraho ko yahagarikwa, ntakomeze kuba umwami. (28)

VII. Urugendo ruganisha kuri Repubulika y’u Rwanda n‘isezererwa ry’ubwami.

Revolisiyo yashegeshe imiterere y’ubutegetsi ubwami bwari bushingiyeho. Abasushefu n’abashefu bamwe bapfiriye mu mvururu abandi barahunga. Hari n’abafashwe n’ubutegetsi bw’ababiligi bwariho icyo gihe barafungwa kubera uruhare bari bagize mu bikorwa by’ubwicanyi n’urugomo…

Abo basushefu n’abashefu bose bagombaga gusimburwa n’abategetsi b’Ababiligi. Icyagaragaye muri iryo simburwa ni uko abahutu nabo binjijwe mu nzego z’ubutegetsi. Ku bashefu 45, 26 babaye abahutu naho ku rwego rw’abasushefu 326 kuri 544, nibo babaye abahutu. Uretse uko gusimbura abashefu n’abasushefu, abategetsi b’ababiligi kandi bagombaga no guhangana n’ibindi bibazo ; aha twavuga nk’ikibazo cy’impunzi, kuzana umutekano mu gihugu, gukorona n’umwami, wasinyiye kuba umwami uganje ariko mu by’ukuri ari imfungwa y’abahezanguni badashaka ko ibintu bihinduka…

Ku birebana n’uko kubura ubwigenge kwa Ndahingurwa, umuvandimwe we Francis Ruzibiza, yemeza ko nta bushobozi yari afite, ko yari imfugwa y’abashakaga kugaruka ku nzozi za Rudahigwa, ni ukuvuga kugarura ubwami bugena ubuzima n’urupfu kuri byose ; abantu, n’ibintu. (29)

Ku taliki ya 10 ukuboza 1959 Colonel Guy Logiest wari waraje aturutse muri Kongo aje guhosha imvururu yagizwe Resident udasanzwe asimbura kuri uwo mwanya Preud’homme.

Mu kwezi k’ Ukuboza 1959 kandi, umwami w’Ububiligi yaje gusura teritwari ya Ruanda-Urundi maze asinya itegeko ngenga rishyiraho amabwiriza mashya yo gushyiraho inzego z’ubutegetsi muri Ruanda-Urundi.

Ku birebana n’u Rwanda, iryo tegeko ngenga ryavugaga ko hagomba gushyirwaho inzego z’agateganyo, amasheferi agasimburwa n’amakomini, abajyanama bagatorwa mu mezi atandatu hanyuma muri buri komini bakitoramo bourgmestre. Iryo tegeko ryavugaga ko sheferi zagumaho ariko teritwari zigasimbuzwa n’amaperefegitura yahabwa Abanyarwanda nk’abayobozi. Ku rwego rw’igihugu hateganyarwa ko habaho Inama Nkuru y’Igihugu yashingwa gushyiraho amategeko.

Ku italiki ya 6 Gashyantare 1960 hashyizweho Inama nkuru y’Igihugu y’agateganyo igizwe n’abarwanashyaka bavuye muri APROSOMA, UNAR, RADER na PARMEHUTU. Buri shyaka ryagombaga gutanga abarwanashyaka babili.

Ndahindurwa yanze gusinya itegeko rishyiraho iyo Nama, Logiest arisinya muri Gicurasi 1960. Uko kwanga iyo nama ariko ku ruhande rwa Ndahindurwa, ntikwayibujije gukora. Mu rwego rwo kugarura umutekano mu gihugu, yasabye:

-ko Ndahindurwa yaza gukorera i Kigali

-ko yagira ibiro bigizwe n’abantu bane batanzwe n’amashyaka ane akomeye yari mu gihugu

-ko Kalinga n’abiru byavaho

Ibyo byose Ndahindurwa yarabyanze, ni uko amashyaka RADER, APROSOMA na PERMEHUTU (UNAR irifata) yandikira Ministre w’umubiligi wari ushinzwe za koloni amubwira ko bitandukanije na Ndahindurwa. Ibyo byabaye ku italiki ya 30 Mata 1960.  (30)

VIII. Umuryango w’Abibumbye ugongana n’abategetsi b’Ababiligi ku kibazo cy’u Rwanda…

Mu kwezi kwa Werurwe 1960 intumwa z’uwo Muryango zaje mu Rwanda maze zigerageza guhuza impande zombi zari zishyamiranye birananirana. Zisaba ko intumwa z’izo mpande zahurira i Bruxelles zigakomeza imishyikirano. Izo ntumwa zanasabye ko amatora yari ateganyijwe mu kwezi kwa Kamena 1960 yasubikwa. Ubutegetsi bw’ababiligi bwemeye guhuza izo ntumwa, ariko bwanga gusubika amatora.

Hagati y’italiki ya 30 Gicurasi ni ya 7 Kamena 1960, intumwa z’Inama Nkuru y’Igihugu y’agateganyo ziri kumwe n’intumwa y’umwami Ndahindurwa zahuriye i Bruxelles mu Bubiligi zemeza ko amatora azaba mu kwezi ka gatandatu. Muri iyi nama y’i Bruxelles ariko, ntabwo intumwa za UNAR zayijemo.

Ku italiki ya 29 Kamena 1960, Ndahindurwa yavuye mu gihugu agiye kwizihiza ubwigenge bwa Kongo-Kinshasa no kubonana n’uwari umunyabanga mukuru w’Umuryango w’Abibumbye. Ntabwo yongeye kugaruka mu Rwanda; yavuze ko Ababiligi banze ko agaruka.

Inyandiko ziboneka zirebena nicyo gihe, zemeza ko nyuma y’umunsi mukuru w’ubwigenge bwa Kongo, aho gutaha mu Rwanda, Ndahindurwa yagiye i Bujumbura ku italiki ya 2 Nyakanga yongera kuhava asubira muri Kongo ku italiki ya 25 Nyakanga 1960. Mu nyandiko twabonye twasanze koko ko ku italiki ya 17 Ukwakira 1960, Ministre w‘umubiligi ushinzwe ibibazo by’Afurika yaranditse amagambo atemereraga Ndahindurwa kugaruka mu Rwanda (31)

Ariko rero, nk’uko bigaragara, ayo magambo yandistwe Ndahindurwa amaze amezi arenga atatu hanze, muri icyo gihe cyose yakoraga iki ? Keretse rero hagaragaye itangazo rimubuza kugaruka mu Rwanda, ryatangajwe akimara kuva mu gihugu…

Hagati y’italiki ya 26 Kamena ni ya 3 Nyakanga 1960 amatora mu makomini yarabaye.  Nyuma y’aya matora, hashizweho izindi nzego hakulikijwe itegeko ngenga rya Ministre w‘umubiligi ushinzwe ibibazo by’Afurika : Ku italiki ya 20 Ukwakira 1960 hashizweho guverinema iyobowe na Geregori Kayibanda naho ku italiki ya 26 Ukwakira hashyirwaho Inama nkuru y’igihugu ihabwa Habyarimana Joseph Gitera.

Muri iyi myanya yombi ikomeye mu miyoberere y’igihugu nta numwe RADER yabonye. Ibi bigombe kuba byarababaje abayobozi b’iryo shyaka kuko bahise bava mu rugaga bari bahuriyemo na MDR na Aprosoma, bajya gufatanya na UNAR.

Mu nama yabereye ku Gisenyi kuva taliki ya 7 Ukuboza kugeza ku ya 14 Ukuboza 1960 yagombaga kwemeza amatora y’abadepite yo muri Mutarama 1961, ayo mashyaka yombi (UNAR na RADER) yashize hamwe, arayanga.

Nyuma y’iyo nama yo ku Gisenyi UNAR-RADER n’umwami ku ruhande rumwe na MDR na APROSOMA byatangiye guhangana. UNAR-RADER n’umwami bandikira Umuryango w’Abibumbye, bakora na za pétitions bituma Umuryango w’Abibumye ufata ibyemezo bibili byagize ingaruka zikomeye ku Rwanda. Ibyo byemezo byafashwe ku italiki ya 20 ukuboza 1960 n’ibi :

Icyemezo n° 1579/XV cyavugaga ko amatora agomba kwigizwayo, kubabarira abanyururu bose bagataha iwabo, gutumiza inama y’abashyamiranye bakiyunga.

Icyemezo n°1580/XV cyavugaga ko umwami agomba kugaruka no gutegura referendumu.

Kuva taliki ya 7 Mutarama kugeza ku ya 12 Mutarama 1961, inama yo kwunga abashyamiranye yabereye Ostende mu Bubiligi. Hanyuma taliki ya 20 Mutarama 1961 ubutegetsi bw’ububiligi bwemeza ko buzakulikiza biriya byemezo by’Umuryango w’abibumbye.

Intumwa z’u Rwanda mu nama yabereye Ostende. Uhereye ibumoso: Makuza, Mbonyumutwa, Ruzibiza, Ndazaro, Nzeyimana (M. POCHET, Rétrospective: Le problème ruandais. Le RADER …, Dossiers 6, p. 33)

Uhereye ibumoso: Makuza, Mbonyumutwa, Ruzibiza, Ndazaro, Nzeyimana (M. POCHET, Rétrospective: Le problème ruandais. Le RADER …, Dossiers 6, p. 33)

Uhereye ibumoso: Makuza, Mbonyumutwa, Ruzibiza, Ndazaro, Nzeyimana (M. POCHET, Rétrospective: Le problème ruandais. Le RADER …, Dossiers 6, p. 33)

Uku kwisubiraho k’ubutegetsi bw’ababiligi ntikwashimishije Abanyarwanda barimo barwanira impinduka mu Rwanda. Impungenge z’uko kwigizayo ariya matora yari yaremejwe ko azaba muri Mutarama 1961 byashoboraga guteza imyivumbaganyo mu gihugu byatumye Gregoire Kayibanda, icyo gihe wari ministre w’intebe, ajya kureba uwari uhagarariye ubutegetsi bw’ababiligi mu Rwanda, Colonel Logiest; amumenyesha ko bafashe icyemezo cyo guhuriza hamwe i Gitarama abatowe bose mu makomini kugirango bavuge ku bijyanye n’isubikwa ry’amatora ririmo rivugwa.  Logiest yivugira ko atamubujije kuko ngo atabishakaga kandi ko atari no kubishora…  (32)

IX. Itangazwa rya Repubulika

Italiki bumvikanyeho yabaye iya 28 Mutarama 1961. Ubutumire bwatanzwe na Ministre w’ubutegetsi bw’igihugu, Yohani Batisita Rwasibo. Muri ubwo butumire harimo ko abajyanama b’amakomini n’ababurugumesitiri bose basabwe kwitabira iyo nama, ko uzasiba wese azagomba gutanga ibisobanuro. (33) Ubutumire bwarubahirijwe, maze abatumirwa bahurira i Gitarama kuri iriya tariki ya 28 Mutarama guhera saa yine za mu gitondo.  

Mu ijambo ritangiza inama, Ministre Rwasibo yabajije ibibazo bitatu :

-Ni uwuhe mwanzuro twafatira Kigeri?

-Ni ryari inzego z‘agateganyo zizavaho?

-Ni bande batoye abajyanama b’amakomini ?

Mu kurangiza ijambo rye yavuze ko karinga, abiru, ubuhake byateye abaturage imibereho mibi ko bigomba kuvaho bigasimbuzwa na demokarasi. (34)

Gitera wayoboraga inteko ishingamategeko y’agateganyo nawe yafashe ijambo, maze avuga ko kalinga n’ingoma ya Kigeri bivuyeho ; yerekana ibendera ry’u Rwanda, avuga ko kuva ubwo, uburyo bwo kuyobora Abanyarwanda ari ubushingiye kuri Repubulika. Mu kurangiza ijambo rye yagize ati : Harakabaho Repubulika !

Abari mu nama bashyizeho inzego z’ubuyobozi bw’igihugu : Mbonyumutwa Dominiko yatorewe kuba Perezida wa Repubulika yari imaze gutangazwa, Geregori Kayibanda agirwa Ministre w’intebe, Urukiko rw’ikirenga ruhabwa Nzeyimana Isidore naho inteko ishinga amategeko ishingwa Habyarimana Gitera Joseph. Repubilika y’u Rwanda iriho ubu ni uko yavutse, yaje kwemezwa na Kamarampaka yabaye ku ya 25 Nzeli 1961.

Umwanzuro 

Nk’uko bigaragara mu bimaze kuvugwa haruguru, itangazwa rya Repubilika y’u Rwanda ku italiki ya 28/01/1961 rifite imizi muri revolisiyo yo mu kwezi k’Ugushyingo 1959 ; revolisiyo yatewe ahanini ni ukugundira ubutegetsi ku bari babufite icyo gihe, batifuzaga ko hagira undi ubugiramo uruhare.

Muri 1956, mu gihe hategurwaga amatora yo kuvugurura inama za susheferi, za sheferi n‘Inama Nkuru y’Igihugu ; ubutegetsi bw’ababiligi, kubera ko bwabonaga ko izo nzego z’ubutegetsi zikomejje kwiganzamo Abanyarwanda bamwe, bwabajije umwami Rudahigwa, niba mu butegetsi bwe hatakwinjizwamo ka demokarasi gakeya kugirango n’abandi banyarwanda bagire uruhare mu miyoborere y’igihugu cyabo. Rudahigwa abusubiza ko ngo nk’uko nta mukobwa utwita gake, n’ubutetsi bwa cyami nabwo ntibushobora kwinjizwamo ka demokarasi gakeya. (35) Iyo myifatire y’uwakagombye kurebera Abanyarwanda bose iri muri bimwe revolisiyo yashingiyeho ; ifungura umuryango, maze Repubulika irinjira.

Gutwerera abanyamahanga izi mpinduka zatumye haza imitegekere mishya mu Rwanda ni ukwirengagiza ukuri. Imizi y’impamvu y’izi mpinduka yari mu kuntu umuryango nyarwanda wari uteye muri rusange ni uko wari uyobowe by’umwihariko muri icyo gihe. Inkunga yaba yaraturutse hanze y’umuryango nyarwanda, uko yaje ingana kwose, yaje yuzuza imbaraga z’Abanyarwanda bari bahagurutse, bakerereye gusimbuza ubutegetsi bushingiye kuri demokarasi, ubwari bushingiye ku busumbane hagati mu Banyarwanda.

Iyo bariya bami ba nyuma (Rudahigwa na Ndahindurwa) bumva ibibazo umuryango nyarwanda wari ufite mu gihe bategekaga, bakabikemurana ubutabera nk’abami babereye Abanyarwanda bose, ntagushidikanya ko u Rwanda rwari gufata icyerekezo kindi kandi wenda cyiza kurusha icyo rwafashe bitewe n’ukubogama kwabo.

Nyuma y’imyaka mirongo itandatu ishyize izo mpinduka zibaye, twavuga ko zadusigiye iki nk’Abanyarwanda, ari abayobozi ari n’abayoborwa ?  Aho hari amasomo twaba twaravanye mu mateka yaranze izo mpinduka ?  Aha buri wese, akoresheje umutimanama we, ashobora kugira icyo avuga kuri ibyo bibazo.

Icyakora iyo umuntu arebye ibikorerwa Abanyarwanda n’abayobozi babo muri iki gihe, (kuburirwa irengero, gusenyerwa, gutotezwa no gufungwa umuntu azira ibitekerezo bye…) usanga icyerekezo kizava mu bikorwa bibi nk’ibi, gishobora kuzabangamira iterambere ry’u Rwanda. Abo bayobozi, nibashaka kumenya byimbitse aho ingaruka zo gutoteza abayoborwa no kwirengagiza ibibizo byabo zishobora kugeza igihugu, icyo gihe, nta shiti iyi nyandiko izabagirira akamaro…

Inosenti Nsengimana

Werurwe 2021

 

Inyandiko muri PDF : Itangazwa rya Repubulika y’u Rwanda

 


 Notes

(1) Le mouvement prophétique de Nyiraburumbuke. D’après G. Mbonimana, « …ce mouvement prit naissance aux environs du lac Muhazi vers la fin de 1926. Il aurait été lancé par un Hutu nommé Rugira…Celui-ci prophétisa la venue d’une jeune femme Nyiraburumbuke…Elle surgirait des profondeurs du lac Muhazi pour chasser tous les Européens ; elle serait accompagnée de son frère Ruhumuliza… qui distribuerait à tout le pays une nouvelle variété de sorgho dont on fabriquerait de la bière sans peine. Le mouvement s’entendit au Gisaka et au Bugesera, où le lac Mugesera joua le rôle du lac Muhazi ; il prit fin en 1927 grâce à l’intervention de la Force Publique qui arrêta les membres influents…

La révolte de Semaraso. Selon G. Mbonimana, cette révolte « éclata au nord du pays (Rukiga et Ndorwa). Il s’agit d’un mouvement lancé par des Hutu contre les Européens et les chefs Tutsi. Le chef du mouvement, Semaraso … se disait Ndungutse, fils du roi Mibambwe Rutalindwa, successeur de Rwabugili. Avisé de la révolte, la résidence de Kigali ordonna, le 25 mars 1928 une opération militaire. Une bataille livrée à Kaniga (dans le Ndorwa) opposa les guerriers de Semaraso à un détachement de la Force Publique du 29 mars au 4 avril de la même année…Il y eut plusieurs victimes…

La révolte du Bumbogo ». Mbonimana note : « à la fin du mois d’octobre 1930, l’administration mena à travers tout le pays une vaste campagne pour la culture du manioc ; des centres de distribution de boutures de manioc furent organisés, mais en nombre limité. Tous les contribuables étaient convoqués. L’on assista à une véritable mobilisation : ainsi à Kigali, on attendait pour le 24 octobre de la même année plus de 17 000 porteurs venus des régions voisines. Aux yeux des contribuables du Bumbogo, cette mobilisation n’était qu’une invention des chefs tutsi qui voulaient livrer les Hutus aux Européens ; ceux-ci devaient emmener les Hutu soit au Katanga, soit en Uganda ou même en Europe. Comme on parlait de « la bataille du manioc » (urugamba rw’imyumbati), tous les groupes en route vers le centre de distribution de Kigali s’identifièrent à des troupes guerrières opérant au nom du roi Musinga et se livrèrent à des massacres et au pillage. Les autorités locales tutsi furent menacées : le chef de province, Rwampungu, et les sous-chefs se refugièrent à Kigali, tout en alertant l’Administration. Celle-ci se concerta avec la Mission de Kigali. Après avoir consulté Mgr Classe, les Pères Blancs de Kigali acceptèrent d’intervenir dans la pacification de la région. Le Père Davos, ancien de la mission de Rulindo…, accompagna Schmidt, administrateur de Kigali ; tous les deux s’efforcèrent de sensibiliser chrétiens et catéchumènes, les invitant à donner aux païens l’exemple d’obéissance aux autorités. De leur côté, les prêtres rwandais expliquèrent les sens et l’importance des cultures obligatoires. Ainsi grâce à cette collaboration entre la Mission et le Gouvernement, le Bumbogo retrouva la paix…. »

(G. MBONIMANA, L’instauration d’un royaume chrétien,… 1981, pp. 343-345)

(2) « …Ndungutse dont le nom véritable était Birasisenge habitait à Bugwangali dans la région du Mutara… Les rumeurs populaires disaient que Musekerande (une des nombreuses épouses de Kigeli Rwabugili) avait eu deux fils : Biregeya, de Kigeli IV, et Ndungutse qu’elle aurait de Mibambwe IV Rutalindwa. Voulant profiter de ces rumeurs, Birasisenge se donna le nom de Ndungutse. Après plusieurs aventures dont les récits en font le héros, il arriva à Ngoma aux abords du marais mouvant du Rugezi. Son serviteur Kagesa alla lui amener Basebya, le Chef des Pygmées. Basebya le considéra comme le vrai fils de Rutarindwa et donc le Roi légitime. Toute la région du Buberuka le reconnut comme tel… Tous les fidèles de Musinga furent attaqués, leurs habitations furent incendiées dans le Buberuka, et l’expédition atteignit le Bumbogo jusqu’au Kiziba près de Bugaragara… »

(Abbé A. KAGAME, Un Abrégé de l’histoire du Rwanda de 1853 à 1972. Editions universitaires, Butare, 1975, pp. 160-169).

(3) Conformément au but des Nations Unies (…) les fins essentielles du régime de Tutelle sont les suivantes :

  1. affermir la paix et la sécurité internationale;
  2. favoriser le progrès politique, économique et social des populations des territoires sous Tutelle ainsi que le développement de leur instruction; favoriser également leur évolution progressive vers la capacité à s’administrer eux-mêmes ou l’indépendance, compte tenu des conditions particulières à chaque territoire et à ses populations, des aspirations librement exprimées des populations intéressées et des dispositions qui pourront être prévues dans chaque accord de Tutelle;
  3. encourager le respect des droits de l’homme et des libertés fondamentales pour tous, sans distinction de race, de sexe, de langue ou de religion, et développer le sentiment de l’interdépendance des peuples du monde ;
  4. assurer l’égalité de traitement dans le domaine social, économique et commercial à tous les membres de l’organisation et leurs ressortissants ; assurer de même à ces derniers l’égalité de traitement dans l’administration de la justice, sans porter préjudice à la réalisation des fins énoncées ci-dessus.

(F. MARQUET, La Belgique, ses territoires d’outre-mer et l’ONU, … 1950,  p.10)

 (4) Art. 2 – le MPP a pour but :

– l’étude de tous les problèmes politiques, sociaux et économiques que pose l’évolution du Ruanda-Urundi ;

– assurer l’évolution des coutumes et des institutions coutumières vers une conception démocratiques ;

– s’occuper de l’éducation civique et sociale des populations indigènes ;

– rechercher les moyens les plus aptes pour harmoniser les relations entre indigènes et européens en évitant d’un côté la naissance de tout nationalisme indigène déplacé et, de l’autre toute discrimination sociale basée sur la race ;

– maintenir des contacts et des relations avec les organismes similaires existant ou qui naîtront au Congo belge, en Belgique ou ailleurs.

(Mgr A. PERRAUDIN, Un évêque au Rwanda… 2003, p. 107)

(5) « … ‘Les idées mènent le monde’, dit un adage (…) et se sont les journaux principalement qui véhiculent les idées aussi bien dans les milieux intellectuels qu’au cœur des masses populaires. Je crois qu’on ne se trompe pas en affirmant que les journaux dont je viens de parler : La Presse africaine, Temps Nouveaux d’Afrique, le Courrier d’Afrique rédigés en français, le Kinyamateka, seul périodique en kinyarwanda- ont ébranlé sur ses bases le colosse féodo-monarchique rwandais et même celui du Burundi. Quand je fus nommé Vicaire apostolique de Kabgayi, (19 décembre 1955 : NDLR), il n’était pas question de transformer les institutions politiques qui paraissaient comme sacrées aux yeux de la majorité de la population. Timidement on voulait les démocratiser quelque peu … »

(Mgr A. PERRAUDIN, Un évêque au Rwanda… 2003, p. 133)

(6) « …Certaines personnes peu ou mal informées répètent ou écrivent volontiers que les Batutsi venus dans le pays en conquérants ont spolié les Bahutu de leurs biens et les ont maintenus à un rang inférieur.  Une telle affirmation relève d’une tendance à ne voir que le mauvais côté des choses. Ceux qui la formulent perdent de vue que certaines lacunes de l’organisation politique et sociale des Batutsi étaient compensées par l’assurance qu’avaient les serviteurs de jouir de la protection de leurs maîtres, les administrés de celle de leurs chefs, cette protection revêtant un caractère nettement familial. L’harmonie de cette organisation est indéniable et nul ne peut en contester l’efficacité. Il est vrai que ce système est dépassé et ne correspond plus à l’évolution des esprits mais il était fait pour d’autres temps et parfaitement adapté à leurs nécessités…

(Voir M. POCHET, Rétrospective : Le problème ruandais, 1952-1962. Volume 1, Dossier 1: Le Conseil Supérieur du Pays. Editions Sources du Nil, Collection « Documents pour servir à l’histoire », Février 2012, p. 16)

(7) « …La Belgique, en acceptant la tutelle de notre pays s’est assignée une lourde mais noble tâche dont elle s’est toujours acquittée fidèlement. Les bénéficiaires de ses efforts civilisateurs lui resteront reconnaissants de tant de sollicitude. Nous ne relaterons point les domaines dans lesquels elle s’est concrétisée ; les faits et les réalisations sont plus éloquents … L’autonomie est l’aboutissement normal de la tutelle, ceci est un fait indéniable… Cette idée provoque chez certains une appréhension entraînant la méfiance à l’égard de ceux qui manifestent ces aspirations. N’est-ce pas mal comprendre le problème car si l’émancipation est l’inéluctable, elle n’est pas nécessairement catastrophique ; au contraire elle peut être une source d’enrichissement mutuel à divers points de vue. Il serait malaisé de préciser dès à présent l’époque où cette autonomie pourra nous être accordée, mais notre souhait est que d’ores et déjà on nous y prépare…. »

(Voir M. POCHET, Rétrospective : Le problème ruandais, 1952-1962. Volume 1, Dossier 1: Le Conseil Supérieur du Pays. Editions Sources du Nil, Collection « Documents pour servir à l’histoire », Février 2012, p. 22)

(8) « …par le canal de la culture, les avantages de la civilisation actuelle semblent se diriger carrément d’un côté, – le côté mututsi – préparant ainsi plus de difficultés dans l’avenir que ce qu’on se plaît à appeler aujourd’hui « les problèmes qui divisent.  Il ne servirait en effet à rien de durable de solutionner le problème mututsi-belge si l’on laisse le problème fondamental mututsi-muhutu … »

(Voir M. POCHET, Rétrospective : Le problème ruandais, 1952-1962. Volume 1, Dossier 1: Le Conseil Supérieur du Pays. Editions Sources du Nil, Collection « Documents pour servir à l’histoire », Février 2012, p. 50)

 (9) « …L’autorité administrante (…) se trouve ainsi partagée entre deux tendances contradictoires : donner satisfaction à la fois aux deux souhaits qui sont formulés. Doter les conseils supérieurs des pouvoirs très étendus avant que les Hutus ne soient parvenus à se tailler une place équitable dans ces conseils, c’est risquer de compromettre définitivement les chances de ces Hutus d’y occuper jamais cette place. Les autorités belges doivent hâter par tous les moyens cette émancipation des Hutus pour pouvoir accélérer encore, sans danger pour les principes démocratiques, la translation en cours des pouvoirs vers les autorités autochtones actuellement constituées… »

(J. P. HARROY,  Rwanda : De la féodalité à la démocratie 1955-1962…  1989, p. 232)

 (10) «…A Sa Majesté Mutara III Rudahigwa Mwami du Rwanda (…)

Sire,

Conformément à la devise du Ruanda Imbaga y’Inyabutatu ijya mbere et vu l’actualité Ruandaise en remous, nous nous permettons en tant que habitants du pays d’émettre le vœu suivant :

1/ La mise en application du principe que le Mwami Chef de la hiérarchie et Père de tous, n’a ni race, ni clan et veille aux intérêts de tous ces sujets.

2/ Que dans le cadre du vœu émis par le conseil de Conseil Supérieur du Pays tendant à doter l’administration Indigène du pays des aides du Mwami, en conformité avec le décret du 14 juillet 1952 en son article 26, il soit pourvu à une création d’une triple représentation de batutsi, de bahutu et de batwa dans tous les services nécessaires à l’administration du pays.

3/ Qu’en assistance du Mwami soit élu 1 mututsi, 1 muhutu, 1mutwa. Ceux-ci assisteraient le Mwami dans toutes les opérations administratives du pays d’une façon permanente, simultanée, réellement représentative et conséquemment indépendante.

4/ Chacun de ces trois membres seraient élus par suffrage universel et à la majorité des voix par ses congénères.

De cette façon Sire, le pays se verra plus enclin à croire à sa réelle démocratisation et à cette assertion : (le Mwami est chef Suprême des Batutsi et Maître de tous et de tout – Nyamugira ubutangwa (« Dispensateur intègre » : NDLR) qu’il choisit parmi ses congénères, les chefs et les principaux fonctionnaires de l’administration du Pays) – serait ainsi contredite. Sans cela il y aurait toujours lieu de croire à une grave ségrégation raciale et à une monarchie absolutiste incompatible avec notre devise et destinée.  Espérant vous voir mettre à l’ordre du jour de la prochaine assemblée du Conseil Supérieur du Pays ces quelques points nous Vous prions de recevoir l’assurance du plus profond respect de vos sujets soumis et dévoués…. »

(M. POCHET, Rétrospective: Le problème ruandais, 1952-1962. Le Conseil Supérieur du Pays…, Dossier 1, Mars 2006, Annexe N°I dans les archives, p.1)

(11) « Monsieur le Président,

…Par comparaison historique, sur le cadran politique et social du Ruanda, il est « Mutatis mutandis » l’heure qu’il était sur celui de la France en 1789, lors du règne de Louis XVI.

Dans ce pays où existait également alors le régime féodal, il fallut une révolution sanglante pour substituer à une société fondée sur le privilège, une société où l’égalité est la loi commune.

A l’heure qu’il est, il faut, dans notre Ruanda, où il existe une inégalité choquante dans la répartition des charges publiques, des injustices et des abus de pouvoirs criants, il faut dis-je, une révolution non sanglante, mais pacifique, il nous faut une nuit du 4 août 1789, pour reconnaître, au Rwanda l’égalité politico-sociale et l’admissibilité aux emplois publics de tous les Ruandais. C’est cette révolution pacifique que le manifeste des Bahutu a essayé, essaye encore et essayera de soulever, afin d’épargner une révolution sanglante à notre postérité.

Prévenir vaut mieux que guérir dit un adage médical. D’aucuns tiennent le manifeste des Bahutu pour une élucubration d’un esprit exalté, perturbateur ou peureux qui prend un crachat pour une mer sans fond.

Mais pour un peu que l’on veuille se donner la peine de voir et d’entendre ce qui se passe autour de soi, on trouvera que le Ruanda est un petit volcan en effervescence. Et s’il n’a pas encore sauté, c’est grâce à ceci que : L’Imana yirirwa ahandi igataha i Rwanda (« Dieu passe la journée ailleurs et rentre le soir au Rwanda » : NDLR) … »

(sé) Vianney Bendantunguka » (M. POCHET, Rétrospective : Le problème ruandais, 1952-1962. Volume 1, Dossier 1: Le Conseil Supérieur du Pays…, pp. 38-39)

(12) «…Les relations entre les sujets de Kabeja et la famille Kigwa furent tellement fortes que ces derniers abandonnèrent leur premier maître et se firent serviteurs de Kigwa. L’affaire en étant ainsi jusqu’alors, l’on peut se demander comment les Bahutu réclament maintenant leurs droits au partage du patrimoine commun. Ceux qui réclament le partage du patrimoine commun sont ceux qui ont entre eux des liens de fraternité. Or les relations entre nous (Batutsi) et eux (Bahutu) ont été de tous temps jusqu’à présent, basées sur le servage ; il n’y a donc entre eux et nous aucun fondement de fraternité… »

(F. NKUNDABAGENZI, Rwanda politique…, pp. 35-36.)

(13) « …Nous vous exposons nos doléances à propos des ibikingi et des amasambu, propriétés exclusives de leurs possesseurs comme le Rwanda est la propriété exclusive du Mwami. Nous vous disons que comme le Rwanda ne peut être vendu, ainsi nous nous opposons, au nom de tous les possesseurs des amasambu et des ibikingi, à la vente de ceux-ci. Voici la raison de ce refus :

1° C’est une coutume de tous les temps, depuis le premier homme, que celui qui reçoit une chose en servage peut se voir enlever ladite chose s’il commet quelque faute. Quelle faute avons-nous commise pour nous voir spoliés nos amasambu et nos ibikingi?

2° Pour quelle raison veut-on procéder au partage de nos ibikingi et de nos amasambu, alors qu’au Rwanda il y a de bons endroits inhabités dont peuvent très bien profiter tous les Banyarwanda pour y installer leurs cultures et faire paître leurs troupeaux ? Il y a beaucoup d’endroits inhabités : 1)Bugesera; 2)Rukaryi; 3)Icyanya; 4) Bgiliri; 5)Mubari; 6)Umutara; 7)Kinyamahinda; 8)Umugamba; 9)Rweya. Tous ces endroits sont inexploités au détriment des hommes et du bétail alors qu’anciennement, ils étaient habités et qu’on y faisait paître du bétail (…)

Précédemment vous avez envoyé des gens au Gishari-Mukoto pour qu’on ne soit pas trop à l’étroit dans le pays. Pour quelle raison est-ce qu’actuellement vous voulez faire le partage des ibikingi et des amasambu entre les Banyarwanda alors qu’il existe des endroits inhabités, endroits sous votre dépendance ? »

(F. NKUNDABAGENZI, Rwanda politique…, pp 36-37.)

 ( 14) « …Je ne crois pas me tromper en déclarant que c’est pour la première fois depuis toute l’existence du Rwanda que l’on entend parler de ce problème récemment débattu ici au Conseil, de l’opposition des Bahutu et des Batutsi, mais j’espère que c’est aussi la dernière fois, car la division et l’opposition au sein d’un peuple est tout ce qu’il y a de funeste à son progrès. Personne ne s’empêcherait de traiter de criminels ceux qui sèment, entretiennent ou nourrissent d’aussi basses intentions.

Je vous recommande tous avant mon départ de vous ranimer mutuellement pour vous rallier et colmater les brèches, afin que rien ne fonce ou ne s’infiltre à travers l’IMBAGA Y’INYABUTATU IJYA MBERE.

Tous les auteurs de cette désunion méritent l’opprobre public et une sérieuse condamnation. Les promoteurs de pareils méfaits ne sauraient se cacher, et si la chose se répète, l’arbre qui produit ces fruits, je l’extirperai. Il en coûtera cher à quiconque s’insurge contre le Rwanda ou cherche sa désunion. Quant à « celui qui lui tend les pièges, il se verra lui-même pris dans ses propres filets… »

(15) « … cette loi divine de la justice et de la charité sociale demande que les institutions d’un pays assurent réellement à tous les habitants et à tous les groupes sociaux légitimes les mêmes droits fondamentaux et les mêmes responsabilités d’ascension humaine et de participation aux affaires publiques. Des institutions qui consacreraient un régime de privilèges, de favoritisme, de protectionnisme, soit pour des individus soit pour des groupes sociaux, ne seraient pas conformes à la morale chrétienne… »

(Mgr A. PERRAUDIN, Un évêque au Rwanda…,  p. 190)

(16) « …C’était dans les deux ou trois semaines ayant précédé le 9 mars de la présente année (date à laquelle j’ai rencontré Monsieur Harroy à l’Hôtel Faucon). Il n’y avait pas longtemps que je venais de reprocher au Roi de ne pas se ménager pour favoriser physiquement la naissance éventuelle d’un successeur dont le Rwanda a un grand besoin. Pendant que nous nous entretenions à deux, je vis arriver son jeune frère NDAHINDURWA.  Comme celui-ci était à son travail, je suppose maintenant qu’il l’avait invité exprès, mais à ce moment-là je n’y ai pas pensé. Nous causâmes à trois, puis Mutara III dit à son frère : ‘ Je vous donne l’ordre de vous rendre au moins une fois par semaine chez l’Abbé Alexis, afin de recevoir des leçons sur les traditions, les coutumes et la littérature du Rwanda. Vous comprenez bien : c’est un ordre ! Et si vous n’y êtes pas fidèle, je demande instamment à l’Abbé de me signaler la chose et alors vous saurez comment je puis tirer les oreilles.’ Puis il le congédia. Une fois NDAHINDURWA parti, Mutara  me dit : ‘Il faut bien l’initier à tout ce qui concerne l‘âme du Rwanda et le former : vous comprenez !’ Ces derniers mots furent accompagnés d’un geste de la main qui voulait dire : ‘Fini ! N’en parlons plus!’ Je répondis : ‘Bon !’  Et nous abordâmes un autre sujet…. »

(Lettre de l’Abbé A. KAGAME à Mgr A. PERAUDIN. In : M. POCHET, Rétrospective : Le problème ruandais, L’IBWAMI, … Dossier 5, Mars 2006, p. 5)

(17) « …Je serai intronisé le jour où toute l’opinion du Ruanda sera en mesure de prendre part aux réjouissances… »

(M. POCHET, Rétrospective : Le problème ruandais, L’IBWAMI...,., p. 30)

(18) « …-Il y a quelques temps, une lettre-circulaire signée par Rukeba, Président de l’UNION NATIONALE RWANDAISE (UNAR) et envoyée dans tout le Ruanda, citait des noms précis des Bwanakweri, Ndazaro, Makuza…(RADER) comme des inciviques, anti-royalistes. -Le 25.10.1959, une circulaire anonyme, affiché à Nyanza, citait les noms de Monseigneur Perraudin, Bwanakweri, Ndazaro…comme ennemis « à faire disparaitre par tous les moyens » (« kubashakira kubura hasi no kubura hejuru ») : C’est l’Administrateur de territoire de Nyanza lui-même qui a fait enlever des affiches du genre. L’Agronome-adjoint Sebera, à Kigali, a vu ces jours-ci, détruire sa bananeraie d’environ 1Ha, parce que membre du « RADER »

(M. POCHET, Rétrospective. Le problème ruandais…Le RADER, Dossier 6, pp.27-28)

(19) Il suffirait, pensent les tutsi, de présenter le Gouvernement belge comme assassin du Mwami pour en faire l’ennemi juré de la population du Ruanda. Et de là, on réaliserait l’unité nationale contre le Gouvernement. Tel est le projet politique tutsi et il est en cours de réalisation. Il s’agit pour l’Administration de l’arrêter et de l’empêcher de nuire au Pays, à la population et à l’Administration elle-même.

2° Comment l’empêcher ?

Voici á mon avis ce que je crois pouvoir rétablir l’ordre et la paix au Ruanda, redonner à la population la confiance au Gouvernement et combattre efficacement ses adversaires.

1) Reprendre la campagne d’épuration des autorités coutumières interrompue par la mort du Mwami Mutara. Commencer cette campagne par les territoires de Nyanza et de Gitarama, où ces bruits sont les plus intenses, ainsi que par le territoire de Gisenyi qui est le bastion de la féodalité.

2) Pensionner tous les vieux chefs et sous-chefs atteints par la limite d’âge.

3) Révoquer ceux d’entre eux (chefs et sous-chefs) qui n’ont jamais donné satisfaction, qui sont côtés « assez bons ou médiocres » ou ceux qui, malgré leur bonne cote, sont reconnus par toute leur population comme injustes et despotes envers les gens, tels Birasa, Nyamucencera, Kaberuka et autres.

4) Faire des mutations à ceux d’entre eux dont l’influence est grande auprès de la population et nocive à l’action Gouvernement belge du Ruanda, pour les arracher à leur champ d’action actuel. Car à les laisser en place, l’Administration coopère sans le vouloir à accréditer leur influence auprès des masses, qui en tirent cette conclusion-ci « on n’y touche pas, donc ils sont bons et estimés par l’Administration elle-même » Tels sont les Kayihura, Mungarurire et autres.

5) Régler le plus vite possible l’affaire des « ibikingi », avant, si possible celles des amasambu. Et par contre, laisser tomber quelque peu et quelques temps l’ardeur du service vétérinaire pour les soins à donner au bétail du Ruanda. Cela répugne au Gouvernement sans doute, mais c’est nécessaire pour rétablir la confiance des Banyaruanda. En effet, le préjugé des indigènes sur l’intention du Gouvernement de réduire le bétail du Ruanda est très grand et persiste toujours.

6) Poursuivre délicatement et prudemment, après l’intronisation du nouveau Mwami, les auteurs du coup d’Etat de Mwima (Nyanza), et essayer de tirer au clair, si on ne peut y mettre fin, ce charlatanisme des « Abiru ».

(M. POCHET, Rétrospective. Le problème ruandais. Le RADER….Dossier 6, pp. 29-31)

 (20) « …Depuis deux ans, le Mwami Mutara Rudahigwa a mis en place, de façon systématique, à l’insu de l’Administration belge, toute une organisation de sabotage et de lutte contre le gouvernement. Pour lui, tout ce qui est Occidental, devait absolument disparaitre, ainsi que les missions (catholiques surtout). Monarque, prétendument de droit divin, il a voulu de tout temps avoir le droit de vie et de mort sur ses administrés, comme c’était le cas pour ses ‘illustres’ ancêtres.

-…Dans le pays, partout, il plaçait intentionnellement ses hommes à la tête des chefferies, des sous chefferies, dans les chefferies indigènes ; corruption systématique des membres de l’Administration eux-mêmes, dans tous les cadres : assistants médicaux, vétérinaires, commis… » 

(M. POCHET, Rétrospective. Le problème ruandais. Le RADER…Dossier 6, p. 32)

(21) « …Parti révolutionnaire, anti-démocratique, contre les missions de toutes les confessions, contre le gouvernement belge….

-Son comité et militants se recrutent parmi les relégués politiques, les ex-prisonniers, les aigris et mécontents de tout calibre : tous les ennemis du gouvernement belge, qui luttent contre la démocratie de demain ; des féodaux fanatiques qui veulent perpétuer l’exploitation systématiques des classes laborieuses…

-Leur journal de presse « Rwandanziza » de Kisenyi : absolument révolutionnaire, incendiaire où ils citent l’Algérie comme modèle de pays moderne, anticolonialiste par excellence !

Les responsables :

-les chefs de chefferie Kayihura Michel, Mungarulire et Rwangombwa

-Bagilishya Claver, Assistant médical (à Nyanza)

-Rwagasana, Secrétaire du conseil supérieur du Pays (à Nyanza)

-Rukeba Pr. (sic) ex-relégué politique, Président de l’UNAR (à Kigali)

Ils sont seuls responsables de tous les massacres, incendies dont sont victimes les milliers d’Etres innocents banyaruanda…. »

 (M. POCHET, Rétrospective. Le problème ruandais. Le RADER…Dossier 6, pp. 32-33)

 (22) «… Sans indulgences, aucune, ces 6 individus dangereux, rebelles, devraient être relégués, ne fût-ce que quelques mois, au Congo. Le Ruanda a besoin d’une occupation militaire systématique, pendant plusieurs mois, pour mettre les choses en ordre. Les chefs coutumiers, fanatiques doivent être impitoyablement punis : Tribunal militaire. L’Administration belge doit absolument reprendre la situation en mains pendant au moins une année : avec une extrême fermeté rigoureuse, de tout instant, telle est la seule recommandation préalable à toutes nouvelles institutions démocratiques… »

(M. POCHET, Rétrospective. Le problème ruandais. Le RADER…Dossier 6, p. 33)

(23) « …Le dimanche 13 septembre 1959 à Nyamirambo, aux environs de Kigali, vous avez pris la parole dans une réunion publique organisée par le parti de l’Union nationale Rwandaise, au cours de laquelle des critiques violentes, des menaces et des attaques furent dirigées contre l’administration belge. L’action de la puissance administrante fut qualifiée d’ingérence étrangère et de joug colonialiste, tandis que les autochtones qui lui conservaient leur collaboration furent qualifiés de traîtres et furent l’objet de menaces violentes… Le dimanche 20 septembre 1959, à Astrida, au cours d’une seconde réunion publique de l’UNAR … les mêmes discours furent répétés et des menaces particulièrement violentes furent proférées pour appuyer les revendications du parti. Par ces agissements, vous avez gravement manqué à la dignité de vos fonctions. Je vous prie de me faire parvenir vos explications par prochain courrier…. »

(Lettre du Gouverneur du Ruanda-Urundi du 24 septembre 1959 : Voir dans M. POCHET, Rétrospective : Le  problème ruandais, L’IBWAMI…,   Dossier 5, p. 19-20)

 (24) « …Il nous faut la peau de l’Abbé Bushayija, de Bwanakweri… Nous sommes les Bashyirahamwe qui veulent punir tous les gens qui n’aiment pas le Mwami …»

(M. POCHET, Rétrospective : Le problème ruandais. Rapports des Administrateurs de territoire (Novembre 1959), Dossier 9, p. 15)

 (25) «… Le lendemain dimanche, (8. 11. 1959 : NDLR) en revenant de chez moi après-midi, j’ai vu le s/chef MUREFU du Bufundu qui rentrait avec l’armée qui avait attaqué un nommé MUKWIYE de Cyanika-Bufundu. Il racontait que l’intéressé a été pris à la sortie de l’Eglise. Que le Supérieur de la Mission aurait demandé de le laisser et qu’il se chargerait lui-même de le conduire à l’Ibwami. Les assaillants auraient exigé une lettre du Père Supérieur certifiant qu’il se charge de l’amener à Nyanza. Pendant que le Père va chercher du papier pour écrire, les batwa prennent Mukwiye, le précipitent sur une colline où il est tué. Son frère MUBOYI aurait été conduit jusqu’à la Mwogo où il fut jeté. Je ne sais pas s’il a été jeté vivant dans la rivière ou après l’assassinat.

Le même jour l’ex-s/chef NKURANGA de Gasoro revenait de Byimana avec son armée, se vantant qu’il avait tué un moniteur de Kirengeri nommé SINDIBONA, qu’on a pillé sa maison et que Nkuranga était content d’avoir tué un muhutu pour venger son frère NKUSI. Nkuranga serait rentré avec la voiture de la victime. J’apprenais également que l’armée marchait sous la direction du nommé RUBANGURA Cyrille, fils de l’ex-s/chef NAHO de Kanyarira, qui avait une liste de ceux qu’on devait tuer et des ingo qu’on devait incendier à la sous-chefferie Kanyarira.

Une armée dirigée par BIHOZAGARA Martin de Mwendo Kabagali aurait attaqué et incendié la maison du moniteur UTUMABAHUTU au moyen d’essence qu’avait porté le nommé MURWANASHYAKA Silas, transporteur résidant à Kavumu-Nyanza. UTUMABAHUTU n’ayant pas été retrouvé, BIHOZAGARA aurait tué un autre moniteur de la Mission et aurait menacé de mort l’Abbé Supérieur de cette Mission, s’il osait dire quelque chose. Pour aller incendier la maison d’UTUMABAHUTU, Murwanashyaka se serait accompagné d’un Assistant Médical de Mushubi (Bunyambiriri) dont je ne connais pas le nom […]

Le chef RWANGOMBWA revenant de Kibuye, rapporte que 50 bahutu sont tués par l’armée UNAR en chefferie de Bwishaza. Que cette armée a arrêté sa voiture croyant que c’était le chef BWANAKWERI qu’on cherche pour tuer.

Le nommé BUTWATWA, membre du CSP montre une liste avec signature d’environ 200 indigènes du BWISHAZA qui demandent au Mwami l’autorisation de prendre leurs armes pour attaquer ses ennemis « Aprosoma ». Butwatwa ajoute qu’avant de quitter Rubengera, il a organisé une forte armée pour combattre les Aprosoma qui se trouveraient sur place et aux environs… »

(A. RUGIRAMASASU, « Rapport sur menaces de mort » (20 novembre 1959). In : M. POCHET, Rétrospective. Le problème ruandais. L’UNAR…, Dossiers 4,  p. 24).

 (26) « …vers 17 h 30 (le 10 novembre 1959), nous rentrons à Astrida. On nous signale que Cyarwa (à 2km.) est attaqué. Nous constatons qu’une maison en briques brûle (comptable Tutsi chefferie Mvejuru à qui il est reproché également d’avoir accusé réception de la circulaire du V.G.G.), la maison du s/chef Tutsi (même reproche des assaillants) et une troisième est en cours de pillage… »

(M. POCHET, Rétrospective. Le problème ruandais. Le problème ruandais. Rapports des Administrateurs de territoire (Novembre 1959)… Dossier 9, p. 143).

 (27) «… C’est dans la maison du Mwami, en sa présence que les leaders politiques hutu ont été torturés. C’est de là que partaient les commandos chargés d’assassiner les ennemis du Mwami. Le Mwami et son entourage devraient être traduits en justice. Nous demandons que l’on ouvre le dossier judiciaire qui a été constitué au lendemain de troubles de l’automne dernier. Les tribunaux ont poursuivi les exécutants, mais point les responsables. Certains de ceux-ci sont partis à l’étranger, mais il en reste autour du Mwami Kigeri. Permettez–nous de vous dire que notre étonnement de voir la Belgique poursuivre les lampistes et pas le Mwami et ses proches. Notre étonnement aussi d’avoir vu en 1931 la tutelle belge d’écarter le Mwami Musinga parce qu’il était anti-belge alors qu’aujourd’hui, un Mwami qui torture, terrorise et assassine ses sujets bénéficie de votre clémence… » 

(F. NKUNDABAGENZI, Rwanda politique …, p. 253.

 (28) « …Tout ce qui est arrivé ces temps derniers au Rwanda et tout ce qui s’y passe encore aujourd’hui ! Savez-vous que le parquet a établi un dossier capable de faire pendre Kigéri V haut et court ? Il s’est perpétré dans son propre demeure, des choses épouvantables : des hommes ont été torturés, tués…Or, qui arrête-t-on ? Qui punit-on ? Les hommes qui ont exécuté les faits, non celui qui les a ordonnés…  Qu’on le dépose, d’urgence. C’est indispensable si l’on ne veut pas en arriver au pire ! Il suffit d’ouvrir le dossier établi par le parquet. Il est tout simplement responsable de crimes de droit commun ! De véritables massacres… »

(M. POCHET, Rétrospective. Le problème ruandais. Le RADER…, Dossier 6, p.69.)

(29) « …Je suis le frère de Kigeri, et je vous assure que je ne suis pas porté naturellement à en dire le moindre mal. D’ailleurs c’est un brave garçon plutôt, aussi peu fait pour devenir Mwami que… Je ne sais pas ! mais vraiment il n’a aucune compétence ! Lorsqu’il doit prendre la parole au Conseil supérieur du pays, par exemple, on dirait un enfant de seconde année primaire des missions. On en fait tout ce qu’on veut. Il est prisonnier de gens qui vaudraient réaliser le rêve de Mutara, l’ancien Mwami… Mutara imaginait pouvoir revenir à la monarchie absolue. Droit de vie et de mort, etc. »

(M. POCHET, Rétrospective. Le problème ruandais. Le RADER…, Dossier 6, pp. 69-70.)

(30)

nseng1

POCHET, Rétrospective : Le problème ruandais, L’IBWAMI…, Dossier 5, p. 125)

 

 

(31) « …Quant au problème de l’institution monarchique, il appartiendra aux populations de décider elles-mêmes, par l’intermédiaire de leurs représentants dans les structures d’autonomie interne qui seront créées en janvier 1961 de la solution qu’il conviendra d’y réserver en fonction de l’intérêt supérieur du pays. Le Mwami Kigeli qui a choisi de quitter le pays, en restera écarté jusqu’à cette décision… »

POCHET, Rétrospective : Le problème ruandais 1952-1962, Les Nations Unies : Rapport intérimaire de la commission des Nations Unies pour le Ruanda-Urundi (Mars 1961) …, Dossier 15, p. 7

 (32) « …Je ne pouvais pas le soutenir ouvertement dans cet acte de révolte, mais je ne pouvais pas non plus le lui interdire (…) Je n’en avais ni la volonté ni les moyens. Et je décidai finalement d’agir comme s’il ne m’avait rien dit de ses intentions véritables. Je lui promis d’aider à l’organisation matérielle d’un rassemblement ayant officiellement pour objet de mieux assurer la paix sociale : transport des participants, construction d’une tribune, diffusion de discours par haut-parleurs. Je me rendais compte qu’en agissant de la sorte tout le monde croirait plus tard que j’avais été de connivence. Et ce fut vrai, dans la mesure où je ne me suis pas opposé à ce qui se fit à Gitarama… »

(G. LOGIEST, Mission au Rwanda. Un blanc dans la bagarre Tutsi-Hutu …, pp. 190-191)

(33) « Aux Bourgmestres (TOUS)

Monsieur le Bourgmestre,

J’ai l’honneur de vous faire parvenir ci-dessous le texte du télégramme N° 5024/Sec de M. le ministre de l’intérieur : « Vu situation tendue suite à nouvelle concernant remise élections, ai décidé réunion à Gitarama samedi 28 janvier à 10 heures. Je répète 10 heures précises tous bourgmestres et tous conseillers communaux en vue leur donner directives pour pacification stop ».

Le ministre de l’Intérieur insiste sur l’obligation pour tous les bourgmestres et pour tous les conseillers d’être présent à cette réunion. Il sera fait appel nominatif des présents et tous les absents auront des explications à fournir. En conséquence, il y a lieu d’avertir tous les conseillers qu’ils devront se trouver le vendredi 27 Janvier 1961 à 14 heures au Centre administratif de la chefferie. Un camion viendra prendre tous les conseillers à cet endroit et les ramènera à Kigali. Les conseillers dormiront à Kigali et partiront le samedi matin pour Gitarama…

Signé : DUPUIS J »   

(M. POCHET, Rétrospective : Le problème ruandais 1952-1962, Les Nations Unies : Rapport intérimaire de la commission des Nations Unies pour le Ruanda-Urundi (Mars 1961) …, Dossier 15, Annexe XVI dans les archives, p. 1)

 (34) « …Le ministre de l’intérieur, M. Rwasibo, organisateur de la réunion, présenta d’abord aux conseillers, parmi lesquels se remarquaient de nombreux conseillers tutsi et européens, le chef du Gouvernement provisoire du Rwanda, le président du Conseil du Rwanda, les membres du Gouvernement et les membres du Conseil. S’adressant ensuite aux conseillers communaux et aux bourgmestres, M. Rwasibo les remercie d’avoir participé, depuis octobre 1960, à la pacification du pays.

Il leur pose ensuite les questions suivantes :

Quelle solution sera donnée à la question Kigeri ?

Par qui ont été élus les conseillers du Rwanda ?

Quand sortirons-nous du provisoire ?

C’est à vous, bourgmestres et conseillers qui représentez la population du Rwanda, qu’il appartient de répondre à ces questions.

Le ministre fut vivement applaudi lorsqu’il termina par cette déclaration : ‘Kalinga, les biru, l’organisation féodale ont rendu la population de ce pays malheureuse. Ces institutions doivent disparaître pour faire place à la démocratie’ ».

(M. POCHET, Rétrospective : Le problème ruandais 1952-1962, Les Nations Unies : Rapport intérimaire de la commission des Nations Unies pour le Ruanda-Urundi (Mars 1961) …, Dossier 15, Annexe XVII dans les archives, p. 1)

(35) « …Le mwami du Rwanda auquel le gouverneur Harroy tentait de faire comprendre la nécessité d’introduire un peu de démocratie dans son royaume, lui rétorqua que la féodalité rwandaise ne pouvait être « un petit peu démocratique, pas plus qu’une jeune fille ne peut être un petit peu enceinte. »

J-P Harroy. Burundi 1955-1962. Souvenirs d’un combattant d’une guerre perdue, Bruxelles, 1987. p. 211, cité par Louis De Clerck L’administration coloniale belge sur le terrain au Congo (1908-1960) et au Ruanda-Urundi (1925-1962), in : Annuaire d’Histoire administrative européenne N° 18/2006

 

Umukiza

Photo de cottonbro provenant de Pexels

Photo de cottonbro provenant de Pexels

 

Umukiza uvutse aje kuruvura

Umuvumo rwavumwe rukivuka

Arawukura ukuke ukuke amenyo

Maze mu bihanga ahangemo ihwa

Ngo lihandure amahano yose ahamera

Ahite ahumana arware ubuhumyi

Ubudahunyeza ukundi i Rwanda ;

 

Tuzarutaha umwaka utaha dutaraka

Dutambuka turi abantu bo kwa Muntu

Impande zose tuvuza impundu izi z’Impakanizi

Ndetse n’impanda zikoroma impinga zose

Nibwo Ubumuntu buzatamba buvuna sambwe

Burimo ubuntu Abenegihugu bahumeka

Bakenyeye Ihumure biteye Amahindura

 

Twambaze Imana igaruke iwayo isange abayo

Ize kuhatura ireme Agahuza ko kuduhuza

Ihatekanye itikure icyago n’Ikibi cyose

Bizarengane no kurengana n’ilirenze

Ihamye Umulindi ko ari Imana n’uko Imane

Ikazamanira Abanyagihugu cyahumutse Ubuziraherezo

Ibaha Ubumana ibaha Ubumanzi ibagira abantu bo kwa Muntu

 

Evariste Nsabimana

Inkuru idasanzwe : Ubuhamya bw’ibanga rikomeye bushyira mu majwi perezida w’u Rwanda ku byaha by’intambara

Judi rever monté - Copie Mu ibanga rikomeye, abacukumbuzi b’umuryango w’abibumbye bamaze imyaka myinshi begeranya ibimenyetso byerekana uruhare rwa perezida Kagame Pawulo n’ibyegera bye by’abanyarwanda mu bwicanyi bwibasiye imbaga y’abantu mbere ya jenoside yo mu w’1994, hagati muri jenoside, na nyuma yayo. Ibyo bimenyetso simusiga byatanzwe n’abasirikare b’abatutsi bitandukanyije n’ubutegetsi buriho, hanyuma biyemeza guhara amagara yabo bashyira hanze amabanga bari bazi. Ubwo buhamya bwabo, banaburahiriye imbere y’urukiko rw’umuryango w’abibumbye, bwavuguruzaga inkuru kimomo y’ukuntu igihugu cyituye mu icuraburindi ry’urugomo n’ubwicanyi, inkuru yagaragazaga Kagame na Efuperi ye nk’abacunguzi b’igihugu. N’ubwo habayeho ubwo buhamya, urukiko rw’ibyaha by’intambara rw’umuryango w’abibumbye -ku busabe bwa leta zunze ubumwe za Amerika- ntirwigeze na rimwe rukurikirana Kagame n’abayobozi be b’ingabo. Ariko ubu noneho, bwa mbere mu mateka, igice kitari gito cy’ibimenyetso bifitwe n’umuryango w’abibumbye, nyuma yo kunonosorwa, gishyizwe ku ka rubanda.

Ubuhamya bunonosoye mwabusanga hano.

Judi Rever na Benedigito Moran

Mu ntangiriro za Nyakanga 1994, ubwo jenoside yariho irangira mu Rwanda, Kiristofu, utahishurwa mu mazina ye cyangwa aho atuye ku pamvu z’umutekano we, yinjijwe muri Efuperi-Inkotanyi yari iyobowe n’abatutsi. Kirisitofu, wigaga ubuvuzi mbere y’intambara, yoherejwe kwita ku nkomere za gisirikare za Efuperi ahitwa i Masaka, mu majyepfo y’uburasirazuba bw’umurwa mukuru wa Kigali.

Efuperi yari hafi gutsinda intambara bidasubirwaho. Yari indunduro y’imeneka ry’amaraso ryatangiye mu w’1990 ubwo ingabo za Efuperi zateraga u Rwanda zivuye mu birindiro byazo i Buganda, aho imiryango y’abatutsi yari yaraheze mu buhunzi mu gihe cy’imyaka mirongwitatu.

Intambara yabo yo gushaka ubutegetsi mu Rwanda yinjiye mu ikorosi rikaze ku ya 6 Mata 1994, igihe indege yari itwaye Habyarimana Yuvenali, perezida w’u Rwanda w’umuhutu, yahanurirwaga i Kigali, abari bayirimo bose bagapfa, maze amasezerano y’isaranganya ry’ubutegetsi akaburizwamo inkubirane, kandi yari agamije kurangiza intambara n’urugomo byari bimaze imyaka itatu n’igice. Iraswa ry’indege ryakongeje ubuhotozi ndengakamere bwisasiye ibihumbi amagana by’abatutsi, abenshi bakaba barahitanywe n’abahutu bari basangiye igihugu. Byageze hagati muri Nyakanga Efuperi imaze kurandura leta y’abahutu, ndetse inavugwaho guhagarika ubwicanyi.

Nyamara Kirisitofu, aho yari ari ku ivuriro ry’urugamba i Masaka, yabonye ko ubwicanyi bwari bugikomeje. Aherutse kubwira ikinyamakuru M&G, ati: “Abantu bararigiswaga”. Hari benshi mu bakurutu (abarikiri) Kirisitofu yavuraga batangiye kujya bamubwira idonido inkuru ziteye ubwoba z’ibyo basabwaga gukorera abaturage b’abahutu barimo abagabo, abagore n’abana, byabonekaga ko ntaho bahuriye n’iyicwa ry’abatutsi. Bavugaga ko abo bahutu bashimutwaga n’abambari ba Efuperi babakuye mu bice binyuranye by’umurwa mukuru, bakabajyanwa mu kigo cy’impfubyi cya mutagatifu Agata cyari hafi aho, akaba ariho bahotorerwa.

Abo bana b’abakurutu babwiraga Kirisitofu ko basabwaga n’abakuru babo bo muri Efuperi kuboha abasivili no kubicisha inyundo n’amafuni, mbere yo guhita babatwikira ahongaho no gutaba ivu ryabo. Bamubwiraga ako kazi bakoreshwaga buri munsi kakuraga umutima kakanahahamura. Abenshi mu basirikare bingingiraga Kirisitofu kubasinyira urupapuro rw’ikiruhuko cy’uburwayi kugira ngo barebe ko baba baruhutseho kwirirwa bahotora abantu. Yaragize ati: “Ntibifuzaga kugira uwo bica”. Umwe muri abo barikiri yabwiye Kirisitofu ko mu aho mu kigo cy’imfubyi hiciwe abantu barenga ibihumbi bitandatu mu minsi itanu yonyine.

Mu mpera za Nyakanga, Efuperi yohereje Kirisitofu n’ibihumbi by’abandi bakurutu mu kigo cy’imyitozo cya Gabiro. Icyo kigo giherereye mu burasirazuba bw’u Rwanda, mu nkengero z’ishyamba rigari rigize pariki y’igihugu y’Akagera. Ingabo z’inyeshyamba zari zarahashyize ibirindiro intambara itararangira, ku buryo nta mukozi w’imiryango mpuzamahanga itegamiye kuri leta, uwa loni cyangwa se umunyamakuru, washoboraga kuhakandagiza ikirenge.

Efuperi yari yaratangiye kwinjiza mu gisirikare abagabo b’abahutu, ikabizeza umutekano mu gihe baba biyemeje kwiyegurira Efuperi. Ni benshi muri bo bitabiriye ubutumire. Gusa ibyababayeho i Gabiro byeretse Kirisitofu ko abo basore b’abahutu bari barabeshywe. Aho guhabwa imyitozo, iyo bageragayo batangiraga kuvangurwa n’intasi za gisirikare, bakerekezwa mu kibuga bagahita baraswa. Yavuze ko n’abakurutu b’abatutsi bavuye muri Kongo, i Burundi n’i Buganda, barigiswaga iyo abamaneko ba gisirikare babakekagaho kutayoboka cyangwa se ubugambanyi.

Icyakuye Kirisitofu umutima kurushaho, ni amakamyo yuzuye abasivili b’abahutu yaboneraga ahirengeye yinjirira ku rundi ruhande rw’ikigo. Yavuze ko hashize amezi menshi nta munsi w’ubusa Efuperi itica abo bahutu, hanyuma igatwika imirambo yabo.

Kateripirari zakoraga amanywa n’ijoro zihamba ibisigazwa. Kirisitofu avugana n’ikinyamakuru M&G yaragize ati: “Wabonaga amakamyo, wabonaga umwotsi. Wumvaga umunuko w’imibiri igurumana”. “Ayo makamyo yose yariho atunda abantu baje kwicwa. Nabonye kateripilari, narayumvise n’amatwi yanjye. Byose babikoraga nk’inzobere.”

Ubwo bwicanyi bwakomeje ubudahagarara, biza kugeza aho Kirisitofu ubwe yatangiye kwikanga ko kubibona n’amaso ye byazatuma amaherezo nawe agenzwa nk’abandi. Hari abasirikare bamwe bahahamurwaga n’ibyo bahatirwaga gukora bakagerageza gutoroka Gabiro. Yavuze ko ibyago byabo ari uko bahitaga bafatwa bakicwa. Yiruhukije muri Mata 1995, ubwo yimurirwaga ahandi akavanwa i Gabiro, hanyuma hashira icyumweru kimwe gusa agahita atoroka u Rwanda ubutazarugarukamo.

Nyuma y’imyaka myinshi yarahunze, Kirisotofu yatangiye kwirekurira abacukumbuzi b’urukiko mpuzamahanga mpanabyaha rw’umuryango w’abibumbye rwashyiriweho u Rwanda. Urwo rukiko rwashyizweho jenoside ikirangira ruhabwa inshingano zo gukurikirana ibyaha biruta ibindi byakozwe mu mwaka w’1994. Mu bigaragara, urwo rukiko rwahisemo kutagira undi rukurikirana uretse ibikomerezwa by’abahutu byakekwagaho gutegura no gushyira mu bikorwa jenoside yakorewe abatutsi. Ariko hirya y’ibigaragara, abagize itsinda ry’ibanga ry’urwo rukiko, ryitwaga Itsinda ry’iperereza ridasanzwe, begeranyije ibimenyetso ku byaha byakozwe na Efuperi. Byageze mu mwaka wa 2003, abacukumbuzi bo mu itsinda ry’iperereza ridasanzwe bamaze kubona abatangabuhamya babarirwa mu magana, muri bo ababarirwa muri mirongo bakaba baremeye kurahirira ubuhamya bwabo.

Nk’uko bigaragara mu cyegeranyo cya raporo yashyikirijwe umushinjacyaha mukuru w’urukiko mpuzamahanga mpanabyaha rwa loni mu mwaka w’2003, itsinda ry’iperereza ridasanzwe ryari ryaregeranyije ibimenyetso simusiga bishinja Efuperi. Abatangabuhamya benshi bunze mu rya Kirisitofu bemeza ko Efuperi yakoze ubwicanyi bw’abasivili b’abahutu i Gabiro ndetse n’ahandi henshi mbere ya jenoside, hagati muri jenoside na nyuma yayo. Abatangabuhamya bahamirije itsinda ry’iperereza ridasanzwe ko Efuperi ariyo yahanuye indege ya Habyarimana ku italiki ya gatandatu Mata. Abahoze mu gisirikare banabwiye abacukumbuzi ko abakomando ba Efuperi biyoberanyaga bakagaba ibitero ku buryo ntawari kubakeka. Bamwe mu bakomando ngo biyambikaga imyenda ya gisivili bagacengera mu ntagondwa z’abahutu, zizwi ku izina ry’Interahamwe, mu mugambi wo kuzishishikariza kwica abatutsi benshi kurushaho, ikigambiriwe kikaba kwari ugushaka kwerekana uburyo leta y’abahutu ari ruvumwa birenze, no kongerera Efuperi icyizere n’ukwemerwa mu maso y’umuryango mpuzamahanga.

Muri iyo raporo, abacukumbuzi b’umuryango w’abibumbye bakoze urutonde rw’abantu ba Efuperi bashobora gukurikiranwa no gushyirirwaho impapuro zo gutabwa muri yombi, barimo na perezida Kagame Pawulo ubwe. Gusa icyagaragaye ni uko ubwo urukiko rw’umuryango w’abibumbye rwafungaga imiryango mu mwaka w’2015, abarenga mirongwitandatu baciriwe urubanza bakanafungwa kubera ibyaha bya jenoside n’ibindi byaha by’intambara, bose bari abo muri leta y’abahutu yavuyeho. Nta rwandiko na rumwe rw’ifatwa loni yigeze itangira Efuperi; ibimenyetso byose by’amabi ya Efuperi byahambwe kure cyane. Kirisitofu yahuye n’abacukumbuzi inshuro eshatu zose, akaba buri gihe yarahaga urukiko ubuhamya bwanditse akagerekaho n’indahiro, ariko ubu hashize hafi imyaka makumyabili yose ubwo buhamya bwe, kimwe n’ubw’abandi basirikare ba Efuperi babarirwa muri mirongo babonye ubuhotozi bwa Efuperi, bwarafungiwe ahantu hatagerwa ho mu bushyinguro bw’inyandiko z’urukiko.

Muri iyi nkuru idasanzwe, ikinyamakuru Mail & Guardian kirashyira hanze inyandiko mirongwitatu n’imwe (31) zishingiye ku buhamya ababihagazeho bahaye abacukumbuzi b’umuryango w’abibumbye. Izo nyandiko zahishuriwe ikinyamakuru M&G n’abantu banyuranye bafite ubunararibonye budashidikanywaho mu rukiko rw’umuryango w’abibumbye. Kuko inyandikomvugo z’abatangabuhamya zigaragaza amazina n’ibindi byatuma bamenyekana, zabanje kunonosorwa n’urukiko ndetse n’ikinyamakuru M&G, ku bw’umutekano w’abatangamakuru. Abatangamakuru bahaye urukiko ubuhamya ku bwicanyi bwa Efuperi, bahuye n’akaga ko kwikanga ubugizi bwa nabi, ndetse abacukumbuzi bemeza ko bamwe muri bo bashimuswe. Gusa, abaduhaye amakuru basa n’abemeza ko Efuperi igomba kuba ifite inyandikomvugo z’abatangabuhamya z’umwimerere uko zakabaye. Hari ubuhamya bumwe bwarekewe uko buri kubera ko nyirabwo yitabye Imana mu w’2010.

Kuva mu mwaka w’1994, abantu benshi barimo abaharanira uburenganzira bw’ikiremwamuntu, abanyamakuru n’inzobere mu by’amategeko mu rukiko mpuzamahanga mpanabyaha rw’umuryango w’abibumbye rwashyiriweho u Rwanda, bagiye batsimbarara ku kuvuga ko ubwicanyi bwakozwe na Efuperi budashobora kugereranywa n’ubuhotozi intagondwa z’abahutu zakoreye abatutsi, haba mu buryo bwakozwe, icyari kigambiriwe, cyangwa se uko bwateguwe. Leta y’u Rwanda yemeje ko ubwicanyi bwose bwaba bwarakozwe n’abantu bo muri Efuperi bwari ibikorwa byo kwihorera nta kindi, kandi ko ababukoze babihaniwe n’inzego z’igihugu zibishinzwe. Ikigaragara ni uko ibyo bivuguruzwa n’ubu buhamya bubonekamo amakuru asesuye kandi ateye urumeza ku buhotozi bwakozwe na Efuperi — akenshi bwagiye butangwa n’abasirikare bagize uruhare mu bwicanyi buvugwa -. N’ubwo izi nkuru atari gihamya y’icyaha, ariko zishobora kuba ibimenyetso byihuse byakwifashishwa mu kugira ngo habeho ugushinja. Muri rusange, ibimenyetso byegeranyijwe n’itsinda ry’iperereza ridasanzwe bigaragaza ko ubwicanyi bwakozwe na Efuperi butari ibikorwa byo guhorera abatutsi, ahubwo bwari ubwicanyi bwateguwe neza kandi wari umugambi ufite icyo ugamije. Umunsi byemejwe n’urukiko, bizagaragarira buri wese ko Efuperi yagize uruhare rutaziguye mu gukoma imbarutso ya jenoside ubwo yaturitsaga indege ya perezida Habyarimana, hakiyongeraho ko abakuru bayo bashyize mu bikorwa itsembambaga ry’abaturage b’abasivili barobanurwaga, haba mbere ya jenoside, hagati muri jenoside cyangwa se nyuma ya jenoside.

Abenshi mu bayobozi b’ingabo za Efuperi bagize uruhare mu bwicanyi bwagaragajwe n’itsinda ry’iperereza ridasanzwe, bagiye bahabwa imyanya ikomeye muri guverinoma no mu gisirikari cy’u Rwanda, ndetse bamwe baracyanayirimo. Kagame Pawulo, ariwe wari umugaba mukuru wa Efuperi mu gihe cya jenoside y’1994, yabaye perezida w’u Rwanda guhera mu mwaka w’2000 kugeza n’ubu, kandi aracyari inshuti ya hafi ya leta zunze ubumwe za Amerika. Nyamvumba Patirike, wahoze ayobora ikigo cy’amahugurwa cya Gabiro, yabaye umugaba mukuru w’ingabo z’u Rwanda kuva mu mwaka w’2013 kugeza mu w’2019, mu gihe mbere yaho, hagati y’umwaka wa 2009 na 2013, yabaye umugaba w’ingabo zirinda amahoro ku isi muri Sudani, zihuriweho na loni n’umuryango w’ubumwe bw’Afurika. Yanabaye minisitiri w’umutekano kugeza muri Mata 2020. Kabarebe Jemusi, wavuzweho n’abatangabuhamya kugira uruhare rukomeye cyane mu bwicanyi bwabereye mu majyaruguru y’u Rwanda no mu gutegura ihotorwa rya Habyarimana, yabaye minisitiri w’ingabo kuva mu mwaka wa 2010 kugeza muri 2018, kandi n’ubu aracyari umujyanama mukuru wa Kagame Pawulo. Jenerali Kayumba Nyamwasa, ariwe wayoboraga ubutasi bwa gisirikare bwa Efuperi buzwi ku izina rya demayi mu gihe cya jenoside, avugwaho kuba ariwe watekereje kandi agatunganya umugambi wa Efuperi wo gucengera mu nsoresore z’abicanyi b’abahutu, ndetse n’umugambi mugari w’itsembabahutu ryakorewe abaturage b’abahutu mu gihugu hose. Kayumba Nyamwasa yahunze igihugu muri 2010, akaba ari umwe mu bantu bakomeye barwanya leta bari mu mahanga.

Ibiro by’ishyaka Efuperi, ibiro bya perezida wa Repuburika y’u Rwanda, inama nkuru y’ itangazamakuru, ndetse na Kayumba Nyamwasa, ubu uri mu buhungiro, ntibigeze basubiza ubwo basabwaga kugira icyo bavuga kuri izi nyandiko. Ku rubuga rwe rwa “twita”, umujyanama wa perezida Kagame witwa Makolo Yolanda, yateye utwatsi ubusabe bw’ikinyamakuru Mail & Guardian ku bijyanye n’izi nyandiko, avuga ko ubwo busabe atari ubwo busabe “nta gaciro bukwiye guhabwa”.

Reyinjensi Filipo, umubirigi w’umusesenguzi mu bya politiki, akaba yaramaze imyaka mirongo yiga u Rwanda, kandi nk’impuguke akaba yarahaye ubuhamya urukiko mpuzamahanga mpanabyaha rw’umuryango w’abibumbye rwashyiriweho u Rwanda, yavuze ko ukwemerwa kwa Efuperi gushingiye ku gukiza abatutsi no guhagarika jenoside, bityo gucukumbura byimbitse ibyo Efuperi ubwayo yaba yarakoze bikaba byatesha agaciro inkuru z’ibyabaye uko zivugwa na leta.

Reyinjensi yabwiye ikinyamakuru M&G ko “Ukwemerwa kwa Efuperi ahanini gushingiye ku kuba abantu bayifata nk’aho ihagarariye ikanarengera abarokotse jenoside yakorewe abatutsi mu mwaka w’1994. Ni ‘abantu beza’. Ikimenyetso cyose cyerekana ko Efuperi yatsembye imbaga cyangwa se yagize uruhare mu guhanura indege ya perezida, igikorwa cyakongeje jenoside, gituma habaho ugushidikanya kuri ubwo buryo Efuperi yemerwa, iyo ikaba ariyo mpamvu abo muri Efuperi bakirwanya bivuye inyuma n’imbaraga zabo zose.”

Kirisitofu, wabwiye M&G amagambo n’ubuhamya bisa n’iby’abandi batangabuhamya batanze ubuhamya nk’ubwe, yavuze ko yemera ko ubwicanyi yiboneye i Gabiro budashobora kuba ibikorwa byo kwihorera ku buhotozi abahutu ku giti cyabo bakoze muri jenoside. Ubuhotozi bwa Efuperi bwarakomeje, ndetse yavuze ko “bwakozwe igihe kirekire bikabije, bwari buteguwe neza kandi bwakozwe kuri gahunda,” ku buryo butakwitwa ibikorwa byo kwihimura.

UBWICANYI BW’i GABIRO

Abandi bantu babihagazeho bunze mu rya Kirisitofu, batanga ubuhamya bw’uko Efuperi yatangiye kwica i Gabiro mu kwa kane nyuma gato y’iyicwa rya Habyarimana. Umwe mu batangabuhamya wavuganye n’abacukumbuzi mu gifaransa, akaba yarahoze mu gisirikare cy’inkotanyi yari yarinjiyemo mu mwaka w’1992, yabwiye abo bacukumbuzi ko abaturage b’abahutu bari baravanywe mu byabo ku mihana myinshi yo mu majyaruguru y’u Rwanda, bazanywe i Gabiro mu makamyo ya rukururana, baruhukirizwa mu nyubako bitaga inzu ya Habyarimana yari ku birometero nka bitatu uvuye ku kigo cya gisirikare.

“Umukuru wa ba maneko yatoranyije abamaneko n’abarimu ba gisirikare bo guhotora abo bantu bari bazanywe na za rukururana… Abo basirikare bazirikaga akandoyi abagomba kwicwa, bakabajyana umwe umwe mu ‘irimbi’ haruguru y’inzu ya Habyarimana akaba ariho babarasira…

Ubwo buhotozi bwakorwaga ku manywa na nijoro mu gihe cy’ibyumweru bine kugera kuri bitanu byose nahamaze… Ahagana mu mpera z’ukwa kane cyangwa mu ntangiriro z’ukwa gatanu, nyuma y’ibyumweru bibiri by’ubuhotozi budahagarara, umunuko w’abapfu wari watangiye kumvikana mu kigo i Gabiro. Ibimashini bibiri binini nibyo byakoreshwaga mu guhamba intumbi”

Uyu mutangabuhamya yavuze ko yafatanyije n’abandi mu gutwika intumbi hakoreshejwe lisansi ivanze na mazutu maze intumbi zigahinduka ivu, mu ishyamba riri hafi y’ikindi kigo cya gisirikare cy’ahitwa i Gako. Uyu musirikare yahishuye ko umuliyetona witwaga Gasana Silasi, wari ushinzwe umutekano w’umuntu bitaga “Afandi-PC”, ariwe wabaga ahagarikiye ubwicanyi bw’i Gabiro. “Afandi-PC” ni izina ry’ibanga rya gisirikare rya Kagame Pawulo, nk’uko byatangajwe n’abahoze muri Efuperi babajijwe ukwabo kuri iki kibazo. Uwo mutangabugamya yabwiye abacukumbuzi ko uwo Gasana yabaga avugana kenshi na koloneli Nyamvumba Patirike, uyu muri icyo gihe akaba yari umuyobozi w’ibikorwa bya gisirikare n’umukuru w’abarimu ba gisirikare i Gabiro.

Undi muntu wahoze mu gisirikare cy’inkotanyi woherejwe i Gabiro hagati mu kwezi kwa Mata 1994, yabwiye urukiko amagambo akurikira:

“Amakamyo menshi yazaga avuye mu bice byinshi bikikije ikigo. Iyo abakurutu bajyaga gutashya babonaga izo kamyo zihita. Jye nazibonye inshuro ebyiri noherejwe gushaka inkwi, nzibona ndi nko mu kirometero kimwe uvuye ku kigo. Zabaga zifite rukururana imwe cyangwa nyinshi. Zari imodoka zifite amapine 18 cyangwa 24, zitagira pulake. Icyo gihe zanyuze iruhande rwanjye neza. Zari zuzuye abagabo, abagore, abana ndetse n’abo mu za bukuru. Bajyanywe ahantu hafi y’urwunge rw’amazu rw’uwahoze ari umukuru w’igihugu, hafi y’ikibuga cy’indege gito cya Gabiro, maze baricwa.”

Uyu mutangabuhamya yavuze ko izo nzirakarengane zari izo mu majyaruguru y’igihugu, zikaba zarishwe kugirango impunzi z’abatutsi zari mu Buganda zizigarurire amasambu yazo. Ubu buhamya bwagaragaje ubucakura Efuperi ivugwaho bwo kwitirira abahutu n’ubwicanyi batakoze.

“Icyari kigambiriwe cyane muri ubu bwicanyi… kwari ugutegurira amasambu n’urwuri abantu [abatusi] bari barahungiye mu Buganda bariho batahuka. Kugeza n’uyu munsi, umuntu wese [tuvuge umuhutu] watekereza kujya guturayo, akaba ataravuye i Buganda, yaba ari mu kaga ko kuba yashinjwa kuba Interahamwe.”

Abandi bahamya bavuze ku bwicanyi bwo mu kigo cya gisirikare mu nkengero za parike. Uwahoze ari intasi nkuru ya girikare yavuze ko Gabiro yari “indiri y’ubwicanyi” ikomeye. Uyu mwofisiye yagize uruhare mu bikorwa byabereye muri komini Giti mu majyaruguru y’u Rwanda, kuva muri Mata 1994, ahantu hatari harishwe umututsi n’umwe muri jenoside. Yavuze ko kuba iyo komini yari itekanye ku batutsi bitabujije Efuperi kuhica abantu bagera ku bihumbi bitatu.

“Abari hagati y’ibihumbi bibiri n’ibihumbi bitatu [abasivili] barishwe aho muri komini Giti, hanyuma bajugunywa mu byobo bya rusange no mu misarani. Ibihumbi by’izindi nzirakarengane byazanywe i Gabiro. Hari indiri y’ubwicanyi, ikaba yari ifite umwihariko wo kuba ahantu hitaruye kandi hafi ya pariki y’Akagera…

…Hari igihe cyageze, inzirakarengane zo mu bice bikikije Giti zitangira kujya zipakirwa mu makamyo ya gisirikare, maze zikerekezwa i Gabiro aho zahitaga zicwa nta kindi.”

UBWICANYI BWO MU MAJYARUGURU Y’U RWANDA MBERE YA JENOSIDE

Hari benshi mu bahoze mu ngabo za Efuperi bahamije ko abaturage b’abahutu bagiye bagabwaho ibitero mbere ya jenoside, by’umwihariko mu majyaruguru y’u Rwanda.

Umusirikare umwe yavuze ko iyo Efuperi yabaga ikimara gufata ahantu — aho we yitaga “ahabohojwe”- abahutu bahasangwaga bahitaga bicwa bagatsembwa.

“Efuperi yari yarishyizemo ko abahutu ari abantu badashobotse kandi bagoye igenzura, ko ibyiza ari ukubikiza. Niyo mpamvu itsembabwoko riteguye neza ryashyizwe mu bikorwa muri ibyo ‘bice byabohozwaga.’ Hari uburyo bubiri bwakoreshwaga mu kugera kuri iyo ntego. Hari igihe Efuperi yateguraga ibitero by’ubuhotozi byagwagamo amagana y’inzirakarengane z’abahutu. Ababashaga kurokoka bahitaga bahunga bose bakava aho hantu. Hari n’igihe Efuperi yakoreshaga amayeri yo gukwirakwiza impuha ko hagiye kuza ibitero bikaze, ibyo bigatera abaturage guhunga.”

Umwe mu basirikare ba Efuperi wahoze akorera mu burengerazuba bw’amajyaruguru hafi ya Ruhengeri, yahamije ko mu mwaka w’1993, umugambi wa Inite ye wari uwo “kwica abanzi no guhamba cyangwa se gutwika imibiri yabo.” Uyu musirikare yavuze ko yabaye muri iyo inite kugeza mu kwa munani 1994.

“Intego y’itsinda ryacu yari iyo kwica abahutu. Byumvikane ko n’abagore n’abana bagombaga kwicwa. Twishe abantu benshi, bashobora kuba bagera no ku bihumbi ijana. Ugereranyije Inite yacu yicaga hagati y’abantu 150 na 200 buri munsi. Abantu bicishwaga umugozi (mu ijosi), amashashi ya palasitiki (gupfuka umutwe), inyundo, imishyo, cyangwa ibindi bikoresho byo ku mihana (nk’umupanga). Imibiri yahitaga ijugunywa mu byobo bya rusange, rimwe na rimwe igatwikwa.”

Mu cyegeranyo bakoze, abacukumbuzi b’itsinda ry’iperereza ridasanzwe bakomoje ku buryo bwinshi bukoreshwa na Efuperi mu kwica inzirakarengane, burimo kuniga inzirakarengane hifashishijwe imigozi, kuziheza umwuka hakoreshejwe amashashi, gutonyangiriza umushongi w’amashashi agurumana ku mubiri wazo, no kwahuranya abanyarwanda hakoreshejwe udufuni n’ibyuma by’imbunda.

UKO EFUPERI YACENGEYE MU NTERAHAMWE N’AMAYERI YAYO YO KWIYOBERANYA MU BITERO BYITIRIRWA ABANDI

Nk’uko bivugwa mu buhamya butatu bunyuranye, abasirikare ba Efuperi biyambikaga imyenda ya gisirikare bambuye ingabo z’u Rwanda [za guverinoma y’abahutu], noneho bagakoresha intwaro zo mu bwoko bwatangwaga na leta y’u Rwanda, maze bagakora ubwicanyi biyoberanyije. Umwe mu bahoze mu ngabo za Efuperi yasobanuye atya icyari kigambiriwe mu bitero byagabwe na Efuperi ku baturage b’abasivili muri “zoni tampo” (igice cyakuwemo ingabo zose z’abari bashyamiranye), mbere ya jenoside:

“Akazi ka ngombwa cyane kari ako gutesha umutwe ubutegetsi binyuze mu kwica abatutage. Igihe zari [Inkotanyi] zimaze gusubira inyuma, zakwirakwije impuha ko ubutegetsi [bwa Habyarimana] bwananiwe kurinda abaturage.”

Abo bakomando ba Efuperi, bitwaga “abatekinisiye,” baseseye mu Nterahamwe, bidegembya mu bice byagenzurwaga n’Interahamwe, hanyuma bishora mu kwica abaturage b’abatutsi kuri za bariyeri, nk’uko byahishuwe n’uwabihagazeho. Umusirikare umwe wahoze mu Nkotanyi yaragize ati: “Yewe, bicaga n’abatutsi.”

Undi musirikare wahoze ari Inkotanyi, akaba yarakoreraga muli Kigali kuva muri Mata kugera muri Nyakanga 1994, yiboneye n’amaso ye ibikorwa nk’ibyo. Yabwiye abacukumbuzi ko abakomando ba Efuperi biyambikaga imyenda y’abasirikare ba guverinoma, cyangwa bakiyoberanya nk’insoresore z’Interahamwe, hanyuma bakazamura imihoro bakica abatutsi kuri za bariyeri. Uyu mutangabuhamya yivugiye ko Inkotanyi zanyanyagije abarenga batayo ebyiri z’abakomando nk’abangaba mu murwa mukuru honyine.

“Bagenzuraga ‘ikimuranga’, bakicisha abantu imipanga neza neza nk’uko Interahamwe zabigenzaga, ku buryo nta muntu n’umwe washoboraga kubakeka.”

Ibitero byo kwiyoberanya byarakomeje kugeza nyuma cyane ya jenoside, nk’uko ubuhamya bwinshi bubyemeza. Umuntu umwe wahoze mu gisirikare cy’inkotanyi yari yarinjiyemo mu mwaka w’1991, yavuze ko muri Werurwe 1996 ubwo yari mu modoka imwe na liyetona-koloneli Kabarebe, koloneli Bagire, ndetse na Kagame, yumvise ikiganiro baganira ku mugambi wo gukora ibitero byagombaga gufasha mu kwisobanura ku bitero Efuperi yateganyaga kugaba muri Zayire.

“Kagame yababwiye ko yifuzaga kubona abasirikare be muri Zayire [yaje kwitwa Repubulika iharanira demukarasi ya Kongo] kugira ngo bagabe ibitero ku Rwanda, banateze umutekano mucye mu karere. Kagame yabwiye Kabarebe na Bagire ko nyuma y’icyo gitero bagomba kuzabwira itangazamakuru ko ari Interahamwe zateye u Rwanda. Ni uko ibitero byaje kugabwa mu ma komini yo muri Ruhengeri na Gisenyi. Kagame yababwiraga ko igitero nk’icyo cyari icyo kumufasha kubona uko abeshya amahanga ko hari impamvu igaragara yatumye ingabo ze zinjira muri Zayire.”

GUKOMA IMBARUTSO Y’IMENEKA RY’AMARASO HIFASHISHIJWE IGIKORWA CYO KWICA PEREZIDA W’UMUHUTU

Mu bihe byashize jenoside itararangira, abantu benshi bibwiraga ko indege yahanuwe n’intagondwa z’abahutu zitashakaga kurekura ubutegetsi. Na n’ubu hari abakibyibaza batyo. Nyamara abatangamakuru bahoze muri Efuperi bo babwiye urukiko ko Efuperi yateguye ikanashyira mu bikorwa iraswa ry’indege ya perezida Habyarimana.

Ni benshi mu bahoze mu ngabo za Efuperi bavuze ko mbere gato y’italiki ya gatandatu Mata, Efuperi yataburuye intwaro zari zarahishwe mu bubiko bw’ibanga munsi y’ubutaka, kugira ngo yitegure kwinjira mu ntambara. Abatangabuhamya babwiye itsinda ry’iperereza ridasanzwe ko Kagame n’ibyegera bye bya gisirikare bakoze inama eshatu zo gutegura icyo gitero. Muri raporo ivunaguye, abacukumbuzi b’umuryango w’abibumbye “bemeje” ko koko Efuperi yari ifite itsinda rishinzwe ibijyanye n’ibisasu bya misile birasirwa ku butaka mu guhanura indege. Hatanzwe amakuru ko ibyo bisasu byajyanywe i Kigali bivanywe ku birindiro bikuru bya Efuperi byari mu majyaruguru y’u Rwanda hafi y’umupaka w’Ubuganda. Itsinda ry’iperereza ridasanzwe ryagaragaje amazina y’abantu bavugwaho kuba aribo bazanye ibyo bisasu mu murwa mukuru, bakabihisha neza, hanyuma bakaba ari nabo babirasa ku ya gatandatu Mata 1994, kandi ryashyize Kagame Pawulo na Nyamwasa Kayumba ku rutonde rw’abashobora gukorerwa impapuro zo gutabwa muri yombi.

Umutangabuhamya umwe yatangaje ko mbere y’ihanurwa ry’indege, mu ijoro ryo ku ya gatandatu Mata, abarwanyi ba Efuperi basabwe kuba maso no kwitegura intambara umwanya uwo ariwo wose:

“Ku ya gatandatu Mata 1994, isaa moya z’ijoro, Kayonga yatanze itegeko ryo gukenyera no kwambarira urugamba. Ibi byasobanuraga kwitegura kugaba igitero umunota uwo ariwo wose. Kompanyi zose zasohotse mu kigo zikwira mu ndaki zari zikikije ingoro y’abadepite. Nka saa mbiri n’igice z’ijoro, nibwo nabonye indege yari itwaye perezida ituritswa.”

Undi mutangabuhamya yaje kubwirwa n’intasi ya gisirikare ko Efuperi ariyo ubwayo yahanuye indege:

“Yambwiye ko ari Efuperi yarashe indege ya Habyarimana. Gusa yikanzeo ko azimuye, maze ahita antera ubwoba ko azangirira nabi niba ntabitse iryo banga kure.”

Ubu buhamya bushimangira ibyavuye mu rindi perereza ry’urukiko mpuzamahanga mpanabyaha rwashyiriweho u Rwanda ryari ryarakozwe mbere mu w’1997, rikozwe n’umunyamategeko witwa Huriga Mikayire (Michael Hourigan), wegeranyije ibimenyetso byerekana ko Efuperi yagize akaboko mu iraswa ry’indege. Madamu Aruburu Luwiza, muri icyo gihe wari umushinjacyaha mukuru w’umuryango w’abibumbye, yahagaritse iryo perereza, anabwira bwana Huriga ko gukurikirana ibyaha by’iterabwoba atari ibintu byari mu nshingano ze; ibi bikaba byarumvikanye kenshi mu biganiro Huriga yagiye atanga aho avaniwe ku kazi ke mu gahinda kenshi, biturutse ku cyemezo cy’uyu mugore. Nyuma y’imyaka myinshi, Aruburu Luwiza yabwiye ikinyamakuru kitwa The Globe and Mail ko leta ya Kagame yatambamiye ubushake bwo gukora iperereza ku bwicanyi bwakozwe na Efuperi, mu gihe urukiko nta mikoro n’ubushobozi rwari rufite kugira ngo iperereza nk’iryo rikorwe mu mutuzo.

Mu w’2000, madamu Del Ponte Karila, wasimbuye Aruburu Luwiza, yasobanuye neza ko yifuzaga gukurikirana Efuperi. Mu ijambo yavuze muri 2002, yaragize ati: “Kuri jye, inzirakarengane ni inzirakarengane, icyaha kiri mu birebwa n’inshingano zanjye nk’umushinjacyaha [w’urukiko rwashyiriweho u Rwanda] ni icyaha; naho ubuvuke, ubwoko cyangwa ibitekerezo bya politiki by’uwakoze icyo cyaha, ntacyo bivuze na mba.”

“Niba ari Kagame waba wararashe indege akayihanura, ni ukuvuga ko Kagame yaba yarabaye umuntu washinjwa jenoside mbere y’abandi bose,” aya akaba ari amagambo yavugiye mu nama mpuzamahanga yateguwe na Sena y’Ubufaransa.

Nyamara mu mwaka w’2003, guverinoma ya leta zunze ubumwe za Amerika bwihanangirije Del Ponte ko niba yihaye gukomeza gahunda ye yo gushinja Efuperi, azirukanwa; ibi akaba yarabihishuye mu gitabo cy’ubuzima bwe. Nyuma y’amezi macye agiranye ikiganiro gikarishye na Petero Porosuperi, icyo gihe wari ambasaderi wa Amerika ushinzwe ibyaha by’intambara, Del Ponte yakuwe mu rukiko mpuzamahanga mpanabyaha rwashyiriweho u Rwanda. Iyi nyandiko yasohotse mu bushyinguro mu buryo butazwi, yanditswe mu mwaka w’2003, ivuga ko Porosuperi yumvikanye n’urukiko ko inyandiko z’urukiko zijyanye no gukurikirana ibyaha byakozwe na Efuperi — hamwe n’ibimenyetso ku byaha byakozwe na Efuperi uko byakusanyijwe n’abacukumbuzi b’umuryango w’abibumbye — byavanwa mu rukiko rwa loni bikohererezwa guverinoma y’u Rwanda.

Porosuperi ubungubu ni umufatanyabikorwa muri sosiyete yitwa Arent Fox, aho afite inshingano z’ubujyanama no guhagarira leta y’u Rwanda mu bijyanye n’ubwunzi no gukemura amakimbirane n’impaka ku rwego mpuzamahanga, nk’uko bigaragara ku rubuga rw’iyo sosiyete. Porosuperi ntiyashubije ubusabe bwacu bwo kugira icyo abivugaho.

Bwana Jyalo Hasani wasimbuye Del Ponte, akaba ari nawe wakomeje imirimo y’umushinjacyaha mukuru w’urukiko rw’umuryango w’abibumbye kugeza rufunze imiryango mu mwaka w’2015, nta bushake na bucye yagaragaje bwo gushinja Efuperi. Mu mwaka w’2005, yashyigikiye icyemezo cy’urukiko mpuzamahanga mpanabyaha rwashyiriweho u Rwanda cyo kudashinja Efuperi, akaba yaranditse ko ingabo za Kagame zari “zarateye intambara yo kwibohora nyuma zigatsinda leta y’abahutu y’icyo gihe, zikanahagarika jenoside.”

Kuva mu mwaka w’1994, n’izindi nzego nyinshi z’umuryango w’abibumbye zakoze iperereza ku bwicanyi Efuperi yakoreye abaturage b’abahutu, haba mu Rwanda cyangwa mu bihugu by’abaturanyi. Izi raporo nazo zararigiswaga, cyangwa zikibasirwa, zikamaganirwa kure na leta ya Kigali. N’ubwo zikomoza no ku bindi byaha bivugwa ko byakozwe na Efuperi, ariko muri rusange zishimangira ibyatahuwe n’itsinda ry’iperereza ridasanzwe, ko Efuperi yakoze ibyaha bigambiriwe byibasiye imbaga y’abahutu, ahantu henshi.

Impuguke y’umunyamerika yitwa Geresoni Roberiti, yagiriwe icyizere n’umuyobozi mukuru w’ishami ry’umuryango w’abibumbye rishizwe impunzi ku isi, ni uko ihabwa akazi ko kureba niba impunzi z’abahutu zari zarahungiye mu bihugu by’abaturanyi zarashoboraga gutaha ntizigire icyo ziba; ubwo hari mu mpeshyi y’umwaka w’1994. Raporo ya bwana Geresoni yo mu mwaka w’1994 ntiyigeze ishyirwa ahagaragara bibaho, ariko

mu nyandiko yayo yageze hanze mu w’2010, uko yaba yarasohotse mu bubiko bikaba bitarigeze bimenyekana, habonekamo ko abacukumbuzi bageze ku mwanzuro ko ubwicanyi Efuperi yakoreye abahutu mu gihe cya jenoside bwari “bwitondewe kandi bukorwa kuri gahunda”, kandi bwaguyemo abaturage ibihumbi mirongo.

Umukozi mukuru w’ingabo z’umuryango w’abibumye zishinzwe kurinda amahoro ku isi , wari mu Rwanda, yatangaje ko bwana Geresoni yatanze umwanzuro we mu magambo gusa aho ngo yagaragaje ibimenyetso ko Efuperi yari yarakoreye abahutu jenoside “igenderewe, yateguwe neza, kandi yakozwe kuri gahunda.”

Hari Raporo y’umuryango w’abibumbye yiswe Mapingi, ikaba yaracukumbuye amahano yakozwe n’imitwe yitwaje intwaro ishyigikiwe na leta y’u Rwanda muri Repubulika iharanira demukarasi ya Kongo hagati y’ukwezi kwa Werurwe 1993 n’ukwezi kwa Kamena 2003, yanzuye ko ibitero byagabwe ku baturage b’abahutu muri icyo gihugu, “biramutse byemejwe mu rukiko rubifitiye ububasha, bishobora kwitwa ibyaha bya jenoside.” Nyamara nubwo habayeho byinshi byagaragajwe muri raporo Mapingi, Efuperi ntiyigeze na rimwe ikurikiranwa ku byaha byayo muri Repubulika iharanira demukarasi ya Kongo. Impirimbanyi z’uburenganzira bw’ikiremwamuntu nka Mukwege Deni, umuganga w’umunyekongo wegukanye igihembo cyitiriwe Nobeli mu mwaka w’2018 kubera ubwitange bwe mu kuvura abagore bakorewe ihohoterwa rishingiye ku gitsina, ntizahwemye guhamagarira umuryango mpuzamahanga gushyiraho urukiko rugamije gucira imanza abakoze amahano ndengakamere bose no guca umuco wo kudahana muri repubulika iharanira demukarasi ya Kongo. Ntibyumvikana ukuntu ishami ry’umuryango w’abibumbye rishinzwe uburenganzira bw’ikiremwamuntu ku isi, nyuma y’uko abacukumbuzi baryo banditse Raporo Mapingi ya paji 550, ryahisemo kugira ibanga rikomeye urutonde rw’abakekwaho gukora ayo mahano ndengakamere.

Imbaraga ubufaransa bwashyize mu iperereza ku iraswa rya Habyarimana nazo, mu buryo nk’ubwo, zananiwe kugeza ku mwanzuro wo kwemeza ba nyirugukora icyo cyaha. Mu mwaka w’2006, nyuma y’iperereza ry’igihe kinini, umucamanza w’umufaransa yasohoye inzandiko zo guta muri yombi abantu bakomeye bo muri Efuperi bafite aho bahuriye n’ihotorwa rya perezida w’u Rwanda, iyo ntambwe ikaba yarateye amakimbirane akomeye ku rwego rw’imibanire y’ibihugu hagati y’u Rwanda n’Ubufaransa. Mu Kuboza k’umwaka w’2018, urukiko rw’Ubufaransa rwatesheje agaciro ikirego kuri Efuperi, rwitwaje ko ibimenyetso byatanzwe bidahagije kugira go habe habaho urubanza; hanyuma ku ya gatatu Nyakanga 2020, urukiko rw’ubujurire rw’i Paris mu Bufaransa rwashimangiye icyo cyemezo, maze runemera ko nta subukurwa ry’iperereza rigomba kubaho.

Mu minsi ishize, abashakashatsi bagerageje kumenya umubare w’inzirakarengane z’ubugome n’urugomo, zaba iz’abatutsi cyangwa se iz’abahutu. Muri Mutarama, ikinyamakuru kitwa “Journal of Genocide Research” cyatangaje inyigo nyinshi zagereranyije ko umubare w’abatutsi bishwe muri jenoside uri hagati y’ibihumbi maganatanu n’ibihumbi maganatandatu, mu gihe abahutu bari hagati y’ibihumbi maganane n’ibihumbi maganatanu na mirongwitanu batakaje ubuzima mu myaka ya mirongurwenda. Madamu Marijke Verpoorteni w’umwarimukazi muri kaminuza ya Antwerp, avuga ko kugeza ubu bitarashoboka kumenya umubare wakwizerwa w’abahutu bishwe. Icyo apfa gukora, ni ukugerageza ukugerageza gucishiriza umubare w’abahutu bapfuye mu myaka ya za mirongwikenda, baba abazize intambara n’urugomo, cyangwa se abazize ingaruka z’ikwirakwira rikabije ry’indwara zandura mu nkambi z’impunzi, n’izibihe bibi by’intambara. Muri uko kugenekereza kwe, atanga umubare w’542,000, n’ubwo yiyemerera ubwe ko ikinyuranyo n’umubare wa nyawo gishobora kuba kinini.

Igitangaje ni uko ubwoko bumwe bwonyine aribwo bwemejwe, ku rwego mpuzamahanga, nk’inzirakarengane. Imbere mu Rwanda, inkiko gakondo za gacaca zaciriye urubanza abantu barenga miliyoni imwe n’ibihumbi maganabiri bavugwagaho kugira uruhare muri jenoside y’abatutsi. Ikigega cya leta cyo kugoboka abacitse ku icumu rya jenoside batishoboye nticyemera abahutu bishwe, n’iyo baba barishwe bariho bahisha cyangwa batabara abatutsi. Abahutu ntibemerewe kuririra no kwibuka ababo ku mugaragaro cyangwa gusaba ubutabera ku byaha byakozwe na Efuperi mu Rwanda.

Aho rumariye gufunga imiryango ku mugaragaro, urukiko mpuzamahanga mpanabyaha rwashyiriweho u Rwanda rwahindutse urukiko rw’imanza zitashojwe z’urukiko mpuzamahanga mpanabyaha (MICT mu magambo ahinnye y’icyongereza), runakomeza gushakisha ibikomerezwa by’abahutu bavugwaho kuba abajenosideri. Muri Gicurasi, igipolisi cy’Ubufaransa cyataye muri yombi umusaza w’imyaka mirongwinani n’irindwi y’amavuko, wari warabayeho mu bwihisho mu gihe cy’imyaka makumyabiri n’itandatu. Arashinjwa gushyigikira jenoside atera inkunga y’amafaranga iradiyo y’abahezanguni. Kabuga yahakanye ibyo ashinjwa, ubu akaba ari i “Lahe” mu Buholandi, aho ategereje gucirwa urubanza.

Urukiko rwasabwe kugira icyo ruvuga ku bijyanye no gushinja abayobozi bakuru ba Efuperi, ariko ntirwigeze rusubiza.

Judi Rever

Aho byavuye : https://judirever.medium.com/