Archives mensuelles : septembre 2014

Rwanda : Ubuhake bwaragarutse!

Mbere ya 1959, abategetsi bari ku ngoma bari mu bwoko bw’abatutsi. Abahutu bari baragizwe abacakara. Bari abagaragu cyangwa abaja. Ibyo bakabikora kugira ngo barebe uko baramuka kuko iyo utabaga ufite umuntu uguhatse ntacyo wabaga uri cyo.

Ubuhake mu magambo make

Umwami Musinga ahetswe n'abagaragu be

Umwami Musinga ahetswe n’abagaragu be

Uwaguhakaga, yitwaga shobuja. Uhatswe akaba umugaragu. Umutware kugeza ku mwami, bagiraga abagaragu benshi bakora imirimo inyuranye : guheka umutware, kumuhingira, kubaka inkike (clôture), kuragira inka, kumutwaza itabi n’agaciro,… Iyo umutware yabaga yishimiye imirimo wakoze yaguhaga inka. Yakugilira imbabazi ugataha ugasubira iwawe, umuhungu wawe akaza kugusimbura. Nawe agahakwa kugira ngo nawe azabone inka.

Guhakwa ukaba mu rugo rw’umutware, babyitaga « gufata igihe ». Iyo umutware yaguhaga inka, babyitaga ko yakugabiye. « Kugaba » rero kari akarima k’umutware kuko niwe wabaga afite ibyo atanga.

Ingaruka zo guhakwa

Kubera ko umugaragu yabaga kwa shebuja, yarakoraga umunsi n’ijoro, agategereza ko bamugabulira. Abatetsi b’umutware

Nyirakigwene n'abaja be

Nyirakigwene n’abaja be

(abanyagikari) n’abatanga inzoga (abafashi cyangwa abaziritsi) babaga nabo bafite ububasha bwabo. Iyo umutware yabaga yabonye ifunguro rye, abandi baryaga ibiryo bageneye abagaragu, bidahagije, ndetse utaba witwara neza ku batetsi ntubibone. Umugaragu rero yahoraga mu ntambara y’ibiryo kandi ari umugabo wubatse. Ariko nta kundi yari kubigenza kuko yagombaga kubaho. Byatumye rero abahutu aribo bari abagaragu babacira ho umugani ko bagira inda nini.

Abagaragu batuye umutware

Abagaragu batuye umutware

Umutware cyangwa umwana we babaga baragiye mw’itorero, aho biga ibijyanye n’ubutegetsi. Naho umugaragu, yirirwaga mu mirimo, nta gihe yagiraga cyo gutekereza ejo hazaza. N’umwana weni uko kuko iyo se atabaga agishoboye imirimo y’amaboko, umuhungu we yazaga kumusimbura, nawe agaheranwa n’iyo mirimo y’uburetwa. Mutekereze mbese ibiriho ubu. Umugabo uri muri  TIG, nta gihe agira cyo gutekereza ku wundi mushinga w’ubuzima. N’umwana we nawe ubutegetsi burangajwe imbere na FPR bwamubwiye ko agomba gusaba imbabazi umututsi kubera ibyaha se yakoze. Murumva ko ari umwana ari se bose barahungeswe, nta mwanya bafite wo gutekereza ku bindi uretse kurara umutima uhagaze batazi ko ejo buzacya. Ibyo byose, byatumaga abo batware bishongora bavuga ko umuhutu adatekereza, ko adashishoza.

Guhakwa byaherekezwaga n’ingeso mbi yo kubeshya, kubeshyera abandi no gusebanya. Ngo « ukuri wabwiye shobuja ukumuhakishwaho ». Naho kubeshyera bandi, umugaragu,  kugira ngo shebuja amurebe neza, yabeshyeraga bagenzi be (ikinyoma ni igitsinze), cyangwa akabasebya ngo yibonekereze.

Uwo muhutu yicaye ku k'abakamyi afatiye ikibindi shebuja ngo asome

Uwo muhutu yicaye ku k’abakamyi afatiye ikibindi shebuja ngo asome

Umuhutu arabyinira inka bamuhaye

Umuhutu arabyinira inka bamuhaye

Ikindi ubuhake bwazanye ni umususu. Umugaragu yabaga yahungeswe. Agahora afite ubwoba budasonutse, yigengesereye ngo atagira icyo yica agakubitwa ibiboko. Ubu mu Rwanda umwana w’umututsi abona aho abahutu bicaye akabwira bagenzi be ati nimurebe uko ngiye gukanga abahutu. Akabegera ati ;  « Sha ko mbona munywa byeri nyinshi mwararwanye?Amafaranga mwayakuye he? Ntabwo muri « Haduyi » (umwanzi) Ese ubundi muri 94 mwari he? Mugomba kwisobanura. Mu kanya ndaje tubisuremo kuko ibyanyu ntibisobanutse ».  Abo bahutu bagatitira, babona asubiye inyuma, bakanyonyomba.

Ubuhake bw’inka

Inka niyo yari ipfundo ry'ubuhake

Inka niyo yari ipfundo ry’ubuhake

Twabonye ko iyo umugaragu yabaga acyuye igihe » (kurangiza ubuhake ugasimburwa n’umwana wawe), shobuja yamuhaga (yamugabiraga) inka. Iyo nka yabaga yarayikoreye igice kinini cy’ubuzima bwe. Ikibabaje ni uko iyo nka, shobuja yashobaraga kuyisubiza igihe cyose ashakiye. Babyitaga « kunyaga ». Umutware iyo yamunyagaga  yitwaje ko atakiyoboka, yoherezaga abantu ya nka bakayitwara. Bavugaga ko « yakunyaze ». None se muri « Gira inka » ya perezida Kagame ntihari abanyagwa inka bahawe mu buryo budasonutse ?.

Guhakwa no guhakilizwa muri iki gihe

Abatware ba kera cyangwa abana babo nibo bari ku butegetsi kuva muri 1994 ubwo bagize abanyarwanda ingaruzwamuheto. Paul Kagame, umututsi w’umwega ni nk’umwami. Arahaka, akagaba, akanyaga. Abahutu nabo bakayoboka.

Dore ingero nkeya zifatika :

= Jean Damascène Ntawukuriryayo, yize i Burayi ajya mu Rwanda Inkotanyi zimaze kwifatira igihugu, arayoboka ari mw’ishyaka PSD.

J.D. Ntawukuriryayo

J.D. Ntawukuriryayo

Muri 2003, ubwo habaga amatora ya prerezida, iryo shyaka mu guhakwa ngo rihabwe imyanya, ryavuze ko abayoboke baryo bazatora Paul Kagame w’ishyaka FPR-Inkotanyi. Ntawukuriryayo yagabiwe umwanya wa ministre muri ministeri y’ubuzima. Akeza umwami Kagame karahava. Muri 2010, ariyamamaza ngo apinganwe na Kagame ariko ryari ikinamico ngo Kagame azatorwe bavuge ko yarushanyizwe n’abandi. Kagame yabonye amajwi arenga 90 kw’ijana. Atowe bwa kabiri, agabira Ntawukuriryayo kuba perezida wa Sena. Ejobundi, sinzi uko byagenze, agomba kuba yariyumvisemo ubuhangange ntakomeze kuyoboka, Kagame aramunyaga.

= Pierre Célestin Rwigema ni umuhutu nawe w’inda nini. Ubwo FPR yari igeze i Kabuga, mu

P.C. Rwigema asaba imbabazi Atlanta (USA)/igihe.com

P.C. Rwigema asaba imbabazi Atlanta (USA)/igihe.com

nkengero za Kigali muri 1994,  yazishyiriye amakarito ya shampanye yari yarasahuye, ngo abaha ikaze mu rwa Gasabo. Kubera kuyoboka rugikubita, umwami Kagame yamugabiye ministeri. Bidatinze amugira ministiri w’intebe kubera ko yari yatabye mu nama Faustin Twagiramungu akajya kumuvugaho amagambo kwa Kagame.  Akoreshwa gusenya ishyaka rye MDR,  atanga impamvu zo kurica burundu.

Ntibyatinze Kagame aramunyaga, undi arangara ajya muri Amerika, indanini  iranga aratahuka, arashinyagulirwa, ariko ati « mpemuke ndamuke ». Ejo bundi Atlanta, muri urwo rwego rwo guhakwa, yasabye imbabazi kandi ashima ngo ukuntu bamwakiriye agarutse mu Rwanda. Ngibyo bya bindi by’abahutu byo kudatekereza.

= Pierre Damien Habumuremyi nawe yakubise inkoro bamugira ministiri w’intebe. Yakeje umwami kugeza igihe avugiye  mu ruhame ko

P.D. Habumuremyi/wikipedia

P.D. Habumuremyi/wikipedia

Kagame ariwe wenyine ukorera igihugu , ko abandi bategetsi ntacyo bakora. Ariko ngo akajya anyura impande, akaba nk’umugaragu w’injajwa, akibagirwa ko kuregana biherekeza ubuhake. Baramuvuze kwa shebuja ahita amunyaga.

Rucagu en laudateur

Rucagu yitakuma asingiza Paul Kagame

= Bonifasi Rucagu. Ni umwe mu bahutu bazi guhakwa byahebuje. Yewe kugeza ubu aracyari kw’ibere nubwo bamugera amajanja ariko bigera ku mwami Kagame ati : « Mundekere umugaragu ».Ubu niwe ushinzwe intore aho ziva zikagera. Yari muri MRND ivuguruye none ubu arakomeye mu cyama cya FPR. Azi kunoza ubuhake ku buryo agifitiwe icyizere. Ariko ntako aba tagize ngo yibonekereze mu maso y’umwami Kagame.

A. Gasana asaba ko yakwongera kugabirwa

A. Gasana asaba ko yakwongera kugabirwa

= Anastase Gasana. Uyu muhutu afite amanyanga ahanitse. Yari mu bucurabwenge bwa MRND, ahita ahindura ati ndi MDR. Arangije ati ndi FPR. Ariko mwene Rutagambwa n’intasi ze baba bakurikira. Baramugabiye biratinda ariko basanga ari umugaragu urimanganya. Baramunyaga ari ambasaderi muri Amerika yanga kugaruka mu Rwanda.  Ubu arimo arashora amagambo yo gukeza Kagame ngo arebe ko yakwongera kumugabira. Reka tubitege amaso.

Abahatswe, bakagabirwa, bakanyagwa ni benshi. Ntitwakwibagirwa Stanley Safari. Yaravuze ararogotwa ariko amaherezo baramunyaga ahubwo bashaka no kumushyira ku ngoyi arahunga.

No mu rubyiruko uwo muco wo guhakwa warwinjiyemo. Ari Evode Uwizeyimana, ari Alain Patrick Ndengera (Canada) wumva ngo ko Paul Kagame ariwe wenyine ushobora gutegeka u Rwanda, ari Edouard Bamporiki, Olivier Nduhungirehe, …, bose barimo barakeza umwami Kagame bashyizeho umwete.

Umunyarwanda yaravuze ngo : « Itabi ry’i Bugoyi ni kaburabuza! »

E. Mugisha

Bamwe mubo FPR-Inkotanyi yakoresheje cyangwa igikoresha ngo icengere hanyuma isenye opposition yo hanze y’igihugu

Kuva FPR yafata ubutegetsi ku ngufu muli 1994, yihutiye gucecekesha icyitwa opposition cyose imbere mu gihugu. Abari mu yandi mashyaka batemeye kuyiyoboka barishwe abandi barahunga. Kuva ubwo FPR isigara ifite ikibazo cy’uburyo yacecekesha na opposition yari itangiye kwisuganye hirya no hino aho abanyarwanda bari barahungiye. Yafashe ingamba rero yo kujya icengera iyo opposition ikoresheje abantu bayo bagomba gusanga abiyemeje kurwanya Leta y’Inkotanyi, biyita ko nabo bayirwa,ariko mu by’ukuri bagamije kuneka uburyo abarwanya Leta bisuganya nyuma bagashwanyaguza ibyo baba babashije kugeraho nko gushinga amashyaka ahamye.

Kuva icyo gihe rero hakoreshejwe abantu banyuranye kandi bakomoka mu bwoko bwose, ku buryo ndetse bamwe barangije ubutumwa bwabo bagasubira mu Rwanda, ariko abenshi bakaba bakibukomeza, ari ko hoherezwa abandi bashya bo gukomezaiyo « mission ». Reka tubagezeho abo tuzi bahawe mission yo kuneka no gusenya opposition yo hanze.

Abarangije « mission » yabo bagatahuka :

Valens Kajeguhakwa

Valens Kajeguhakwa

Valens Kajeguhakwa : uyu ni umututsi wari umunyemali ukomeye kubwa Habyarimana akaba yari n’inshuti ye. Yaje gusanga Inkotanyi muli 1990 i Bugande mbere gato ko zitera. Yatahukanye nazo muli 1994 ahita agirwa Député. Yaje kwoherezwa muli USA atangira kwiyegereza impunzi kugeza ubwo muli 2002 yahurije hamwe abatutsi bo bavugaga ko barwanya FPR bibumbiye muli ARENA, n’abahutu bo mu mashyamba ya Congo bo muli FDLR abahuriza mucyitwa IGIHANGO. Ntibyamaze kabiri, Igihango kirasenyuka, ARENA irazima, FDLR igirwa ruvumwa…, naho Kajeguhakwa yisubiriramu Rwanda.

Major Gérard Ntashamaje

Major Gérard Ntashamaje

Major Gérard Ntashamaje: uyu nawe ni umututsi winjiye mu nkotanyi muli 1992. Atahukana nazo muli 1994 ahabwa n’ipete rya Major. Nyuma y’aho yaje kwoherezwa mu Bubiligi aho yaje avuga ko ahagarariye umutwe witwa RPR unafite n’ingabo mu mashyamba ya Congo. Byatumye yiyegereza amashyaka y’abahutu nka RUD-Urunana bagirana amasezerano , arangije kubarunguruka yisubirira mu Rwanda Ntawigeze amenya izo ngabo za RPR uko byazigendekeye uretse ko hari amakuru avuga ko nazo hafi ya zose ziri mu Rwanda.

Gérard Karangwa Semushi

Gérard Karangwa Semushi

Gérard Karangwa Semushi: uyu mututsi nawe waturutse muli Zaïre yoherejwe mu Bulaya aho yageze agafatanya n’undi mututsi Deo Mushayidi bagashinga ishyaka ryitwa PDP-Imanzi. Yaje kandi kugirana ubufatanye n’andi mashyaka y’abahutu nka Partenariat Intwali ya Gen. Emmanuel Habyarimana bita Mukaru. Nyuma y’uko yohereje Mushayidi muli Afurika bakamushimutira i Burundi ku bugambane bwe, yahise yitahira agaramye, ubu aratengamaye i Kigali.

Abakiri muri mission

Anastase Gasana

Anastase Gasana

Anastase Gasana : Uyu muhutu w’indimanganya byahebuje yabaye umujyanama muli MRND ku buryo ariwe hashinze umutwe w’Interahamwe muli 1991. Yaje no kuba Minisitiri w’ububanyi n’amahanga kuva muli 1993. Anakomeza kuri uwo mwanya Inkotanyi zimaze gufata igihugu. Yaje kwoherezwa muli Amerika bwa mbere nka Ambassadeur muli ONU, nyuma ategekwa kwitangira gusenya opposition. Kuva icyo gihe yirirwa avuga ko yashinze ishyaka rirwanya MRP-Abasangizi kandi ko afite n’ingabo zo kuzatera, bityo ngo arebe ko hari abahutu baramushidukira maze ahe FPR rapport y’imigambi baba bafite. Akongeraho n’irindi turufu zamutegetse kujya akina ariryo kwumvisha « Abanyenduga »  ko abanzi babo bakomeye ari « Abakiga ». Bityo buri muhutu azajye yikeka undi bahuye igihe cyose ataramenya aho aturuka…

Sixbert Musangamfura

Sixbert Musangamfura

Sixbert Musangamfura: uyu muhutu ukomoka ku Gikongoro yagaragaye muri za 1991 nk’umuhezanguni mw’ironda-karere igihe yafatanyaga n’inkotanyi kurwanya ubutegetsi bwa Habyarimana akoresheje ikinyamakuru yandikagamo cyitwa ISIBO . Uko intambara yagendaga ikara niko Musangamfura yiyegerezaga Inkotanyi ku buryo zafashe ubutegetsi ari muba « Kada » bayo b’imena. Yahise agirwa Maneko mukuru (Directeur Général du Service Central des Renseignements : SCR). Nyuma y’aho yaje kwoherezwa mu gace k’i Bulaya gukurikira no gusenya oposition. Yinjiye muri ADR-Isangano yarimo abigeze kuba ba Ministres kubwa Habyarimana nka Ndsengiyaremye Dismas cyangwa James Gasana ngo apime uko bahagaze, yasanze ari ba « Karahanyuze » ariko ibyo bituma yinjira muli FDU byitwa ko arimo ubu ariko mu by’ukuri afite mission yo kuyisenya. Ari mubafite amanota menshi ahabwa na FPR kubera kujegeza opposition.

Hari n’abandi tugikoraho iperereza. Biracyaza rero.

Edouard Kalima

 

 

Rwanda Day /Atlanta : Politiki ya Kagame yo kwihesha agaciro ihishe iki?

kagame- atlanta

Kagame avuga ijambo Atlanta

Ubwo yari Atlanta muri Leta zunze ubumwe z’Amerika, Kagame yongeye gusubira muri ya magambo ngo « twiheshe agaciro ».  Ku babisesengulira hafi, ariya magambo usanga ari nk’isiri aba aciriye agatsiko ke k’abicanyi ngo bakomeze gutsemba abanyarwanda. Nawe se wakwihesha agaciro ufata abantu, abaturage bawe, ukabashimuta, ukabazimiza, imirambo yabo ukanaga mu ruzi, warangiza ngo twiheshe agaciro.

Inkomoko y’ijambo agaciro irabisobanura

Ubundi « agaciro » biva ku nshinga gucira. Ba sekuru ba Kagame n’agatsiko ke, bari abatware, bahekwa n’abahutu. Umutware iyo yabaga ari mu ngobyi hejuru, yabaga afite abahutu bari mu mujishi, ariko hari n’indi kipe imuherekeje, irimo abamutwazaga inkono yo kunywa itabi. Iyo rero yashakaga kunywa itabi, uwo muhutu utwaye inkono, yararitekeraga, akarifatisha, akariha umutware hejuru aho yabaga yicaye mu ngobyi. Iyo yatumaguraga, yashakaga gucira, agahamagara umuhutu ufite akantu k’agacuma yaciragamo. Uwo muhutu rero yakamwegerazaga hafi y’umunwa agaciramo. Ako gacuma niko bitaga « agaciro ». Ijambo agaciro ryagezaho risobanura ikintu gifite akamaro, gikomeye, gihambaye, kubera ko uwabaga afite ako gacuma, ntabwo yari umuntu ubonetse wese. Yabaga ari umututsi wo mu rwego rwo hejuru, w’umutware uvugana n’umwami. Birumvikana nyine k’umwami n’ibyegera bye n’abatware yashyizeho mu ntara aribo babaga bafite « agaciro », ni ukuvuga ako gacuma.

Iyo rero Kagame asubiramo buri gihe ngo twiheshe agaciro, ni nko guca amarenga, guca isiri abwira bene wabo ati : Turi abatutsi, abahutu mureke twongere tubasubize mu bucakara, tubahake, tubagire nka kera badutwaza « agacuma ko guciramo » ari ko gaciro. Ngibyo rero. Nguko uko « agaciro » kagiye kutumara ho abantu.

E. Mugisha

Parti FDU-Inkingi : certains, comme Nkiko Nsengimana, rament à contre-courant !

Nkiko Nsengimana

Nkiko Nsengimana

Après qu’Eugène Ndahayo alors vice-président du parti FDU-Inkingi  avant son implantation au Rwanda  ait claqué la porte suivi de quatre autres membres protestant l’alliance avec le RNC, le Comité de Coordination a poursuivi cahin-caha ses activités à l’étranger en soutien au Comité Exécutif Provisoire installé au Rwanda dès l’arrivée de la présidente Victoire Ingabire en 2010. En avril 2014, un congrès extraordinaire se tint à Breda (Pays Bas) et décida que les nouveaux organes du parti devant remplacer le Comité Exécutif Provisoire (Rwanda) et le Comité de Coordination (à l’étranger) seraient mis en place lors d’un congrès fixé pour septembre 2014.

C’est alors que celui qui était président du Comité de Coordination va se distinguer par des intrigues, des contradictions et des incohérences indignes d’un leader politique. Trois jours avant la tenue de ce congrès, Nkiko Nsengimana décréta que le congrès était reporté sine die sous prétexte qu’il venait de se réconcilier avec Eugène Ndahayo. Non seulement il n’était pas mandaté par le parti pour cette réconciliation, mais surtout il n’était pas de son pouvoir de reporter un congrès décidé par l’organe suprême du parti qu’est justement le Congrès et tout cela sans aucune consultation. Il alla même jusqu’à déclarer que le parti reconnaissait deux branches, celle dont il est à la tête et celle de Ndahayo. Lui qui avait toujours affirmé que le Parti FDU-Inkingi était un et un seul, que les personnalités qui l’avaient quitté pouvaient revenir ou créer leur propre parti, le voilà qui subitement reconnaît une seconde branche des FDU ! Vous avez dit contradictions ! Finalement le congrès s’est tenu à Alost (Belgique) les 13 et 14 septembre 2014 et a mis en place un comité directeur dont Nkiko ne fait pas parti.

Victoire Ingabire, présidente du parti FDU-Inkingi

Victoire Ingabire, présidente du parti FDU-Inkingi

Mauvais perdants

Imperméable à cet exercice démocratique, Nkiko Nsengimana, qui était  jusqu’alors président du Comité de Coordination, se lança dans une campagne pathétique et  ridicule croyant ainsi « jouer la politique ». Dès le lendemain du congrès d’Alost, il multiplia des communiqués dans lesquels il tentait de dénier la légitimité à la nouvelle direction tout en se déclarant le seul chef du parti. Le paroxysme sera atteint le 18 septembre 2014 quand dans un communiqué signé par lui-même et Ndahayo, il apparut que Madame Victoire Ingabire Umuhoza venait d’être exclue de la présidence du parti   pour lequel  elle a été élue démocratiquement et qu’elle tente toujours de faire enregistrer au Rwanda malgré qu’elle est derrière les barreaux. Les deux compères se partagèrent ainsi les postes de président et de vice-président du parti. Ils seront rejoints par d’autres opportunistes et intrigants notoires comme Sixbert Musangamfura. Cet ancien rédacteur en chef de l’hebdomadaire incendiaire des années 1990-1994 « ISIBO » se croit encore dans le Rwanda de 1992 quand il menait du bout de sa plume des milliers de Rwandais crédules vers leur perte, à savoir dans la gueule du FPR-Inkotanyi dont il sera le Directeur Général du Service Central des Renseignements (SCR) dès sa prise du pouvoir en juillet 1994.  Les mauvais perdants, qui ont rejoint Eugène Ndahayo dans la dissidence, ne réalisent même pas qu’ils se ridiculisent en adhérant sans conditions et sans autres explications aux thèses qui avaient été à la base de l’exclusion de Ndahayo. En effet Eugène Ndahayo s’est exclu du parti FDU-Inkingi à cause de sa prétention de ramener le parti du Rwanda et  le réinstaller encore en exil, d’exclure Madame Victoire Ingabire de la présidence du parti  et de s’être obstinément  opposé à la collaboration avec certains partis d’opposition. De même, Nkiko et ses acolytes de circonstance en sont arrivés à se renier. En effet ils prétendent que la direction mise en place par le congrès d’Alost ne représenterait plus que l’un des partis ayant donné naissance aux FDU. Ils le disent en ces termes :

« Le Comité Exécutif Unifié invite au dialogue les membres faisant encore confiance aux cadres en dissidence, particulièrement ceux qui faisaient partie du RDR, la seule des trois organisations fondatrices des FDU-Inkingi encore en marge de ce processus de réunification, qui acceptent encore les valeurs de base du mouvement, pour une réunification rapide. »

En disant cela non seulement nos politiciens se contredisent mais aussi ils renient publiquement leurs déclarations faites il y a moins de quatre ans. En effet, dans un communiqué publié en février 2011, et signé entre autres par Nkiko Nsengimana et Sixbert Musangamfura, il était dit :

« 4. Tirons les conséquences que dès le moment où la fusion politique a été entière, nul ne peut plus se prévaloir de son ancienne formation politique, encore moins l’engager dans des combats d’arrière-garde ou de fuite en avant ;

5. Comprenons tout à fait que si, à un moment ou à un autre, une personne, pour des mobiles personnelles ou partisanes, se trouve en porte à faux avec les objectifs et les décisions des FDU-INKINGI, cette personne est tout à fait libre de quitter le parti; »

Et ce sont ces mêmes personnes qui, aujourd’hui , se répandent sur le net et qui opèrent un Coup d’Etat (certes virtuel) contre la direction réelle et légitime du parti FDU-Inkingi.

Que peuvent bien faire ces individus qui quittent le parti et qui en fondent un autre mais qui n’ont même pas le courage ou les ressources de l’appeler autrement ?

« That is the question ! »

P. Mutabazi
20/08/2014

Gacaca: yasize ibibazo mu banyarwanda

Donatille Mukantaganzwa, wahoze ategeka iinkiko Gacaca

Donatille Mukantaganzwa, wahoze ategeka iinkiko Gacaca

Ibihe bitandukanye byerekana ko umuntu ashobora guhohoterwa akamburwa ibye inzego zirebera mu gihe zirirwa zibwira amahanga ko ibintu ari sawa. Inkuru twandika ishingiye ku karengane ka korewe umugabo witwa Sebatware Andre wanyazwe imitungo ye hirengagijwe amategeko hagendewe ku bihuha.

Abanyarwanda batandukanye bemeza ko Gacaca yateguwe neza ariko zimwe munyangamugayo zikirengagiza inshingano maze bakabihindura ubucuruzi. Bamwe mu bagiye bagaragara mu nkiko Gacaca igihe cy’ikusanyamakuru, hari abataragaragaye mu gihe k’iburanisha.

Iburanisha ry’imitungo naryo ryateje rwaserera, ariko ikibabaje nuko ba nyakamwe bimbaraga nke ibyabo byatejwe cyamunara harimo iby’ umugabo witwa Sebatware Andre. Iyi nkuru yagiye isakara cyane iyo urubanza rwabaga rwabaye hagati ya Karumiyi Gerard arega Sebatware ko ya musahuye. Zimwe mu nyangamugayo zaburanishije runo rubanza ubwo twaganiraga nazo zadutangarije ko ari ikibazo gikomeye kubera ko hagaragayemo iterabwoba ryinshi. Umwe mu nyangamugayo yo mu murenge wa Nyakabanda ubwo twaganiraga ariko akadusaba ko amazina ye twayagira ibanga kubera impamvu y’umutekano we yatangarije ikinyamakuru « Ingenzi » ko, urubanza rwa Karumiyi na Sebatware ngo rwajyaga kuba amaterefone yacicikanye. Ikindi yadutangarije nawe cyamubabaje kandi kitari no mwitegeko ni uko aho kuburanishwa umutungo waho icyaha cyabereye byagaragaye ko hashakagwa imitungo ya Sebatware, bikaba byaragaragajwe naho basize umutungo waho icyaha cyabereye bakaza gushaka umutungo wo mu mujyi ugizwe n’amazu. Iyo nyangamugayo yanasoje itubwira ko habayemo ikibazo kuko inzego zibakuriye zababujije gutanga irangizarubanza ngo rihabwe Sebatware.

Uyu mugabo Sebatware yagize imyanya ikomeye imufasha gushaka ikizamufasha n’umuryango we, intambara ikirangira umukobwa we witwa Sebatware Panda yagizwe umwe muba Minisitiri bagize Guverinoma ya FPR. Uyu Sebatware Panda yaje kwisubirira hanze kubera ko hari bimwe atumvikanaga nabo bakoranaga.

Uru rubanza ntabwo rwaburanishijwe n’inyangamugayo za Nyakabanda gusa kuko niz’umurenge wa Gahanga nazo zarukozeho. Ubwo twaganiraga nimwe mu nyangamugayo y’i Gahanga nayo yatangiye idusaba ko amazina yayo twayagira ibanga kubera impamvu y’umutekano we maze nawe intero iba ya yindi ko hirengagijwe itegeko ryo kuburanisha imitungo kandi hagiye hagaragara amakosa akabije kuko iburanisha ritigeze riha sebatware umwanya wo kwisobanura cyangwa ngo hanatangwe umwanya kubagabo bari batuye aho icyaha cyaregerwaga cyabereye. Uru rubanza rwagaragayemo iterabwoba ryinshi, bamwe mu baturage twaganiriye ariko nabo bakadusaba ko amazina yabo twayagira ibanga, badutangarije ko impamvu ariya makosa yakozwe ari uko uwaregwaga atari ahari bityo bagasuzugura umuhungu we.

Dore uko amakosa yakozwe: Umwanzuro wuzuyemo ikinyoma Nyuma y’uko itegeko rishyiraho inkiko Gacaca rigiyeho, uwitwa SEBATWARE André yarezwe n’umwe mu bahungu ba Karumeyi witwa Rwamulima Alphonse ko yasahuye iwabo kwa se Karumeyi Gérard.Umuryango wa Karumeyi waburanye imanza z’imitungo y’iwabo yasahuwe urwego rwa 3 rwa Gacaca.

Amakuru dufitiye kopi ni uko abasahuye barabyemera kandi barishyuye, ariko ikibabaje ni uko kwishyuza babigize iturufu bakaba bagikomeza. Amakuru ava mu ikusanyamakuru rya Busanza aho Sebatware yari atuye muri Mata 1994, ntacyo yamuvuzeho cy’ubugiranabi ubwaribwo bwose, ahubwo ababajijwe bose bavuze ko Andre. Sebatware yabanaga n’abaturage neza, kuko nta nuwigeze amuvugaho ko yamubonye mu bikorwa bigendanye na Jenoside yakorewe abatutsi mu 1994.

Ikusanyamakuru rya Samuduha, aho nyakwigendera Karumeyi Gérard yari atuye, naryo ntacyo ryigeze rivuga ko Sebatware André yaba yarakoze amarorerwa bamurega. Ahubwo icyaje kugaragara ni abishakiraga imitungo nabwo bashakisha imitungo ihenze mu buryo bunyuranije n’itegeko rya Gacaca. Abaturage bakomeje kwibaza impamvu Gacaca yirengagije ibimenyetso yahabwaga ahubwo yo ikikorera ibyayo: dore uko byifashe: N’abasahuyeyo bose barabyemera kandi ntawigeze ahgarara ngo ashinje Sebatware « Ubusahuzi » umuhesha w’inkiko witwa Alexis Kagame yaje kumenyesha ko azateza cyamunara inzu iri mu kibanza No 51/52 mu mujyi wa Kigali, icyo gihe hari mu mpera z’umwaka wa 2008 azana icyemezo cya Gacaca ya Samuduha; amakuru duhabwa n’abaturage bari baturanye cyangwa bakurikiranye ziriya manza, badutangarijeko aribwo umuryango wa Sebatware André wamenye kandi w’injira mu manza za Gacaca z’imitungo zo mu rwego rwa 3, kuburyo bimaze gusubirwamo inshuro eshatu, ari nako ikirego gihinduka na n’ubu.

Urubanza rw’ikubitiro, rutigeze rumenyekana mu Nteko ya Gacaca ya Samuduha, bareze André Sebatware wenyine, ibikurikira: Dore ibyo bareze Sebatware Gutegeka interahamwe kurya inka 180, ihene 50 zose z’inzungu, gusenya amazu 2 yo guturamo, inzu 5 z’amatungo no gusahura imitungo yo mu rugo byose hamwe bifite agaciro ka 278.000.000 FRW. Aha rero niho hagaragaye ikinyoma gikabije kuko ibi byabaye hashize hafi imyaka ibiri Gacaca ya Samuduha iburanishije kandi yaciye ibihano abasahuye uwo mutungo; ku buryo hafi yabose bari bamaze kwishyura. Nyuma bamuregera ibyari byararegewe abandi bashaka kwishyuza ku inshuro ya kabiri ibyamaze kwishyurwa. Ibi ntibyemewe mu mategeko agenga gacaca. Ikindi kandi ni uko uru rubanza rwabereye mu bwiru kuko nta matangazo yamanitswe cyangwa ngo binyuzwe n’ahandi hose bishoboka.

Urubanza rwa Sebatware rwagaragayemo ikinyoma gishobora gutuma nuwari ufite ikizere cyo kugaruka mu Rwanda yahita yifata. Dore ikosa rikomeye: Nk’uko byagiye bigaragara, ikirego cyaje guhinduka bitewe n’uko abashinjaga Sebatware bagiye bivuguruzaga kenshi. inshuro ya 2. Ikirego cyahindutse ikinyoma kumugaragaro maze abaturage batangira kurebana maze rya Terabwoba ryo muri Gacaca ryavugaga ngo : ntiwemerewe kuvuga udahawe ijambo.Ikindi kinyoma: Ikirego cyahindutse. Icyaha cy’ubufatanya cyaha n’abaturage 53 mu gusahura imitungo, urubanza ruracibwa buri wese mu baregwaga acibwa 11.000.000 frw.Ubujurire mu rukiko rwa Gahanga, aho gushaka abagabo bemeza ibyaha André Seabatware aregwa, babura akarenganurwa, ahubwo, aho kuba ubujurire barugize rushya kandi amategeko agenga Gacaca atabyemera.

Urubanza rwa Kabiri rw’ubujurire, urukiko rw’ubujurire rwa Gacaca rwa Gahanga rwemeje ko ari ugufatanya icyaha, kuko nta rubanza rw’umutungo bishyuza buri muntu ku giti cye ahubwo barateranya bakagusha ku mubare abibye bagombye kwishyura, baca 11 millions kuri buri muntu, umutungo wa Karumeyi wavuye kuri miliyoni 278000.000 z’amafaranga y’u Rwanda, bawugeza kuri miliyoni 600.

Ku nshuro ya 3 urukiko rwa Nyakabanda rwasubiyemo uru rubanza narwo rwahinduye ikirego, kiba gishya nabwo ntabwumvikane ahubwo hagaragaye iterabwoba rikabije. Inteko ya Nyakabanda yo yagaragaje guhuzagurika nkuko twabigaragaje ruguru kubera ko, bari bagiyeyo bategetswe uko baruburanisha.

Dore uko baruburanishije, Gusenya amazu yo kwa Karumeyi Gerard, gusahura amatungo (inka, ihene, inkoko n’imbwa) n’icyaha cyo gusahura imitungo; aregwa wenyine, acibwa amafaranga anga na 113.197.273. Ibi byabaye umuryango wa Sebatware André umaze kugaragariza uhagarariye inkiko gacaca ku rwego rw’igihugu akarengane uriho ukorerwa. Nawe yahise asaba inkiko z’ubujurire harimo urwa rwa Rwabutenge n’urw’urwubujurire rwa Nyamirambo gusubirishamo urwo rubanza kuko yabonaga ko harimo akarengane kandi ko ikirego cy’umuryango wa Sebatware gifite ishingiro . Muri iki ikirego cya gatatu ari nacyo bafatiyeho kugirango bagurishe umutungo, ibyo babeshya ngo Sebatware André yangije cyangwa yatwaye, niwe wenyine babishyiraho.

Uwo mutungo nawo watejwe cyamunara mu buryo bufifitse: ibi bikaba bitubaka ubumwe bw’abanyarwanda. Aho bavuga icyaha kitamuhama cyabereye siho baje guteza umutungo, ahubwo, hadakurikijwe amategeko bifashije urukiko rw’ibanze rwa Nyarugenge, bakora ibyagombaga gukorwa n’urukiko rw’ibanze rwa Nyarugunga kandi nta n’uburenganzira bafite bwo kujya muyindi fasi nk’uko amategeko abisobanura. Kuba kashe mpuruza yarateweho itagaragaza urukiko rwayiteyeho kuko ikigaragara ni uko icyanditseho ari “Gacaca Court” sinzi niba inkiko Gacaca zaragiraga kashe mpuruza.

Ibyo bikaba binyuranije n’amategeko agenga Gacaca. Kutagaragaza uruhare rwa Sebatware n’ingano by’ibyo yasahuye: ibyo bigaragazwa n’uko amazu yaba yarasenye batavuga umubare wayo neza bakagaragaza ibintu bishya byasahuwe bitigeze biburanwa mbere aho bashinja Sebatware gusahura, inkoko, n’imbwa. Ibyo bikaba binyuranije n’ibivugwa mu ngingo ya 25 y’itegeko ryavuzwe hejuru zagenderwagaho icyo gihe…”

Imanza zigomba gusobanura impamvu z’imikirize yazo. Zishyirwaho umukono cyangwa igikumwe n’abagize inteko y’urukiko gacaca bose baziburanishije bakanazica”Mu kirego cya gatatu (3) ari nacyo bafatiyeho kugira ngo bagurishe umutungo, ibyo babeshya ngo Sebatware André yangije cyangwa yatwaye, niwe wenyine babishyiraho. Ibi n’ibindi bikaba bigaragaza akarengane kugira ngo umuntu bamuregane n’abandi nibahindukira bamwishyuze wenyine kandi nta cyaha kimuhama nta n’umushinja dore ko n’ugerageje kuvugisha ukuri amushinjura bamufungaga.Ibindi bigaragaza akarengane Umubare w’inka n’ubuso bwororerwaho( inka 180, ihene,50 zose z’inzungu kuri 2.5 Ha) badashobora guhura ikusanyamakuru mu tugali twombi, ryirengagijwe n’inkiko Gacaca ifungwa by’abashinjuye Sebatware bashimuswe ihindagura ry’ubuhamya bw’abantu babiri bashinjajaga Sebatware ABASHINJA NI BANTU KI? Musigiyende Papias, Akarere ka Burera, ahahoze ari komini Cyeru, yari acumbikiye bene nyina b’interahamwe kabombo, akaba nawe yararezwe agatsindwa kubeshyera benshi mu nkiko Gacaca kuko yari yarabigize umwuga, aribyo agenda arisha.; kandi agakomeza kuba igikoresho cy’abishakira amafaranga.

Uwitwa Habimana Joseph ukomo mu cyahoze ari Gikongoro yafunzwe imyaka 10 azira uburiganya abeshya muri Farg , uyu nawe yaje gushinja Sebatware bamuvanye muri Prison kandi yongeye gukatirwa igifungo kubera guhimbira abantu ibinyoma muri Gacaca kuko aba afite inyungu bamushiraga imbere. Umuryango wa Karumeyi uhagarariwe n’umwe mu bahungu be Rwamulima Alphonse wareze abantu benshi basaga mirongo inani ( 80) kuba baribye inka ziwabo, kandi abo bantu barishyuye.
Icyo gihe barezwe umutungo wose w’ibyo bavugaga ko batunze. Igitangaje nuko A. Sebatware yaje kuregwa nyuma y’imyaka hafi 2, bavuga ko ariwe watwaye umutungo wose, ako kanya indege ya Perezida ikimara guhanurwa.

None se abo bari bamaze kwishyurwa hashize imyaka 2, ngo André Sebatware aregwe, ibyo barezwe byari ibyande, kandi barareze André Sebatware ko ariwe watwaye umutungo wose wa Gérard Karumeyi? Abo bashinja icyaha n’abantu babiri bemeza ikintu mu rubanza rumwe , bagahindura murundi rubanza bakavuga ibinyuranye nibyo babagabaravuze mbere. Abantu batunzwe no kurimanganya kuburyo buzwi n’inyangamugayo za Gacaca, ari nazo zigeze no kubihanira igifungo cy’amezi 6, ubutangabuhamya bwabo bwakwemerwa bute?Niba Leta y’u Rwanda iyobowe na FPR ikangurira abantu gutaha nibanze irebe urubanza rwa sebatware uburyo rwabayemo amahugu kuko nta muntu wari utuye Samuduha cyangwa mu Busanza wigeze amushinja ibyaha arengwa. Ikindi ni uko bikwiye kujya mu nkiko zisanzwe kuko ho hakurikizwa itegeko kandi nta muntu urenganwa.

Source