Archives par étiquette : Alain-Patrick Ndengera

Icyo mvuga ku nyandiko ya Alain Patrick Ndangera yise : « Kwiyongeza mandat sicyo kibazo »

Alain-Patrick Ndengera/Therwandan

Alain-Patrick Ndengera/Therwandan

Mu nyandiko umugabo Alain Patrick Ndengera aherutse gutangaza ku mbuga za Internet zitandukanye, aravugako kuva aho akubukiye mu Rwanda mumpera z’umwaka turangije yabonye ko nubwo abanyarwanda benshi bakomeje gushishikazwa n’ikibazo cyo kuba Kagame yazongererwa izindi Mandats zo kuguma ku butegetsi, abandi bahugiye mu bya FDLR, we abonako ibyo bibazo atari byo by’ingenzi, ko ahubyo icyo yabonye cyihutirwa ari ikibazo cy’urubyiruko rukomeza kwiyongera kandi nta kazi rushobora kubona bityo ejo hazaza ry’urwo rubyiruko ikaba idateye amabengeza kandi yagombye guhangayikisha buri munyarwanda.

Tuzi ko uyu mugabo Alain Patrick Ndengera uba muli Canada ari muri bamwe biyumvamo ingufu nshya , amaraso mashya ugereranije n’abakuru babo bigeze kuba mu butegtsi cyangwa bakiburimo. Akaba rero ari muli babandi biyita « nouvelle génération » nubwo mu by’ukuri uko imyaka igenda ishira nabo bagenda bagana mu yindi catégorie (abenshi muli bo barengeje ubu imyaka 40, mu gihe ba Mobutu, Kadhaffi, Kabila, Kagame, n’abandi benshi…bagejeje kuri iyo myaka benshi bari bamaze imyaka irenga nibura itanu ku butegetsi, ariba Perezida !!!).

Tuzi kandi ko AP Ndengera yiyemeje kuyoboka Leta ya FPR akanayisezeranya ko azajya ayikorera isesengura ariko atabarizwa ku mwanya uzwi uyu n’uyu mu butegetsi bwayo : ibyo ni we wabitwibwiriye. Ngo yaba yarashinze n’ikigo cyo gusesengura no kwiga ibijyanye n’imitegekere mwiza y’u Rwanda, uretse ko nta mahame remezo ry’icyo kigo cye njye ndabona. Ndakeka rero ko ari muri urwo rwego yazanye iriya « débat » ku mbuga. Agomba kubishimirwa kuko akora akazi yiyemeje kandi akagakorana umurava.

Ibyo numvikanaho na Alain Parick Ndengera

Koko nanjye nemeza ko ibibazo byugarije u Rwanda cyane atari « mandats » za Kagame ziziyongera cyangwa kuba ngo hariho « épouvantail » yitwa FDLR. Birazwi ko mu gihugu cyose cy’Afurika mu gihe abaturage badafite urwinyagamburiro, n’amahanga akaba ashyigikiye ko ubutegetsi buriho buramba, kwiyongeza mandats, wahindura Constitutios uko ushatse, za Referendum wakoresha na magana angahe , byose bikagenda sawa sawa , bagatora OUI 99,99%.  Ba Paul Biya se bamaze imyaka irenga 30, na Museveni umaze 29 barusha ubuhe bumanzi Kagame w’u Rwanda, kabishwe we « yararubohoje, agahagarika na Jenoside icyarimwe » ? Nawe yakukuza da akareba ko yaca agahigo k’abo bandi!

Ikindi numvikanaho n’umu «  jeune » kandi « intiti » Alain Patrick Ndengera, ni uko rwose ikibazo cy’urubyiruko ari ingutu, kandi kizarushaho gukomera uko iminsi ihita. Sinasobanura uko giteye kurusha uko yabikora kuko we agikurikiranira hafi dore ko aba ari mu Rwanda kenshi kandi afite uburyo bwo kubona « les données »  akeneye. Niba rero umuntu nka Alain Patrick Ndengera atinyuka akemeza no mu maso y’abategetsi ba FPR ko bazabangamirwa n’ikibazo cy’urubyiruko, ibyo kandi hari benshi bari barabibonye ariko badashobora kubigeza ku bategetsi, abari imbere mu gihugu bo babivuze bafungwa bazira icyaha cyitwa «  kunenga imigambi n’imikorere ya Leta ». Kuko ngo umuturage agomba kwumva ko byose bigenda neza, ko n’ibitaragenda neza ubu, ari uko ubutegetsi bw’abahutu bwa Habyarimana butari bubyitayeho. Kuba we atinyuka kubibabwira na byo yagombye kubishimirwa.

Ibyo ntumvikanaho na AlainPatrich Ndengera

Arerekana ko ibibazo nka za mandats nyinshi za Kagame yakwiyongeza n’uko hariho umutwe wa FDLR, atari byo byihutirwa kandi by’ingutu ku Rwanda, ahubwo ko ikibazo gikomeye ari icy’urubyiruko rutagishobora kubona akazi, nanjye niko mbyumva. Nibyo koko, ikibazo cy’urubyiruko rwinshi rudashobora kuzabona akazi kirakomeye ku bihugu byose, ariko kugira ngo ugere kuri icyo kibazo, igihugu, imbaraga zose zigikorera (« les forces vives de la nation ») zigomba kuba zarageze mu rwego rwo gukorera igihugu nyine ! Ariko kugera ku bibazo by’imibereho y’abaturage (d’ordre social) ugomba guca ku bibazo bya politike, bikabanza bikava mu nzira , maze ibindi bigakurikira. Mu Rwanda, umuryango-Nyarwanda (La Société Rwandaise) uracyafitanye nawo ubwawo « Amasinde » ( des Contentieux sérieux) ku buryo ubu kwihanukira ukavuga ko abanyarwanda bagombye gutekereza ku bibazo by’imibereho myiza gusa nka kiriya cy’urubyiruko, uba utarutse cyane kandi amaherezo ntuzashobore kubibumvisha.

Ingero :

  • AP Ndengera se aribwira ko abanyarwanda bishwe kuva le 01/10/1990 kugeza 1994 za Byumba na Ruhengeri ku mupaka wa Uganda, batazi icyo baziraga gusa ko ngo bari mu nzira z’abari baje gufata ubutegetsi bavuye Uganda, ibyo byose « babirengeje ho uruho rw’amazi » ubu ukaba wabasaba kwibagirwa no gushimira ababicaga ? (Nubwo babikora, babyina mu Kaniga, ku Mulindi, Mukarange, Kivuye, Butaro… igihe « abababohoje » baba baje kubasura, byabindi byo gukeza umutegetsi uriho !) ?
  • Aribwira ko abatutsi babaga mu Rwanda muli 1994 bagize Imana bakarokoka bumva ko kubera RPF yafashe ubutegetsi byose byasubiye mu buryo banasobanukiwe n’iby’ababo bapfuye nk’ibitambo cyangwa nk’ikiraro cyo kugeza ku butegetsi abari bavuye Uganda?
  • Aribwira ko abahutu barokokeye muli Zaïre babonye uko ababo bicwa nk’inyamaswa babyibagiwe noneho bakaba batekereza uko urubyiruko rwabo ruzarerwa n’abishe ababyeyi babo, maze ubwo butegetsi bukazashishikazwa no kurubonera akazi ?
  • Aribwira ko abaturage ba Ruhengeri na Gisenyi aka kanya bibagiwe uko babamaze ho urubyaro ubwo babasohoraga mu mazu, basanga harimo umusore bakabica bose ngo bari bacumbikiye « Umucengezi », kugeza igihe hasigaye abashobora kwerakana cyangwa kugaragara ko barengeje imyaka 50 nibura ?

Uko bimeze ubu : ubwicanyi bwashavuje bamwe , abandi babwita « ubutwari n’intsinzi ». Kwica inzirakarengane kuko mudahuje ubwoko byabaye muli 1994, bikitwa n’abandi ko : « kwari ukwitabara ». Bityo nta mateka yumvikanweho abanyarwanda bagira. None ngo dutaruke turebe imibereho myiza y’abaturage !

Umwanzuro

Kuba Alain Partick Ndengera atekereza ku bibazo u Rwanda rufite, ni byiza kandi nuko abona ibibazo bitari byo aribyo bishyirwa imbere ari mu kuri. Ariko nawe agera aho agasimbuka cyane akazana kw’isonga ibibazo bidashobora kubonerwa umuti cyangwa ngo binavugweho gusa kuko igihe cyabyo kitariho. Ntiwavuga ibibazo by’imibereho myiza y’abaturage igihe ubutegetsi butemera cyangwa butazi umuturage icyo ari cyo. Ntiwavuga ngo ubutegetsi bushishikazwe n’uko urubyiruko rubona akazi kandi hagati aho ubwo butegetsi bugamije gucunga ko bamwe mu rubyiruko batarenga umutaru . Mbere yo gutekereza ku kibazo kireba imibereho myiza y’abaturage, abanyabwenge bacu nka ba AP Ndengera bagombye kubanza kureba niba « Amasinde »  ya politike ari mu banyarwanda yaracocwe ; biti ihi se : bagasaba ko bakanda ibyo bibyimba, mbere yo gutekereza ku mibereho y’abaturage. Bitari ibyo, baba batubeshya babeshya n’amahanga, kandi ikinyoma kikazigaragaza bidatinze. Mbese AP Ndengera yigeze yumva proposition ya « Dialogue Inter-Rwandais Hautement Inclusif » ubutegetsi akorera bwakomeje kwamagana ?

Emmanuel Neretse
06/02/2015

 

 

 

Rwanda : Ubuhake bwaragarutse!

Mbere ya 1959, abategetsi bari ku ngoma bari mu bwoko bw’abatutsi. Abahutu bari baragizwe abacakara. Bari abagaragu cyangwa abaja. Ibyo bakabikora kugira ngo barebe uko baramuka kuko iyo utabaga ufite umuntu uguhatse ntacyo wabaga uri cyo.

Ubuhake mu magambo make

Umwami Musinga ahetswe n'abagaragu be

Umwami Musinga ahetswe n’abagaragu be

Uwaguhakaga, yitwaga shobuja. Uhatswe akaba umugaragu. Umutware kugeza ku mwami, bagiraga abagaragu benshi bakora imirimo inyuranye : guheka umutware, kumuhingira, kubaka inkike (clôture), kuragira inka, kumutwaza itabi n’agaciro,… Iyo umutware yabaga yishimiye imirimo wakoze yaguhaga inka. Yakugilira imbabazi ugataha ugasubira iwawe, umuhungu wawe akaza kugusimbura. Nawe agahakwa kugira ngo nawe azabone inka.

Guhakwa ukaba mu rugo rw’umutware, babyitaga « gufata igihe ». Iyo umutware yaguhaga inka, babyitaga ko yakugabiye. « Kugaba » rero kari akarima k’umutware kuko niwe wabaga afite ibyo atanga.

Ingaruka zo guhakwa

Kubera ko umugaragu yabaga kwa shebuja, yarakoraga umunsi n’ijoro, agategereza ko bamugabulira. Abatetsi b’umutware

Nyirakigwene n'abaja be

Nyirakigwene n’abaja be

(abanyagikari) n’abatanga inzoga (abafashi cyangwa abaziritsi) babaga nabo bafite ububasha bwabo. Iyo umutware yabaga yabonye ifunguro rye, abandi baryaga ibiryo bageneye abagaragu, bidahagije, ndetse utaba witwara neza ku batetsi ntubibone. Umugaragu rero yahoraga mu ntambara y’ibiryo kandi ari umugabo wubatse. Ariko nta kundi yari kubigenza kuko yagombaga kubaho. Byatumye rero abahutu aribo bari abagaragu babacira ho umugani ko bagira inda nini.

Abagaragu batuye umutware

Abagaragu batuye umutware

Umutware cyangwa umwana we babaga baragiye mw’itorero, aho biga ibijyanye n’ubutegetsi. Naho umugaragu, yirirwaga mu mirimo, nta gihe yagiraga cyo gutekereza ejo hazaza. N’umwana weni uko kuko iyo se atabaga agishoboye imirimo y’amaboko, umuhungu we yazaga kumusimbura, nawe agaheranwa n’iyo mirimo y’uburetwa. Mutekereze mbese ibiriho ubu. Umugabo uri muri  TIG, nta gihe agira cyo gutekereza ku wundi mushinga w’ubuzima. N’umwana we nawe ubutegetsi burangajwe imbere na FPR bwamubwiye ko agomba gusaba imbabazi umututsi kubera ibyaha se yakoze. Murumva ko ari umwana ari se bose barahungeswe, nta mwanya bafite wo gutekereza ku bindi uretse kurara umutima uhagaze batazi ko ejo buzacya. Ibyo byose, byatumaga abo batware bishongora bavuga ko umuhutu adatekereza, ko adashishoza.

Guhakwa byaherekezwaga n’ingeso mbi yo kubeshya, kubeshyera abandi no gusebanya. Ngo « ukuri wabwiye shobuja ukumuhakishwaho ». Naho kubeshyera bandi, umugaragu,  kugira ngo shebuja amurebe neza, yabeshyeraga bagenzi be (ikinyoma ni igitsinze), cyangwa akabasebya ngo yibonekereze.

Uwo muhutu yicaye ku k'abakamyi afatiye ikibindi shebuja ngo asome

Uwo muhutu yicaye ku k’abakamyi afatiye ikibindi shebuja ngo asome

Umuhutu arabyinira inka bamuhaye

Umuhutu arabyinira inka bamuhaye

Ikindi ubuhake bwazanye ni umususu. Umugaragu yabaga yahungeswe. Agahora afite ubwoba budasonutse, yigengesereye ngo atagira icyo yica agakubitwa ibiboko. Ubu mu Rwanda umwana w’umututsi abona aho abahutu bicaye akabwira bagenzi be ati nimurebe uko ngiye gukanga abahutu. Akabegera ati ;  « Sha ko mbona munywa byeri nyinshi mwararwanye?Amafaranga mwayakuye he? Ntabwo muri « Haduyi » (umwanzi) Ese ubundi muri 94 mwari he? Mugomba kwisobanura. Mu kanya ndaje tubisuremo kuko ibyanyu ntibisobanutse ».  Abo bahutu bagatitira, babona asubiye inyuma, bakanyonyomba.

Ubuhake bw’inka

Inka niyo yari ipfundo ry'ubuhake

Inka niyo yari ipfundo ry’ubuhake

Twabonye ko iyo umugaragu yabaga acyuye igihe » (kurangiza ubuhake ugasimburwa n’umwana wawe), shobuja yamuhaga (yamugabiraga) inka. Iyo nka yabaga yarayikoreye igice kinini cy’ubuzima bwe. Ikibabaje ni uko iyo nka, shobuja yashobaraga kuyisubiza igihe cyose ashakiye. Babyitaga « kunyaga ». Umutware iyo yamunyagaga  yitwaje ko atakiyoboka, yoherezaga abantu ya nka bakayitwara. Bavugaga ko « yakunyaze ». None se muri « Gira inka » ya perezida Kagame ntihari abanyagwa inka bahawe mu buryo budasonutse ?.

Guhakwa no guhakilizwa muri iki gihe

Abatware ba kera cyangwa abana babo nibo bari ku butegetsi kuva muri 1994 ubwo bagize abanyarwanda ingaruzwamuheto. Paul Kagame, umututsi w’umwega ni nk’umwami. Arahaka, akagaba, akanyaga. Abahutu nabo bakayoboka.

Dore ingero nkeya zifatika :

= Jean Damascène Ntawukuriryayo, yize i Burayi ajya mu Rwanda Inkotanyi zimaze kwifatira igihugu, arayoboka ari mw’ishyaka PSD.

J.D. Ntawukuriryayo

J.D. Ntawukuriryayo

Muri 2003, ubwo habaga amatora ya prerezida, iryo shyaka mu guhakwa ngo rihabwe imyanya, ryavuze ko abayoboke baryo bazatora Paul Kagame w’ishyaka FPR-Inkotanyi. Ntawukuriryayo yagabiwe umwanya wa ministre muri ministeri y’ubuzima. Akeza umwami Kagame karahava. Muri 2010, ariyamamaza ngo apinganwe na Kagame ariko ryari ikinamico ngo Kagame azatorwe bavuge ko yarushanyizwe n’abandi. Kagame yabonye amajwi arenga 90 kw’ijana. Atowe bwa kabiri, agabira Ntawukuriryayo kuba perezida wa Sena. Ejobundi, sinzi uko byagenze, agomba kuba yariyumvisemo ubuhangange ntakomeze kuyoboka, Kagame aramunyaga.

= Pierre Célestin Rwigema ni umuhutu nawe w’inda nini. Ubwo FPR yari igeze i Kabuga, mu

P.C. Rwigema asaba imbabazi Atlanta (USA)/igihe.com

P.C. Rwigema asaba imbabazi Atlanta (USA)/igihe.com

nkengero za Kigali muri 1994,  yazishyiriye amakarito ya shampanye yari yarasahuye, ngo abaha ikaze mu rwa Gasabo. Kubera kuyoboka rugikubita, umwami Kagame yamugabiye ministeri. Bidatinze amugira ministiri w’intebe kubera ko yari yatabye mu nama Faustin Twagiramungu akajya kumuvugaho amagambo kwa Kagame.  Akoreshwa gusenya ishyaka rye MDR,  atanga impamvu zo kurica burundu.

Ntibyatinze Kagame aramunyaga, undi arangara ajya muri Amerika, indanini  iranga aratahuka, arashinyagulirwa, ariko ati « mpemuke ndamuke ». Ejo bundi Atlanta, muri urwo rwego rwo guhakwa, yasabye imbabazi kandi ashima ngo ukuntu bamwakiriye agarutse mu Rwanda. Ngibyo bya bindi by’abahutu byo kudatekereza.

= Pierre Damien Habumuremyi nawe yakubise inkoro bamugira ministiri w’intebe. Yakeje umwami kugeza igihe avugiye  mu ruhame ko

P.D. Habumuremyi/wikipedia

P.D. Habumuremyi/wikipedia

Kagame ariwe wenyine ukorera igihugu , ko abandi bategetsi ntacyo bakora. Ariko ngo akajya anyura impande, akaba nk’umugaragu w’injajwa, akibagirwa ko kuregana biherekeza ubuhake. Baramuvuze kwa shebuja ahita amunyaga.

Rucagu en laudateur

Rucagu yitakuma asingiza Paul Kagame

= Bonifasi Rucagu. Ni umwe mu bahutu bazi guhakwa byahebuje. Yewe kugeza ubu aracyari kw’ibere nubwo bamugera amajanja ariko bigera ku mwami Kagame ati : « Mundekere umugaragu ».Ubu niwe ushinzwe intore aho ziva zikagera. Yari muri MRND ivuguruye none ubu arakomeye mu cyama cya FPR. Azi kunoza ubuhake ku buryo agifitiwe icyizere. Ariko ntako aba tagize ngo yibonekereze mu maso y’umwami Kagame.

A. Gasana asaba ko yakwongera kugabirwa

A. Gasana asaba ko yakwongera kugabirwa

= Anastase Gasana. Uyu muhutu afite amanyanga ahanitse. Yari mu bucurabwenge bwa MRND, ahita ahindura ati ndi MDR. Arangije ati ndi FPR. Ariko mwene Rutagambwa n’intasi ze baba bakurikira. Baramugabiye biratinda ariko basanga ari umugaragu urimanganya. Baramunyaga ari ambasaderi muri Amerika yanga kugaruka mu Rwanda.  Ubu arimo arashora amagambo yo gukeza Kagame ngo arebe ko yakwongera kumugabira. Reka tubitege amaso.

Abahatswe, bakagabirwa, bakanyagwa ni benshi. Ntitwakwibagirwa Stanley Safari. Yaravuze ararogotwa ariko amaherezo baramunyaga ahubwo bashaka no kumushyira ku ngoyi arahunga.

No mu rubyiruko uwo muco wo guhakwa warwinjiyemo. Ari Evode Uwizeyimana, ari Alain Patrick Ndengera (Canada) wumva ngo ko Paul Kagame ariwe wenyine ushobora gutegeka u Rwanda, ari Edouard Bamporiki, Olivier Nduhungirehe, …, bose barimo barakeza umwami Kagame bashyizeho umwete.

Umunyarwanda yaravuze ngo : « Itabi ry’i Bugoyi ni kaburabuza! »

E. Mugisha